U Koprivnici je danas održana Večernjakova konferencija "Hrvatska kakvu trebamo" s temom "Porezna reforma iz perspektive gospodarstva – godinu dana poslije".
– U ovoj godini, u kojoj obilježavamo 60 godina Večernjeg lista, odlučili smo zadatak koji pripada medijima, a to su kritika, kontrola i informiranje, podići na novu razinu, pokušati biti mjesto koje će okupljati misleću Hrvatsku i mjesto na kojem će raspravljati vlast, oporba, gospodarstvenici, poslodavci, sindikati... Želimo ponuditi nova rješenja. Naša zemlja bori se s mnogo problema, a jedan od njih je i demografija o kojoj Večernji list na konferencijama govori pune tri godine. I zato se nadam da će se osvijestiti kod svih da bez rješenja demografskog problema nema ni stabilnosti ni gospodarstva – kazao je u uvodu Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, te dodao:
– Godinu dana nakon prethodne konferencije ponovno smo u Koprivnici, što se pokazalo kao pogodak jer je zbog odličnih rezultata Podravke predsjednik Uprave te tvrtke Marin Pucar izabran za gospodarstvenika godine od urednika i novinara. Ovo je prilika da gospodarstvenici, političari i stručnjaci ponovno otvore priču o poreznim rasterećenjima, ali i gospodarskoj klimi u Hrvatskoj.
Nakon pozdravnog govora glavnog urednika Večernjeg lista Dražena Klarića, okupljenima se obratio Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta.
– Mjerama želimo postići demografsku revitalizaciju Hrvatske kako bismo imali dovoljan broj radnika i kvalitetnu radnu snagu, porezni sustav koji će biti afirmativan i imati karakter investicijskog okruženja te u konačnici poreznu reformu. Dakle, uz demografski, Hrvatska ima još jedan problem, a to je kvalitetna radna snaga – poručio je Horvat.
Dodao je da namjeravaju unaprijediti srednje strukovno obrazovanje te stipendijama zainteresirati i djecu i roditelje za upis te potom dati priliku da djeca ne koštaju roditelje već da velik dio izdataka pokrije država iz strukturnih fondova EU.
– Posljednjih sedam godina prvi put imamo situaciju da je 780 djece upisano više nego prethodne godine. Lijepi primjer imamo u Osijeku te zahvaljujem i Večernjem listu koji je posvetio mnogo prostora toj temi, pa su u strukovnoj školi popunjeni svi razredi, traži se mjesto više. Razlog tome jest što je Ministarstvo gospodarstva u ovoj školskoj godini odlučilo ponuditi stipendije čiji je iznos povećan s devet na osamnaest tisuća kuna. A svi poduzetnici koji su se usudili stvarati svoje radnike od upisa djeteta u srednju strukovnu školu imat će priliku za dobivanje naknade do 500 tisuća kuna u okviru od gotovo 300 milijuna kuna dobivenih iz strukturnih fondova EU.
Naglasio je i kako će se novim mjerama poticati zapošljavanje učenika iz srednjih strukovnih škola.
– Za djecu koju ćete tako educirati te stipendirati, a potom i zaposliti, do njihove 25. godine nećete imati nikakvih poreznih opterećenja, a do njihove 30. godine plaćat ćete samo 50 posto obveze.
Marin Pucar, predsjednik uprave Podravke, kazao je kako su mnoge stvari koje su inicirane na prethodnoj konferenciji ''Hrvatska kakvu trebamo'' u Koprivnici potom prihvaćene.
– Konferencija je omogućila jako dobar put komunikacije između Vlade i gospodarstva. U okviru tih inicijativa želimo postati konkurentniji. Podravku izuzetno veseli mogućnost da iz tih rezultata poveća svoje prihode, primanja i standard zaposlenika te da radi na glavnom prioritetu hrvatskog gospodarstva – izvozu.
Ministar financija i izaslanik predsjednika Vlade Zdravko Marić iznio je prijedlog novih poreznih mjera, uključujući porezno rasterećenje plaća mladih osoba do 30 godina.
– Imamo izmjene u porezu na dobit, dižemo onaj prag za stopu od 12 posto s 3 milijuna na 7,5. S tom mjerom popet ćemo se na 92 posto poduzetnika koji će plaćati po stopi od 12 posto. Sva gospoda i dame prisutni u prvom redu, koji će sudjelovati na panelu, ne ulaze u taj razred, ali to njima nije tako veliki problem. To su uspješne kompanije, uključujući i Podravku, tako da ćete nam vrlo rado platiti po 18 posto, znam ja to dobro – našalio se malo Marić.
Što se tiče trošarina, izjednačava se ne samo cestovni nego i željeznički promet.
– Na putu do Koprivnice prvi put mi se dogodilo da sam dva puta stao na pružnim prijelazima. Diže se promet, svaka čast – rekao je Marić.
Marić je rekao da će izmjene biti javno dostupne medijima i poduzetnicima i da su otvoreni za dijalog.
Član Uprave za financije Podravke Davor Doko istaknuo je, između ostalog, utjecaj negativnih migracijskih trendova jer s odlaskom ljudi u inozemstvo gube klijente koji cijene njihove brendove i kupuju njihove proizvode.
– Mislimo da je jedini način kako se možemo boriti s tim trendovima povećanje plaća u Hrvatskoj. Ne prođe dan da se ne objavi da je neko veliko hrvatsko poduzeće dignulo plaće, ali smo isto tako svjesni da do bržeg i značajnijih povećanja plaća možemo doći jedino uz pomoć države – rekao je Doko navevši neke od njihovih prijedloga, uključujući smanjenje poreznog opterećenja dodjele dionica radnicima, koji je samo djelomično prihvaćen. Jedan od prijedloga bilo je i uvođenje porezne olakšice za investiranje u opremu.
– Zahvaljujem Vladi na dosadašnjoj reformi. Koristeći se novim mjerama, Podravka je u zadnjih godinu dana značajno podignula prosječna primanja radnika – rekao je Doko, dodajući kako se mjesečna plaća u Podravka grupi za radnike u Hrvatskoj podigla za 773 kune, odnosno za 12,3 posto. Obećao je da će ulagati u primanja minimalno, onoliko koliko država uloži u smanjenje poreznog opterećenja.
Uslijedila je prezentacija Hrvoja Šimovića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu o trendovima u oporezivanju i Hrvatskoj u perspektivi Europske unije. Istaknuo je kako u odnosu na razvijenost gospodarstva Hrvatska ima relativno visoko porezno opterećenje.
– Imamo iznadprosječno porezno opterećenje u odnosu na razvijenost – rekao je.
– Hrvatska je prvak što se tiče oporezivanja potrošnje – rekao je također Šimović.
Šimović je zdravorazumski objasnio: – Da bi nekome malo dao, nekome moraš uzeti.
– Daj Bože da nam porezna osnovica raste, onda su svi problemi lako rješivi – rekao je Šimović, istaknuvši također da nisu svi problemi rješivi u poreznom sustavu.
– Nama je struktura javne potrošnje dosta nepovoljna, dominiraju rashodi za mirovine i zdravstvo. Produktivnost tih rashoda na dosta niskoj je razini. Tu u ovih 25-30 godine Hrvatska nikad ozbiljno nije zasukala rukave – rekao je Šimović.
Nakon prezentacija uslijedio je okrugli stol u kojem su, uz ministra financija Marića, sudjelovali i predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, predsjednik uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi i Marko Remenar iz Adris grupe, a moderator je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.
Pucar je rekao da nam u budućnosti prioritet trebaju biti negativni migracijski trendovi – da svi skupa težimo povećanju standarda hrvatskih građana, a time i njihovih zaposlenika.
– Ta prosječna Podravkina plaća koja je na razini hrvatske prosječne plaće trebala bi se ubrzati i sve želje koje idu prema 1000 eura trebali bi u sljedeće tri godine postići. To ni Podravka ni gospodarstvenici ne mogu sami – rekao je Pucar izrazivši nadu da će gospodarski trendovi biti pozitivni kao i dosad.
– Ako taj ključni problem ne riješimo, onda ćemo, bojim se, upasti u negativnu spiralu – i smanjenje naših potrošača i usporavanje gospodarskog rasta – dodao je.
Tedeschi je rekao da je Atlantic grupa, poput kolega iz Podravke i značajnijeg broja velikih hrvatskih kompanija, vrlo brzo implementirala ponuđene pogodnosti te veliku većinu pogodnosti rasterećenja prenijela na svoje zaposlenike. Osvrnuo se na paradigmu dvije Hrvatske.
– Bit ću drastičan i govoriti da u ovom dijelu stola imamo bijelu Hrvatsku, koja posluje transparentno, plaća sve obveze prema zaposlenicima, državi. Ali isto tako građani i poslovni svijet itekako dobro znaju da dio poslovnih subjekata ili građana posluje u sivoj ili crnoj zoni – rekao je Tedeschi.
Rekao je da ispada da je onaj koji plati kuhara i konobara učinkovitiji i konkurentniji.
– Pozivam Poreznu upravu da u tome ima jednaki aršin prema velikima i prema malima. Nama ne trebaju dvije Hrvatske jer su dvije Hrvatske, legalna i nelegalna, neodržive – rekao je Tedeschi.
Zdravko Marić odbacio je tvrdnje o poreznoj presiji te poručio da porezni inspektori rade svoj posao.
– Naša zadaća jest zaštititi porezne obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obveze. Kad netko kaže da mi sad ne znam što radimo samo da bismo popunili blagajnu, zapravo se suština svodi upravo na to – rekao je Marić, odbacivši i tvrdnje da se veliki porezni obveznici bolje tretiraju.
– Rekao sam tada, reći ću i sada: jednako tretiramo sve porezne obveznike – istaknuo je Marić.
Marko Remenar rekao je da je turizam de facto izvozni segment našeg gospodarstva
– Mi smo u tom segmentu svog poslovanja na globalnom tržištu – kazao je Remenar.
Tedeschi je naglasio da turizam zahtjeva jako mnogo ulaganja i obrazovanja te da problem hrvatskog turizma nisu samo cijene već i to što za te cijene nudimo.
– Neki će u turizmu i propasti i moraju propasti jer ne nude adekvatnu uslugu za tržišnu cijenu i tu neće pomoći ni BPD od nula posto – rekao je Tedeschi, dodajući da je dužnost javne rasprave da se upozori na to da niz turističkih usluga koje se danas nude nije adekvatan.
Pucar je rekao da Hrvatska ima samo tri ozbiljna farmaceutska proizvođača, a Belupo je samo u šest godina na cijenama lijekova izgubio 100 milijuna kuna.
– Poreznu reformu trebalo bi proširiti na širu razinu – rekao je Pucar.
Marić je istaknuo da turizam ima svoju perspektivu kroz produženje sezone, ali i kroz povećanje ponude. Napomenuo je da vidimo popravljanje po tom pitanju te da se prerano ocijenilo ovu sezonu kao lošu. Rekao je da su kod privatnih iznajmljivača pokušali napraviti iskorak.
– U poreznom sustavu oni su zaista prepoznati, to je najmanje oporezivi dio poreznog sustava u cjelini. A kako smo prepustili lokalnim jedinicama prihod od poreza na dohodak, dali smo im mogućnost da to sami reguliraju. Rezultat toga znamo i sami – rekao je Marić.
Marić je rekao da u dobrim vremenima treba ubrzavati reformske iskorake i dobro se pripremiti za eventualne teže situacije.
– Dobra vremena trebamo koristiti za ambicioznije reforme kako bismo bili čvršći u lošijim vremenima – složio se Remenar.
Remenar je rekao da neće netko otići van zbog razlike u plaći od 300 ili 400 kuna, već samo ako ne vidi dugoročnu perspektivu.
Tedeschi je rekao da trebamo biti otvoreni prema privlačenju ljudi iz drugih država te da nam nedostaje radnika za niz zanimanja.
– U medijskom prostoru imamo mnogo širenja strahova od migranata, stranaca, različitosti. Mi smo društvo koje ulazi u zreli, loš konzervativizam u smislu straha od drukčijeg. Mislim da moramo biti upravo suprotni – rekao je Tedeschi.
– Zbog atmosfere svađe, tema koje nisu normalne za 21. stoljeće i tema koje ne nude nikakvo svjetlo na kraju tunela ljudi u najboljim godinama, obrazovani, odlaze – dodao je.
– Mali Estonac, kad se rodi i stasa, ne gleda granice svoje zemlje kao svoj tor i kao područje svoga djelovanja. Nažalost, naš potomak, mali građanin Hrvatske, nekako u prosjeku najčešće gleda da u okviru ovih granica počinje i završava neka gospodarska, poduzetnička aktivnost – rekao je Tedeschi.
Marić je zaključno rekao da je turizam izuzetno važna stvar te pohvalio, kako je rekao, jako dobru kolumnu u Večernjem listu o rentijerstvu u odnosu na nadničarstvo. Ne trebamo zanemarivati sve što imamo kao zemlja, ali ne možemo zanemariti ni rad ni stvaranje dodatne vrijednosti kroz rad, poručio je.
Marić je nakon konferencije u izjavi za novinare rekao da su u fazi daljnjih korekcija u poreznom sustavu usmjerenih prema rasterećenju te da je dijalog s poduzetnicima i ostalom zainteresiranom javnošću, uključujući sindikate, više nego dobrodošao.
– Ovakvi javni skupovi sigurno su dobri – rekao je Marić.
– Prije nekoliko dana stupio je na snagu izmijenjeni Pravilnik o porezu na dohodak, a po opservacijama pojedinih poduzetnika generalno se vidi da je mjera već prepoznata i da je već krenula prema prijenosu na zaposlenike, da oni osjete povećanje prihoda, dohodaka i standarda – rekao je Marić dodavši da će biti dovoljno vremena i prostora da se javno raspravlja o poreznim mjerama.
Marić je rekao da poreznim sustavom ne možemo riješiti sve probleme, ali da i taj sustav može dati svoj doprinos i stimulans, između ostalog i kod demografskih problema koje je Marić istaknuo kao apsolutno pitanje broj jedan u Hrvatskoj. Rekao je da su ukinuta dva doprinosa, za zapošljavanje i ozljede na radu, ali da su zbog situacije u zdravstvenom sustavu dio toga morali transferirati prema zdravstvenom doprinosu.
Pucar je nakon konferencije, između ostalog, komentirao odnose s Fortenovom rekavši kako su dobavljači u najkritičnijim trenucima podržali sustav Agrokora i Fortenove te da nikad nisu i neće biti destabilizirajući faktor.
– Očekujem, ako je menadžment Fortenove obećao platiti 8,8 milijuna eura, da to izvrši u najkraćem roku. Mislim da će to biti dobra podloga za novi dijalog – rekao je Pucar.
– Sa strane dobavljača uvijek će imati dugoročnog partnera i na njima je da učine prvi korak – dodao je.
Suorganizator je konferencije Podravka, u kojoj je prije nešto manje od godinu dana održana konferencija "Hrvatska kakvu trebamo" o poreznoj reformi iz perspektive gospodarstva.
Narod prije svega mora shvatiti da je napredak moguć tek uz suradnju i obostrano razumijevanje vlasti i puka. Moraju shvatiti da se jedino revolucije događaju preko noći i da ako želimo stabilan rast, onda taj napredak ide sporijim - ali i sigurnijim korakom.