Dubravka Sinčić Ćorić:

'Brendiranje zemlje nije dnevnopolitička tema nego nacionalni projekt'

Dubravka Sinčić Ćorić
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
04.06.2019.
u 21:59

Hrvatska je kulturni dragulj, kulturološki povezuje istok i zapad, mediteransku i kontinentalnu Europu i tradicionalnu i suvremenu umjetnost i nudi očuvanu i globalno prepoznatu jedinstvenu kulturnu baštinu, kazala je voditeljica predsjedničine radne skupine za razvoj identiteta i brenda RH

Ljudi, životni stil, prirodne ljepote i raznolikost, očuvanje i inovativnost, društvena odgovornost, kulturno bogatstvo te “slana i slatka” – upravo to je sedam značajnih elemenata identiteta koji čine osnovu za brend Hrvatske koje je na jučerašnjoj konferenciji prvi put javnosti predstavila Dubravka Sinčić Ćorić, voditeljica predsjedničine Radne skupine čiji je cilj bio trasirati i odrediti identitet i brend Hrvatske.

– U Hrvatskoj žive neotuđeni, srčani, ponosni, snalažljivi, vrijedni i gostoljubivi ljudi, snažnog karaktera, uvijek spremni pomoći jedni drugima, što vidimo od Domovinskog rata do slučaja male Mile, uspješni u sportu, znanosti, kulturi i gospodarstvu. Hrvatska je sigurna zemlja, nudi mogućnost uravnoteženog i opuštenog stila života, u kojem ljudi uspješno balansiraju između ambicija i užitka, posla i vremena s obitelji i prijateljima. Hrvatska ima prekrasnu i bioraznoliku prirodu, more i rijeke, nizine i planine, pitomo i divlje, nacionalne parkove i rezervate. Na malom prostoru pruža velika iskustva. Hrvatska je očuvana i inovativna, nudi prilike za ulaganje u nove tehnologije i obnovljive izvore energije, ima bogate prirodne resurse i kreativne, vrijedne i talentirane ljude, kao osnovu za ekonomski uspjeh. Hrvatska osigurava zdravstvenu skrb i obrazovanje dostupno svima. Hrvatska je kulturni dragulj, kulturološki povezuje istok i zapad, mediteransku i kontinentalnu Europu i tradicionalnu i suvremenu umjetnost i nudi očuvanu i globalno prepoznatu jedinstvenu kulturnu baštinu. I na kraju, Hrvatska je slana i slatka, nudi “hranu s okusom”, izvorne namirnice i domaće delicije pa na tanjuru imamo sve pripremljeno na zdrav, autohton i domaći način. Nakon svega možemo zaključiti da Hrvatska ima sve predispozicije da postane – zemlja po mjeri čovjeka, što čini srž brenda Hrvatska – iscrpno pojašnjavajući svaku od sedam smjernica – kazala je Dubravka Sinčić Ćorić pojasnivši i metodologiju te kronologiju rada kojom se došlo do ovih rezultata, pohvalivši pritom i entuzijazam, otvoren um i srca, svih onih koji su bili uključeni u radnu skupinu. A kako je njihov cilj bio ponuditi smjernice razvoja hrvatskog nacionalnog brenda utemeljenog na nacionalnom identitetu, voditeljica je navela što to sve predstavlja brendiranje zemlje.

Dubravka Sinčić Ćorić Dubravka Sinčić Ćorić
1/10

– Brendiranje zemlje treba biti vizionarsko, orijentirano budućnosti i aspiracijama nacije. Ono treba biti utemeljeno u optimizmu i pozitivnim karakteristikama zemlje te se treba svidjeti njezinim stanovnicima. Brendiranje nije dnevnopolitička tema, ono treba biti iznad tih tema. To treba biti dugoročni nacionalni projekt koji predstavlja sredstvo za konkurentsku borbu u međunarodnom kontekstu. I sad trebamo razmišljati kako tu priču ispričati ljudima različite dobi. Zato treba osmisliti posebne kampanje za naše stanovništvo, investitore i poslovne ljude, turiste, dijasporu, političare, diplomatsku mrežu, međunarodne institucije, potrošače... Znači, sad sve ovo treba kreativno i komunikacijski razviti i implementirati, a za to smo odgovorni svi zajedno – rekla je D. Sinčić Ćorić.

Komentara 9

MO
moškov
22:31 04.06.2019.

Najzalosniji hrvatski brend je iseljavanje hrvata iz domovine....i to bi trebao biti nacionalni projekt a brendiranje o prirorodnim ljepotama moru otocima pa otoci su zimi obicne pustosi sa ono malo starih ljudi koji tamo zivi.....npr.tko nam je smetao sagraditi spomenikk barem pet metarski nikoli subicu zrinjskom ...otidjite u madjarsku pa pogledajte spomenik itd itd

DV
dvorskaluda
13:31 18.07.2019.

O čemu govorite? Koja prirodna dobra- npr. Plitvice su toliko devastirane da o tome i jeleni govore? Papuk uništen otrovima. Rijeke tako zagađene da su pomori uobičajeni. Šume se jeku kako kojem lokalnom bosu padne na pamet. Kulturna i javna dobra se ruše, zapuštaju, prenamjenjuju u privatne objekte,plaže i terase. Sječe se i ruši što se stigne, simboli gradova koji su postojali desetljećima, nestaju preko noći...Tko ste vi? Gdje živite i o kojoj državi vi govorite?

DV
dvorskaluda
07:39 02.08.2019.

Acta, non verba. Djela, ne riječi - što ste napravili da ljudi mogu živjeti od rada i zarađenog? Što ste učinili u cilju smanjenja agresije svih oblika i na svim poljima? Što ste učinili za zaštitu Plitvica, Papuka, obale i priobalja od devastacija svih vrsta? Što ste učinili za poboljšanje prometne povezanosti mjesta izvan velikih gradova? (čim se imalo makneš iz Zagreba,Splita,Rijeke,Osijeka) moraš imati automobil jer nikako ne možeš do liječnika,ljekarne,veće trgovine, djecu moraš sam voziti u školu - jer nema prometne povezanosti. Što ste zapravo uopće učinili?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije