Večernji prvi u Muzeju Alke

Konji i alkari u prirodnoj veličini, simulacija bitke, interaktivne igre, zvuci s trkališta...

Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima. Josko Belamaric, jedan od autora postava muzeja, i Nikolina Jelavic Mitrovic, dizajnerica postava muzeja.
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima. Stipe Jukic, predsjednik Viteskog alkarskog drustva (VAD).
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima.
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima.
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima.
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima.
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima.
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima.
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima.
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
07.08.2015., Sinj - Muzej Sinjske alke u Alkarskim dvorima.
08.08.2015.
u 11:01

Muzej je na površini od 1700 kvadrata i predstavlja 25 osoba značajnih za povijest Alke
Pogledaj originalni članak

Sinj je dobio Muzej Alke zahvaljujući kojemu će posjetitelji moći doživjeti ugođaj alkarskog trkališta te vidjeti povorku, konje i alkare u bilo koje doba godine, a ne samo početkom kolovoza, kad se održava viteška utrka, jedina te vrste na svijetu koju je UNESCO stavio pod svoju zaštitu.

Novo turističko odredište

– Ovo je san generacija Sinjana i Cetinjana. Muzej Alke nije samo sjećanje na prošlost, već značajan gospodarski objekt koji će postati zamašnjak razvitka Cetinske krajine. Atraktivnim postavom i suvremenim rješenjima uvjeren sam, privlačit će brojne turiste, učenike, ekskurzije, ali i poslovnjake, za koje su osigurane suvremene konferencijske dvorane. Bit će to mjesto na kojem će se događati brojne kulturne priredbe, skupovi, konferencije... – kaže dr. Stipe Jukić, predsjednik Viteškog alkarskog društva (VAD-a), koji nam je otvorio vrata Muzeja i Dvora, smještenih u obnovljenoj povijesnoj mletačkoj utvrdi kvartira iz 1760. godine, dan uoči službenog otvaranja.

Kada zakoračite u Muzej, čiju su koncepciju stalnog postava priredili Joško Belamarić i Ante Milošević, a projekt uređenja potpisuje Nikolina Jelavić-Mitrović, naći ćete se na alkarskom trkalištu, među konjima i alkarima u prirodnoj veličini, u ambijentu kakav vlada u vrijeme natjecanja. Na gornjoj etaži izloženo je neprocjenjivo alkarsko blago: originalne nošnje (današnji alkari nose njihove replike), kubure, dijelovi opreme, barjak iz 1887. godine, na kojemu je slika Uznesenja Blažene Djevice Marije. Suprotno uvriježenom mišljenju, Gospa Sinjska na barjak je stigla znatno kasnije. Zahvaljujući interaktivnim panoima pred očima vam se odigrava povijesna bitka i veličanstvena pobjeda nad osmanlijskom vojskom od prije tri stoljeća, a kompjutorske animacije i igrice postav Muzeja čine atraktivnim i mladim generacijama.

Muzej na površini od 1700 metara kvadratnih otkriva povijesne činjenice i predstavlja 25 osoba značajnih za povijest Alke. Tako ćete otkriti da je alkar Nikola Jelinčić 1932. godine dobio Alku s najviše osvojenih punata u povijesti. U pet pripetavanja osvojio ih je 16, dok je njegov protivnik Lucijan Lovrić ušao u povijest kao alkar koji je s najviše osvojenih punata, njih čak 15 – izgubio. Usporedbe radi, Dušan Dinarina 1979. godine Alku je osvojio sa samo 5 punata i ostao zapamćen kao slavodobitnik s najmanje punata.

Jedinstveni u svijetu

– Sinjska alka jedno je od čvornih mjesta naše tradicije, puno više od samog natjecanja. Ona je zrcalo nas samih, ponavljanje poruka otprije tri stoljeća. S pravom je jedina takva igra na svijetu koja je na UNESCO-ovu popisu nematerijalne baštine. Alki se prigovarala povezanost s vlastima, a proučavajući je u svim aspektima, zaključili smo kako je više trebala Alka vlastima nego vlasti Alki. U Muzeju nismo otklanjali veze Alke i politike. Dapače. Gledajući Alku, gledamo vlastitu političku povijest – kaže Joško Belamarić, koji je ujedno i autor kulturnopovijesnog vodiča Sinjska alka.

U povodu 300. Alke, koja se trči u nedjelju, premijer Zoran Milanović je otvorio Muzej Alke i obnovljene Alkarske dvore, koji su ukupno stajali 90 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo kulture osiguralo polovicu, a ostali dio Splitsko-dalmatinska županija, Grad Sinj i VAD. U sam Muzej je uloženo 25 milijuna kuna. 

>> Premijera filmova "Alka" i "Mirna ruka i srida pada" 

>> Snimili smo film o Alki, a ne o njezinoj političkoj povijesti 

>> Vođa Alkara u Kraljevini SHS postaje vojvodom

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

NO
nogogaz
13:14 08.08.2015.

bravo i sve čestike svima! sad para skoro nema ni za hranu... a poslje izbora neče jih bit više, kad pobjedi HDZ!

KA
Kameni
13:23 08.08.2015.

Er rodjaci jeste li vi sigurni u ono sto tvrdite - vidim da se povijest sinjske alke i muzej drze tradicije i korjena samo se sve to maze sminkom da se prikrije prava istina, Belamaric i Milosevic su pripremili izlozbu, potpisuje Mitrović, Dušan Dinarina najslabiji pobjednik, Milanovic otvara muzej, jesmo li mi u Srbiji ???? Zasto prekrajate istinu kako vama odgovara a ne kakve su realne cinjenice???

Avatar NenadNikolicZagreb
NenadNikolicZagreb
12:13 08.08.2015.

Naravno, potrebno je štititi hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu! Da, bilo bi bolje da je barem jedna nova tvornica, ali ovaj muzej ako ne bude prenatrpan uposlenicima mogao bi biti uspješan dodatak jadranskoj turističkoj ponudi, ali teško da će biti profitabilan. Milanović je održao iz glave lijep i povezan govor, očito uzbuđen jer se sve dešava u sredini iz koje je potekao. Dojam su pokvarile dvije plavuše s televizije. Jedna nije u stanju bila povezati deset rečenica bez pet puta okej, pa okej i opet okej i to u muzeju hrvatske kulturne baštine. Neka joj kolege s televizije skinu klip njezine izvedbe i hitno neka potraži pomoć psihologa i logopeda, jer tako nešto nije za televiziju. Okej? A druga je u lice Gorana Radmana nazvala ga Miroslav Radman. Svoga direktora, svakog dana u novinama! I to u kamere i mikrofon televizije u kojoj obje plavuše rade. Goran, kaže joj direktor, Goran, o koje li sramote!