Sunce peče nesmiljenom žestinom u jednome od turističkih središta na jugu Dalmacije. Korona, srećom, nije ubila sezonu pa se krajem srpnja i početkom kolovoza nije vidjela razlika u broju turista na većini plaža, u restoranima, kafićima. Sjedimo uz plažu u hladu bistroa i promatramo sijedog konobara koji u zrelim godinama trči oko gostiju poslužujući im hranu i piće, a kad odu, dezinficira stolove. Dok nas ljubazno i nenametljivo poslužuje, koristimo priliku za kraći razgovor. Svaki dan radi od 7 do 23 sata, uz dnevni odmor od 11 do 16 sati. I tako svaki dan radi 11 sati!
Za njega propisi o osmosatnom radnom vremenu ne vrijede. Nema nijednog slobodnog dana u tjednu. I tako do kraja sezone. Po naglasku je očito da nije domaći iz Dalmacije, a prestar je za Irsku ili Njemačku. I to gazda beskrupulozno koristi jer, kako pravdati to da se u 21. stoljeću mimo svih propisa pojedini ugostitelji odnose prema radnicima kao prema roblju. Od toga gazde lanjski su radnici otišli, a on je samo nastavio s izrabljivanjem novih, među kojima je i spomenuti konobar. Pitamo ga kako izdrži raditi po cijele dane bez slobodnog dana i tako do kraja sezone, a on, prvi put ne skrivajući umor u glasu, uzvraća: “Ili ću izdržati ili umrijeti.” Ispričavamo se na indiskreciji pitajući ga je li barem dobro plaćen, na što čovjek rezignirano odmahne rukom i ode. Dok god ovakvi poslodavci ne budu sankcionirani, ne treba očekivati da će iseljavanje mladih stati.
Naplatili 5,6 mil. kuna kazni
Crtica druga. U drugom turističkom središtu u bistrou uz plažu mladi konobari goste poslužuju pićem, ali bez računa. Prvo mislite da su ga zaboravili, pa čekate da se sjete, onda i drugi dan vidite da to nije slučajnost, pa opet morate tražiti račun. Vlasnika tog bistroa očito ne zabrinjavaju inspekcije dok zgrće profit na štetu proračuna i svih poreznih obveznika koji uredno plaćaju poreze iz kojih se financira zdravstvo, školstvo i socijalna davanja. Iako većina izdaje račune, nažalost, naišli smo u istom mjestu na još jedan kafić u kojem ga nerado izdaju. O neizdavanju računa u sezoni svjedočili su i građani na društvenim mrežama, pa je pitanje rade li sve inspekcije svoj posao. Porezna uprava Ministarstva financija, nadležna za izdavanje računa, na pitanje koliko su nadzora u ugostiteljskim objektima proveli od 1. lipnja uzvraća da se podaci o nadzorima ne prate prema vrstama djelatnosti, pa ne mogu dostaviti podatke za ugostitelje, ali skupne jesu.
– Porezna i Carinska uprava su od 1. lipnja do 10. kolovoza 2020. obavile 1635 nadzora fiskalizacije, dok su nepravilnosti utvrđene u 1072 nadzora (66%). Izrečene su novčane kazne od 5,657.120,33 kuna. Ovlašteni službenici Ministarstva financija, Porezne i Carinske uprave redovito provode nadzore fiskalizacije u cijeloj zemlji radi sprečavanja sive ekonomije, zaštite proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju porezne obveze – ističu iz Porezne uprave. Analizom rizika i nadzorne aktivnosti prati se, kažu, svakodnevno ponašanje poreznih obveznika pa tako i onih koji ili ne izdaju račune ili ih ne fiskaliziraju. Aktivnosti se provode i ciljano kod najrizičnijih poreznih obveznika. Provjerava se izdavanje računa u realnom vremenu preko mobitela, očevidom i provjerom evidencija o gotovinskom prometu. Naglašavaju i da većina obveznika fiskalizira račune te uredno i pravodobno podmiruje porezne obveze.
Bez pisanih ugovora
Zanimalo nas je i što su utvrdile inspekcije Državnog inspektorata na obali i kopnu? – Od 1. lipnja do 7. kolovoza 2020. inspektori rada svih pet područnih ureda i središnjeg ureda Državnog inspektorata obavili su 1397 inspekcijskih nadzora u području radnih odnosa. Od tog broja u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo je 118 nadzora od kojih su ih 70 obavili inspektori rada područnih ureda Rijeke i Splita i kod poslodavaca nisu utvrdili prekršaje vezane za raspored radnog vremena, odmore i dopuste radnika. Najčešće utvrđene nepravilnosti su neizdavanje pisane potvrde o ugovoru o radu kad nije sklopljen u pisanom obliku ili nedostavljanje radniku primjerka prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje u propisanom roku; nedostavljanje radnicima obračuna dugovane a neisplaćene plaće, neprijavljivanje radnika u rokovima na mirovinsko i zdravstveno osiguranje... – navode iz Državnog inspektorata. Očito je da je vlasnik bistroa s početka priče imao sreće jer ga inspekcije nisu obišle, a i 70 nadzora u području radnih odnosa u ugostiteljskim objektima u sezoni je malo.U „kontinentalnoj Hrvatskoj“, koja obuhvaća područne urede Osijek, Varaždin, Zagreb te Središnji ured Državnog inspektorata, od 1. lipnja do 7. kolovoza inspektori rada obavili su 48 nadzora. Najčešći su problemi bili kao i u jadranskim županijama.
– Jedan od poslodavaca radnicima je uskratio pravo na korištenje tjednog odmora te je rad radnika trajao dulje od 50 sati u tjednu, odnosno dulje od 60 sati u tjednu, uključujući prekovremeni rad, što je kažnjivo – ističu iz Inspektorata. Njihova turistička inspekcija je u jadranskim županijama od 1. lipnja do 10. kolovoza 2020. obavila i 826 nadzora u ugostiteljskim objektima. Kod 728 nije bilo povrede propisa, kod 90 ih je primijenjeno načelo oportuniteta, pa nisu prekršajno prijavljeni. U ostatku zemlje u 394 nadzora ugostiteljskih objekata bilo je 69 povreda propisa, od toga ih je u 36 primijenjeno načelo oportuniteta. Nepridržavanje radnog vremena i neispunjavanje minimalnih uvjeta u sanitarnim prostorima za goste i za pripremu hrane bile su najčešće povrede propisa.
Od Turizma koristi ima manje od 1% stanovništva, za gospodarstvo bi bolje bilo da vlada ulaže u razvoj poljoprivrede, stočarstva i industrije