Na konferenciji "Digitalna Hrvatska: Kraj budućnosti'', koja se u18 sati održala u Francuskom paviljonu u Zagrebu, govorilo je niz uglednih znanstvenika i stručnjaka. Jedan od govornika na najprovokativnijoj konferenciji godine bio je i Robert Kopal, predsjednik Uprave veleučilišta Effectus, koji je, među ostalim, dugo bio glavni podatkovni znanstvenik u tvrtki koja se još 2014. bavila umjetnom inteligencijom.
Kao državni službenik, državni dužnosnik te u konačnici poseban savjetnik aktivno je sudjelovao na tzv. big data projektima te je kao znanstvenik istraživao i pisao radove o temama umjetne inteligencije. Taj autor 13 knjiga, kojeg je šira javnost upamtila po teoriji "crnog labuda" kojom je obrazložio neuspjeh stranke za koju je tada radio na europskim izborima, pripremio je predavanje nazvano upravo "Crni labud: Koliko smo sigurni u digitalnom svijetu".
"Najprije jedan 'disclaimer'. Sve što ću večeras reći predstavlja isključivo osobno i samo osobno mišljenje", počeo je Kopal svoje predavanje, nakon čega je na pozornicu postavio boce triju boja. Crvena boja, kazuje, predstavlja izazove i rizike, žuta podatke, a zelena moguća rješenja. Kako stane ispred koje boje, objašnjava, publika će shvatiti o čemu govori.
"Zajednički nazivnik digitalnog i nedigitalnog doba jest čovjek. Kad se to poveže sa sigurnošću, moglo bi se da reći da smo sigurni koliko smo sigurni da su ljudi sigurni, a jedino što smo sigurni je da su ljudi pristrani", kazao je, nakon čega je napravio zanimljiv eksperiment. Zamolio je, naime, sve prisutne da desnu nogu okreću u smjeru kazaljke u satu. "Dignite zatim desnu ruku u zrak i njom napišite broj šest. Je li noga promijenila smjer? Probajte izvesti da ne promijenite smjer. Neće ići", rekao je, ustanovivši time da su ljudi pristranu.
VEZANI ČLANCI:
O ekspertima
"Ekspertna pristranost, ekspertno sljepilo. Eksperti u jednom trenutku, umjesto da su rješenje problema, postanu uzrok problema. U današnje vrijeme imate i specifičnu vrstu eksperta, a zovem ih 'fake it until you make it'. Napravljeno je jedno istraživanje na temelju 80.000 predviđanja u razdoblju od 18 godina i ustavljeno je koliko su eksperti dobri u predviđanju. Citirat ću rezultate istraživanja: 'Majmuni u pikadu su bolji od eksperata u predviđanjima. Eksperti nisu nimalo bolji od neeksperata, preveliko znanje predstavlja otežavajuću okolnost u predviđanju", nastavio je.
Koja bi bila rješenja da se taj podatak popravi, upitao je potom. "Definitivno bi bilo dobro otkloniti neke od pristranosti, koliko je to moguća, a tri su pravca bitna za dobro predviđanje. Broj jedan, morate moći nepristrano predviđati. Broj dva, dozvoljena je pogreška, to nije problem. Problem je ako sustavno griješite u nekom smjeru. I broj tri, morate moći zamisliti nezamislivo, a to nas dovodi do termina crni labud", rekao je, za koji kaže da "nije nepredvidljiv termin, ali je neočekivan izazov, rizik".
Nabrojao je potom i druge životinje koje imaju svoje značenje u kontekstu upravljanja rizicima, kao što su crni slon, crna meduza, sivi nosorog i bijeli leopard. "Crni slon predstavlja rizik koji ste predvidjeli, ali ste rekli: 'Ma neće se on dogoditi, a onda se on dogodi. Kada se on dogodi, prepisujete ga svojstvu, odnosno značajkama crnog labuda.' U tom kontekstu je vrlo blizak pojam rizicima wild card - mala vjerojatnost, veliki učinak", kazuje.
Objasnio je zatim koja je razlika između crnog labuda i "wild card" događaja. "Crni labud ne možete zamisliti. Što je kvaka 22? One sekunde kada si se ti sjetio nekog rizika, on po definiciji više ne može biti crni labud jer više nije neočekivan. Wild card događaj, s druge strane, njih se možete sjetiti i njima možete upravljati", navodi.
Koja bi bila moguća rješenja, upitao je. "Ako mislite upravljati crnim labudovima, nula bodova. Ono što možete je smanjivati vjerojatnost nastanka crnog labuda, koji se može pojaviti u bilo kojem području ljudskog djelovanja, a to se radi tako da upravljate ostalim životinjama iz zoološkog vrta rizika. U današnje vrijeme možete napraviti još jednu stvar, a to je kolektivna inteligencija", pojašnjava.
O recentnim izjavama o izazovnim vremenima
Dotaknuo se potom i jedne izjave Vladimira Putina o američkom kolegi Joeu Bidenu. Naime, nedavno je na pitanje novinara koji bi američki predsjednik bio bolji za Rusiju, Donald Trump ili Biden, Putin odgovorio da bi to bio Biden jer je osoba s više iskustva. "Predvidljiv je, on je političar starog kova", rekao je.
"Je li to, to je hipoteza, vrlo suptilna poruka američkim biračima da podrže drugog kandidata i gurka li ih on time u tom smjeru? Kako upravljati takvim situacijama, razumjeti nečijim namjerama, prije nego što bude kasno? Jedna od metoda je model predviđanja ishoda politika", kazao je Kopal.
Osvrnuo se potom na Donalda Trumpa i njegove recentne izjave o NATO-u. "Je li upravo, to je hipoteza, nacrtana meta na leđa određenih država? Ako gledate izjave Trumpa da će riješiti rat za 24 sata, znači li to da rješavanje znači predaju neke države? Naime, ako gledamo podatke iz prošlosti, onda ćete prepoznati da on vrlo učinkovito koristi prednost prvog, prednost drugog poteza. On je izuzetno jak u bilateralnim strategijama", kazao je.
Spomenuo je i tzv. "igru chicken", koja je nastala, objašnjava Kopala, kada dva tinejdžera u Americi voze auto pa gledaju koji će kasnije skrenuti. "U kontekstu teorije igara najpoznatija 'igra chicken', koja se zbiva pred očima cijeloga svijeta, je bila ona za vrijeme kubanske krize. Danas se događa nešto drugo. U današnje vrijeme izgovara se javno ova rečenica. Ako ste javno pozvani da igrate igru chicken i vi ste rekli 'radije ne bih', upravo ste igrali 'igru chicken' i izgubili. Koje je moguće rješenje ovako kompleksnih situacija? Snažno naglašavam da je ovo moj osobni stav. Mislim da trebamo osnovati europsku vojsku, ne nauštrb nacionalnih interesa i izlaska iz NATO-a, ali trebat će europska vojska. I ne samo to, mislim da treba osnovati europsku obavještajnu agenciju s operativnim sposobnostima, analitičke već imamo", rekao je.
O umjetnoj inteligenciji
Osvrnuo se potom i na umjetnu inteligenciju, za koju je rekao da ju promatra kao tehnologiju dvostruke namjene. "AI ima bilijun predivnih primjena. Ja, kao đavolji odvjetnik AI-ja, svaki put naglašavam da uz prednosti postoje i rizici. AI ima neke izazove. Osim toga, što se tiče ratovanja, postoje, nažalost, indikatori da se već koriste autonomni dronovi. Ako govorimo o njima, onda govorimo o dronovima koji sami odlučuju. Dosta nezgodna situacija, pogotovo u kontekstu 1983. i Stanislava Petrova, koji je zapravo spriječio treći svjetski rat", rekao je, podsjetivši time na potpukovnika sovjetskih snaga protuzračne obrane koji je odigrao ključnu ulogu u sovjetskom nuklearnom incidentu lažne uzbune 1983. godine.
Rekao je i da je on zagovornik rezolucije Ujedinjenih naroda o umjetnoj inteligenciji, a potom je nastavio govoriti o umjetnoj inteligenciji u kombinaciji s dezinformacijama. Spomenuo je da je to u superizbornoj 2024. proglašeno drugim najvećim rizikom.
"Zašto je to važno? Facebook je napravio ekspert sa socijalnom motivacijom izlaska na izbore i taj je eksperiment pokazao da Facebook može povećati izlaznost za pet posto. U današnje vrijeme to vam je 'game changer'. Postoje, nažalost, dosta nezgodne situacije u vezi toga i dokazano je da se laž širi brže nego istina. Jedno istraživanje pokazalo je da 'fake news' ima 70 posto veću vjerojanost da bude retweetana nego istina. Da parafraziram Churchilla: 'Prije će laž obići pola svijeta nego što će istina obući hlaće.' Kad tome dodate AI, koji dodaje skalabilnost, brzinu i politički mikrotargeting, imamo izazov", rekao je, nakon čega je predstavio moguća rješenja.
Spomenuo je da je dobro da postoji kodeks dobre prakse, koji je dobrovoljan. Dobro je, kaže, i što je na snazi The Digital Services Act (DSA) i što će sada 'labeling' deep fakea biti obavezan. Pitanje je je li to dovoljno. Ono što možemo je, kad već postoji umjetna inteligencija, upotrijebiti istu tu umjetnu inteligenciju da na izvoru lovimo početak dezinormacijske kampanje", rekao je.
O kibernetičkoj sigurnosti
Govorio je potom o kibernetičkoj sigurnosti, koja je također, podsjeća, među pet ključnih rizika u svijetu u 2024. godini. "Podaci su sljedeći: Svi lažu. Nemate točnu sliku kibernetičkih incidenata, i to zato što zbog reputacijskih rizika nisu prijavljeni svi incidenti, a postoje i neki drugi razlozi", rekao je, nakon čega je podsjetio i na ljudski faktor i na to da se čovjek i sam može zaštititi od mogućih napada. "Koje bi moglo biti rješenje? Glede kibernetičkih izazova, morat ćemo što prije shvatiti da su kibernetička sigurnost i AI dvosmjerno povezane. Tri su ključne vještine za cyber-profesionalce: kreativnost, rješavanje problema i kritičko razmišljanje", rekao je.
Dotaknuo se i rizika budućnosti. "Kada je sve inteligencija, ništa nije inteligencija. Morate napraviti prioritete. Europska komisija je u tom smislu prioritizirala četiri rizika: advanced semiconductors, biotehnology, AI i kvantna tehnologija. Rizik, pak, ima četiri komponente: prijetnju, ranjivost, vjerojatnost i posljedicu. Rizik ne možete riješiti ni s dvije ni tri komponente, potrebne su sve četiri. A kada ste to uspjelo, dolazimo u kontradiktorno, kompleksno, kaotično vrijeme. Dodajte tome brzinu promjene, međupovezanost rizika i dobijete sljedeću stvar: Danas se sklapaju savezi koji su nedavno bili nezamislivi", kazuje.
Koje je rješenje na međupovezanost rizika? "Jedno je rješenje mudrost masa, a drugo da se ispravno koristi tri vrste inteligencije: artificial intelligence, authentic intelligence i human intelligence. I zadnje, ali ne posljednje. Da bi sve to imalo smisla, vi zapravo morate moći upravljati scenarijima. Morate u trenutku dok je zelena situacija, napraviti mentalni vremeplov, otići u budućnost, vratiti se u sadašnjost i biti u pravu u krivo vrijeme. Jer tko će vas povjerovati, kad je sve zeleno, da će biti crveno? Ali to je jedini način. Ako ste osmisliti scenarij koji će se dogoditi u budućnost sada, onda ste kreirali indikatore i proveli indikator validatora. Indikatori pomažu da prepoznate koji se scenarij počeo događati", rekao je.
"Čovjek je uzrok i rješenje problema. Dok ima ljudi i čovjeka s velikim Č, ima nade i ima rješenja", zaključio je.
*Konferenciju 'Kraj budućnosti' mogli ste gledati uživo na YouTube kanalu Večernjeg lista.*
VIDEO Korado Korlević: 'Umjetna inteligencija je ono što ni Karl Marx nije mogao smisliti'
Europske države su trebale imati zajedničku vojska još prije 30 godina