S naglim tehnološkim napretkom dolazi i nezaobilazno pitanje – kakva nas budućnost očekuje i jesmo li stigli do povijesne prekretnice? Čini se da upravo zbog nepredvidivog napretka tehnologije danas pouzdanije znamo povijest evolucije čovjeka nego što možemo predvidjeti kako će izgledati život na Zemlji za 20 godina. Mijenja li digitalna tehnologija, koja je postala dio obavezne svakodnevice, čovjeka i društvo nabolje ili ne? Pitanje je na koje ćemo odgovor imati uskoro, ali ono što bez previše razmišljanja možemo potvrditi jest da su mlađe generacije i one rođene danas "mentalno srasle" s tim tehnologijama pa im je danas život bez njih gotovo nezamisliv.
Spoj biologije i tehnologije
Umjetna inteligencija sve se više usavršava, postala je dio naše svakodnevice, no hoćemo li jednog dana postaviti regulatorni i tehnološki okvir kako bismo ograničili njezin utjecaj u kreiranju društvenih tokova? Sve su to pitanja koja donosi budućnost, a na koja će uz brojna druga na konferenciji "Digitalna Hrvatska: Kraj budućnosti" u petak 23. veljače u 18 sati u Francuskom paviljonu u Zagrebu odgovoriti ugledni znanstvenici i stručnjaci iz različitih područja – Korado Korlević, Igor Rudan, Robert Kopal, Davor Bruketa te Dunja Trojan. Kroz najprovokativniju konferenciju godine sudionike će voditi Joško Lokas.
– Ono što očekuje civilizaciju je, po onome što trenutačno vidimo, jedan kulturni kolaps – na prvu je, ne pretjerano optimistično, svoje predavanje najavio Korado Korlević, najpoznatiji hrvatski astronom i futurolog, jedan od najuspješnijih tragača za asteroidima svih vremena, voditelj zvjezdarnice i znanstveno-edukacijskog centra u Višnjanu, vrhunski pedagog i omiljeni učitelj tisućama djece. Naša civilizacija, smatra Korlević, svakako ima rok trajanja, a o tome nazire li joj se već kraj, jesmo li dotaknuli dno pa sada krećemo nekom uzlaznom putanjom ili smo i dalje "na putu prema dolje", govorit će u predavanju "Homo novus: Gdje je kraj razvoju umjetne inteligencije".
VEZANI ČLANCI:
– Kibernetički čovjek, spoj biologije i tehnologije, prirodne i umjetne inteligencije, nekad znanstvena fantastika, a danas sve veća mogućnost – svoje predavanje naslovljeno "Homo cyberneticus: Medicina i digitalna revolucija" tim je riječima najavio Igor Rudan, jedan od najutjecajnijih hrvatskih znanstvenika na svjetskim rang-listama. Rudan je liječnik i direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, predsjednik međunarodnog udruženja za globalno zdravlje, dobitnik niza inozemnih nagrada... Međutim, on nije tek jedan od uobičajenih znanstvenika, nego je riječ o jednom od najuspješnijih popularizatora znanosti u Hrvatskoj, ali i šire, koji, među ostalim, i u nekoliko sjajnih popularno-znanstvenih knjiga govori o razvoju znanosti i medicine te se dotiče pitanja što i kako dalje kad je riječ o čovječanstvu 21. stoljeća.
– U ovo kompleksno, kontradiktorno, kaotično i komplicirano vrijeme o sigurnosnim izazovima u doba umjetne inteligencije, mogućim crnim labudovima i drugim sigurnosnim temama govorim na konferenciji Večernjeg lista – kazuje Robert Kopal, predsjednik Uprave veleučilišta Effectus, koji je, među ostalim, dugo bio glavni podatkovni znanstvenik u tvrtki koja se još 2014. bavila umjetnom inteligencijom. Kao državni službenik, državni dužnosnik te u konačnici poseban savjetnik aktivno je sudjelovao na tzv. big data projektima te je kao znanstvenik istraživao i pisao radove o temama umjetne inteligencije. Taj autor trinaest knjiga, kojeg je šira javnost upamtila po teoriji "crnog labuda" kojom je obrazložio neuspjeh stranke za koju je tada radio na europskim izborima, održat će predavanje nazvano upravo "Crni labud: Koliko smo sigurni u digitalnom svijetu".
Katalizator promjena
– Što se to, dovraga, događa? – tek je kao svojevrsni "teaser" uz namjernu poveću dozu misterioznog svoje predavanje "BORG: Kreativna industrija u digitalnom dobu" najavio Davor Bruketa, kreativni direktor i suvlasnik reklamne agencije Bruketa&Žinić OM. Jednog od najpoznatijih, ako ne i najpoznatijeg hrvatskog "kreativca" ne treba previše predstavljati, riječ je o čovjeku koji redovito predsjeda žirijima na respektabilnim svjetskim stručnim natjecanjima, a projekti njegove agencije osvojili su više od 300 međunarodnih stručnih nagrada.
– Nekada su bile samo izvor dobre zabave, a danas su i katalizator promjena. Kako i koliko videoigre utječu na svijet oko nas i možemo li upravo u njima naći rješenje za globalne probleme? – pita se Dunja Trojan, suvlasnica i direktorica produkcijske tvrtke Broadcast.hr i jedinog hrvatskog gaming TV kanala GameHub, koja će biti i konačna predavačica Večernjakove najprovokativnije konferencije godine.
GALERIJA Ovo će biti nova zgrada Hrvatskog sabora: Preselit će se zbog obnove
