Kako će se završiti višemjesečna trakavica s promjenom Ustava, zasad nije poznato, ali je sigurno da će se ona nastaviti nakon 15. siječnja kada se zastupnici vrate u saborske klupe. Sabor je, naime, jučer iznenada završio izvanrednu sjednicu, koja je bila sazvana upravo zbog izmjena Ustava, nakon što je HDSSB poručio da u petak neće dići ruke za promjene. S obzirom na to da bez njihovih sedam glasova nema potrebne dvotrećinske većine, izmjene Ustava nisu uvrštene na dnevni red, kratko je raspravljen preostali dio financijskih zakona s dnevnog reda i zastupnici su već jučer, umjesto tek sutra, otišli na odmor.
Podržavaju promjene, ali...
HDSSB-ovci su i jučer tvrdili da u načelu podržavaju predložene izmjene i naglašavali da ne treba širiti postojeći okvir, ali ga treba doraditi. Najvažnije im je da podjela Hrvatske na regije uđe u Ustav, ali i da se odmah definira razlika između regija i županija te da se uvede nezastarijevanje za kaznena djela teških ubojstava a da se ta ubojstva ne definiraju posebnim zakonom. Žele drukčije urediti i referendumsku regulativu.HDSSB-ovci očekuju da će nakon 15. siječnja ponovno biti sazvana javna rasprava u koju će biti uključeni kaznenopravni i ustavnopravni stručnjaci kako bi se iskristalizirala stajališta i uklonile sve dvojbe o formulaciji ustavnih promjena. Kažu, tek kad se struka i politika slože, oni će podržati ustavne promjene. Oštro odbacuju špekulacije predsjednika Josipovića da je njihov potez motiviran nekakvom trgovinom.– Političke trgovine nema jer mislim da u ovom slučaju postoji uvjerenje i nekakav politički program – objasnio je čelnik HDSSB-a Vladimir Šišljagić, koji također odbacuje priče o “nalogu iz Mostara”, gdje kaznu služi Branimir Glavaš, ali i o popuštanju pod pritiscima HDZ-ove kampanje protiv njih u Osijeku.Kako bilo, očekuje se da će do početka zasjedanja u siječnju predstavnici SDP-a i HDSSB-a razgovarati o tome kako riješiti krizu ustavnih promjena, a SDP-ov predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin već je poručio da su, bez obzira na iznenadni potez HDSSB-ovaca, i dalje spremni s njima razgovarati.Jedan od tri moguća scenarija jest da nakon provedene procedure sljedeće godine SDP skupi potreban 101 glas i da uspije izglasati izmjene Ustava, ali uz napomenu da sigurno neće biti identične sadašnjim prijedlozima.
HDSSB-ovci procjenjuju da bi cijela procedura, uključujući i javnu raspravu, mogla trajati između 30 i 60 dana, što znači da bi se izglasavanju u Saboru moglo pristupiti vjerojatno potkraj veljače ili početkom ožujka. To je, prema dosadašnjim informacijama svih političkih aktera u trakavici, ujedno i nevjerojatniji razvoj situacije s obzirom na to da svaka stranaka uključena u pregovore dobiva nešto na što može staviti naglasak u nekoj budućoj izbornoj kampanji. HDSSB dobiva regije, laburisti pravila za referendum, a SDP promijenjeni Ustav, što je ideja koju je prvi javno iznio predsjednik stranke i premijer Zoran Milanović.
Drugi scenarij jest da HDSSB ne podrži izmjene Ustava ni sljedeće godine, iz čega bi se dalo zaključiti da su ili cijelo vrijeme vukli SDP-ovce za nos ili da im SDP nije želio izaći ususret modificiranjem prijedloga promjena. Kako bilo, to bi bio najgori rasplet situacije jer bi to značilo da se više od pola godine i država i politička scena tresla ni zbog čega, ali i da referendumska regulativa ostaje nesređena, iako se pojavom niza referendumskih inicijativa pokazalo da je to područje nužno što prije urediti. No, to bi ujedno pokazalo SDP-u da mu se pokušaj promjene Ustava iz pogrešnih pobuda, da se spriječi izručenje Perkovića, obio o glavu.Treći scenarij jest da SDP u silnoj želji da ipak osigura dovoljan broj ruku za ustavne promjene pristane na sve uvjete HDSSB-a, ali da se to ne svidi Hrvatskim laburistima, koji u konačnici odbiju dati svojih šest ruku za podršku takvim izmjenama pa se zbog toga ponovno izgubi dvotrećinska većina.
Različita viđenja
Potencijalni sukob laburista i HDSSB-a mogao bi nastati oko različitih viđenja referendumske regulative. U svakom slučaju, ni početak nove 2014. godine neće se politički razlikovati od posljednjih nekoliko mjeseci ove godine, osim što možda dobijemo kvalitetniji Ustav.
Svaka stranka koja podrži ovakav prijedlog pravila referenduma kojim se referendum praktički zauvijek onemogućuje protunarodna je, protudemokratska stranka koja samo želi jednom zauvijek zacementirati nedodirljivu poziciju stranaka na vlasti koje nakon toga mogu, nakon što dobiju mandat na izborima (pa makar i na njih izašlo samo 100 birača - zanimljivo je da tu nema cenzusa izlaska da bi izbori bili važeći) raditi iduće 4 godine što god hoće u ovoj zemlji i sa njezinom imovinom i građanima. Ovakva pravila referenduma mogu ostati jedino ako se istovremeno uvede obveznost izlaska na referendum i propišu visoke, oštre kazne za one koji ne izađu na njega. U suprotnom, treba primijeniti preporuke Venecijanske komisije i ukinuti bilo kakav cenzus, a referendum prolazi ako je za njega glasovalo više od pola izašlih birača.