Stanje u prometu odraz je stanja u društvu, a pojavom koronavirusa stigao je i novi tip vozača, oni koji svoje frustracije iskaljuju na cesti – govori nam tako prometni stručnjak i stalni sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec, koji je u posljednje vrijeme primijetio poseban fenomen. Vozači su to, govori nam, koji u nemoguće prometne situacije ulaze s velikim brzinama, vrlo vjerojatno svjesni da se iz njih nikako neće moći izvući.
Nervozniji no inače
– Nekoliko je bilo takvih slučajeva u posljednje vrijeme kad su automobili sa 150 kilometara na sat jurili po zavojima, što nikad ne može završiti drukčije nego tragično. Uzmimo za primjer nesreću u Novoj Gradiški, gdje je vozač uletio u kuću i na mjestu poginuo. Nije tu više riječ o ljudima koji divljaju u automobilima pa pogriješe u procjeni zakrivljenosti zavoja, to su ljudi “kamikaze”. Oni s određenim psihičkim poremećajima ličnosti izazvanih općim stanjem društva, kojima jednostavno više nije stalo do života. Frustracije pokušavaju ublažiti stavljajući život na kocku – objašnjava Goran Husinec.
Video - Nova Gradiška: Zabio se automobilom u kuću i poginuo
Ovaj sudski vještak za cestovni promet kaže kako je ovo tek početak.
– Ulazimo u novu fazu prometnih nesreća s novom kategorijom prijestupnika koju do sada nismo imali.
Pojavom COVID-19 te stanja izazvanog njime, pojavio se pokret anarhista, odnosno ljudi koji ne poštuju zakone, što u ekstremnim slučajevima dovodi do radikalnog ponašanja. Neki napadaju druge ljude, kao što je bilo s pucnjavom na Markovu trgu, dok drugi svoje frustracije iskaljuju na cesti – govori nam prometni stručnjak Goran Husinec, koji ističe i kako je epidemija “pripomogla” tome da su vozači općenito na cestama o nervozniji no inače.
50% poginulo zbog brzine
U prilog njegovoj teoriji idu i podaci Ministarstva unutarnjih poslova, točnije analiza stanja sigurnosti u prometu godinu dana nakon izmjena i dopuna Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su na snagu stupile lani u kolovozu.
– Izmjene zakona djelomično su doprinijele povećanju sigurnosti, ali nisu znatno utjecale na promjene ponašanja sudionika u prometu, odnosno na usvajanje pozitivne prometne kulture – izvijestili su iz MUP-a, u kojem su kazali i kako su veće sankcije za prometne prekršaje utjecale na smanjenje broja i posljedica prometnih prekršaja u očekivanom iznosu, “ali je izostalo smanjenje broja smrtno stradalih u prometu kao najteže posljedice”. Izmjenama spomenutog zakona, podsjetimo, propisano je strože kažnjavanje u kategorijama prekršaja za koje je detektirano da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu.
To su prekoračenje dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu, vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru, namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, vožnja pod utjecajem alkohola i droga, odbijanje podvrgavanju alkotestu, upravljanje vozilom bez vozačke dozvole, a podaci MUP-a kažu kako je gotovo 50 posto poginulih na cestama upravo zbog brzine, s tim da je do početka listopada ove godine čak 231.275 vozača prijavljeno zbog prebrze vožnje.
Bit ce jaka zima.. Strucnjaci kazu da se to dovodi u vezu sa koronom..