Na hrvatskim je cestama ove godine život već izgubilo 197 osoba. Njihovim je obiteljima mala utjeha što je poginulih u prometu manje nego lani, kada je u istom razdoblju stradala 221 osoba ili 2018. kada su poginula 254 sudionika u prometu. Uzročnici teških prometnih nesreća pritom se ne mijenjaju.
Prebrza vožnja i konzumiranje alkohola prije sjedanja za upravljač i dalje su na samom vrhu, zahvaljujući izostanku svijesti da nesreća u tim okolnostima nema veze sa superiornošću vozača – u koju su najčešće uvjereni upravo oni koji su najmanje u stanju kontrolirati i sebe i automobil – već je samo pitanje vremena kada će se nešto dogoditi. Kad je s jedne strane smrt na cesti, a s druge kazna zbog prometnog prekršaja, prebrz i pijan vozač može se smatrati sretnim kad ga u divljačkom pohodu prekine policijska patrola. A takvih je ove godine osjetno više nego lani. Podsjetimo, "četiri glavnih ubojica u prometu" jesu vožnja pod utjecajem alkohola, prekoračenje dopuštene brzine, nekorištenje sigurnosnog pojasa i korištenje mobitela u vožnji.
Kako doznajemo iz Ministarstva unutarnjih poslova, u cestovnom prometu 50% ljudi gine zbog brzine. Do početka listopada u Hrvatskoj je čak 231.275 vozača prijavljeno zbog prebrze vožnje. Još je šokantniji podatak da ih je 1955 u naselju vozilo više od 50 km/h brže od dopuštenoga. Dakle, u zoni gdje bi trebalo voziti do 50 km/h jurili su preko stotke. Njima bi u kaznu svakako trebalo ukomponirati i psihijatrijsko liječenje. Takvih je ''bisera'' lani ipak bilo manje – 1358 vozača, pa ove godine imamo 43,96-postotni rast – a povećanje broja prekršajnih naloga vidljivo je i u drugim brzinskim kategorijama.
Video - Stiže novi zakon o cestovnom prometu: Uvode se kazne za električne romobile
Nepropisna brzina u naselju 30 do 50 km/sat veća od dopuštene bila je razlog za kaznu u 27.311 slučajeva (rast 30,92%), dok je zbog prekoračenja brzine u naselju u visini od 20 do 30 km/h prijavljeno 60.738 vozača (rast 44,07%). Najviše je vozača u naselju vozilo 10 do 20 km/h preko ograničenja. Takvih je ove godine bilo 76.971, što je pad od 2,09% u odnosu na prethodnu godinu.
Uočen je i pad broja vozača koji su vozili nakon što im je vozačka dozvola oduzeta (2335 vozača; -17,90%) te onih koji su vozili bez položenog vozačkog ispita (5259 vozača; -4,52%). Ukupno je manje i pijanih i drogiranih vozača automobila (više ih je pijano vozilo bicikl ili traktor), ali 23.245 vozača ipak je uhvaćeno u vožnji pod utjecajem alkohola, odnosno droga i lijekova. Najviše ih je, njih 7767, vozilo s 0,50 do 1,00 g/kg alkohola u organizmu. Ove je godine i 29.151 vozač prijavljen jer je za vrijeme vožnje koristio mobitel. U toj kategoriji zabilježeno je više prekršaja nego lani, kad ih je bilo 28.299.
– Izmjene Zakona djelomično su pridonijele povećanju sigurnosti prometa na cestama, ali nisu znatno utjecale na promjene ponašanja sudionika u prometu odnosno na usvajanje pozitivne prometne kulture. Do povećanja postupanja prema prekršiteljima dozvoljenih i propisanih brzina unutar naseljenih mjesta došlo je u prvom redu zbog postavljanja većeg broja fiksnih uređaja za mjerenje brzine unatrag dvije godine, kao i zbog nabave većeg broja ručnih i stacionarnih uređaja za mjerenje brzine. Podizanje stanja sigurnosti cestovnog prometa na višu razinu dug je i težak proces koji može uspjeti isključivo sinergijskim djelovanjem svih odgovornih subjekata – navode iz MUP-a.
Pojašnjavaju da je kroz višegodišnje analize utvrđeno da najviše ljudi teško stradava u naseljenim mjestima pa je rad prometne policije u prvom redu usmjeren na strogo sankcioniranje prekršaja prekoračenja dozvoljenih brzina unutar naselja. I to svim raspoloživim sredstvima, a posebno u dane vikenda kako bi se spriječile teške prometne nesreće. Dakle, vozači nisu naglo podivljali. Neodgovorni su u istoj mjeri u kojoj su to bili i dosad, ali kazni je više jer je kontrola i kamera više, a veći su i iznosi koje valja platiti za pojedini prekršaj. Veći broj kazni, pak, u nekim je kategorijama urodio plodom, pa je manji i broj nesreća i broj poginulih.
Sve sami stručnjaci i analitičari. Što je sa lošim cestama,udubljenjima,ležećimpolicajcima, ukratko ceste su nam katastrofa kao i signalizacija i osvjetljenje istih. Nisu za sve odgovorni vozači