Koronakriza donijela priliku da se jače oporezuju bogataši

Hrvatska se i u najnovijem poreznom izvješću za 2019. godinu našla među pet prvih zemalja po brzini povećanja poreznih prihoda mjereno njihovim udjelom u BDP-u, koji su u godinu dana porasli s 38,3 na 38,7 posto udjela u BDP-u.

To je i dalje ispod prosječnog poreznog opterećenja u EU (41%) te se po poreznoj presiji nalazimo u sredini. Pravilo je da snažne socijalne države, kao što su Francuska (47,4%), skandinavske zemlje i Austrija imaju višu poreznu presiju, a najmanje poreza u Europi plaćaju Irci (22,7% udjela u BDP-u).

Porez na nasljedstvo

Hrvatska je, nažalost, rekorder među novim članicama po visini prikupljenih poreza u odnosu na snagu ekonomije i standard građana, ali i europski rekorder po oporezivanju potrošnje. U sredini smo i ispod prosjeka po visini socijalnih doprinosa, no lani smo bili među četiri zemlje s najnižim poreznim pritiskom na dohodak i bogatstvo.

Najviše poreza na više i visoke plaće te bogatstvo građana prikupe Danci (gotovo 31 % udjela u BDP-u ili dvije trećine svih poreza) koji su ispred Švedske (18,0%) i Luksemburga (16,5%). Suprotno tome, Rumunjska (4,8%), Bugarska (5,5%) te Hrvatska i Mađarska (obje 6,6%) imaju najniže poreze na dohodak i bogatstvo mjereno udjelom u BDP-u.

Ovih dana s lijeve političke scene stižu kritike Vladine porezne politike, posebno dijela koji se tiče oporezivanja visokih dohodaka i bogataša, dok pojedini ekonomisti, Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta Zagreb, ali i stručnjaci Ekonomskog instituta, ponavljaju da bi nam manevarski prostor i u koronakrizi bio znatno veći da oporezujemo imovinu i nekretnine. S tim bi kapitalom gradovi i općine mogli više novca usmjeriti u bolnice i javne službe na svom prostoru.

Hrvatska od imovinskih poreza godišnje prikupi 1,4 posto BDP-a, tri i pol puta manje od Francuske ili gotovo dva puta manje od Italije i Njemačke. Hrvatska oporezuje kuće za odmor, plovila, novije automobile, promet nekretnina te ubire komunalnu naknadu, koja je najsličnija europskim porezima na nekretnine. U Češkoj su imovinski porezi još manji i čine svega 0,5 posto udjela u BDP-a, Austriji i Sloveniji 0,8 posto, Mađarskoj 1 posto, Poljskoj 1,8 posto.

– Taj porez je toliko nepopularan da ga nijedna hrvatska politička nomenklatura neće uvesti – uvjerena je Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta Zagreb. – U Hrvatskoj, ali i na europskoj razini, trebamo progresivni porez na nasljedstvo kao i progresivni porez na bogatstvo – kazao je u ovotjednom intervjuu Večernjem listi i utjecajni francuski ekonomist Tomas Piketty. Taj lijevo orijentirani ekonomista nije jedini koji ga zagovara, a nedavno je i niz svjetskih bogataša apeliralo da im se povećaju porezi (spominju 3 posto) kako bi se namaknuo dodatni kapital za smanjenje nejednakosti.

– Hrvatska neće uvesti imovinski porez jer bi on na ovaj ili onaj način zahvatio najveći dio građana. Kod nas 85 posto građana živi u vlastitim stanovima i takav bi porez bio novo porezno opterećenje koje bi građani morali plaćati iz vlastitih prihoda. Ljudi ne vide koliko im se uzima iz plaće, ali vidjeli bi kad bi porez plaćali iz vlastitih prihoda – ističe Vizek i podsjeća na još jedan razlog zbog kojega nijedna Vlada neće srljati s oporezivanjem nekretnina.

Skup i zahtjevan

– Taj je porez administrativno zahtjevan i skup za provedbu, mora biti progresivan, a da bi se primijenio, podrazumijeva da ste u stanju provesti masovno vrednovanje nekretnina, što nismo, te zahtijeva točne i precizne registre vlasništva i stanja nekretnina, koje također nemamo – kaže Vizek.

Malo se koja država ovih dana stigne baviti porezima, većina ih smanjuje kako bi sačuvali domaću potrošnju, no porezni stručnjaci poručuju vladama da ne bi smjeli upropastiti ‘dobru krizu’ da krenu u reformiranje poreznog sustava.

– Povećanje poreza moglo bi biti usmjereno na određene skupine – na primjer one s visokim dohotkom ili bogatstvom – ili na određene aktivnosti – na primjer, stvaranje onečišćenja ili potrošnje određene robe – poručuje Institute for fiscal studies uz opasku da će uz takve preraspodjele vraćanje koronskih dugova poslije biti manje bolno.