Druga karantena “pomrsit” će planove europskih država o brzom oporavku i izlasku iz krize. Jučer objavljena prva procjena o kretanju BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu u deset članica EU pokazuje da je nakon velikog pada na proljeće (minus 11,8%) tijekom ljetnih mjeseci u europodručju došlo do strelovitog oporavka (plus 12,7 posto), najsnažnijeg otkako Eurostat objavljuje podatke. Najbrži oporavak zabilježen je u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj koje je prvi val epidemije pogodio najsnažnije. Kako je u razdoblju od srpnja do kraja rujna prošla Hrvatska, znat će se tek za mjesec dana, no lako je moguće da smo i mi nadoknadili većinu, ako ne i cjelokupni gubitak (minus 15%) iz drugog tromjesečja. Sugeriraju to i nešto veći porezni prihodi prikupljeni nakon završetka karantene, na temelju čega je Vlada izašla s optimističnom procjenom da ćemo na godišnjoj razini ove godine izgubiti samo osam posto BDP-a!
Robni tokovi sigurniji
Teško da će to biti baš tako ako se nakon Irske, Češke, Španjolske, Francuske i Njemačke još neke zemlje odluče na karantenu, a posebno će velik problem ako se karantena uvede i kod nas. Tijekom vikenda o novoj karanteni odlučuje se i u Austriji, tako da je lista zemalja gdje se maksimalno ograničava kretanje stanovništva, a onda i potrošnja sve više povećava. Ekonomist Hanno Lorenz iz liberalno usmjerenog think-tanka Agenda Austria izračunao je da će gospodarski pad u Austriji biti 40 posto veći nego što se sada očekuje ako se uvedu slična ograničenja kao u ožujku.
Kada bi se paralela povukla na Hrvatsku, gdje usluge i potrošnja građana imaju još veći utjecaj na BDP-a, tada bi se naša godišnja stopa pada popela na više od 11 posto. No, neće nevolje stati samo na tome jer će ispariti i četiri petine očekivanog rasta u 2021. godini. Umjesto da nagodinu vratimo 5 posto izgubljenog dohotka, kako je procijenila hrvatska Vlada, iduće bismo godine s još jednom strogom karantenom mogli očekivati tek pomak od jedan posto.
Većina hrvatskih mjera za pomoć gospodarstvu na snazi je do kraja ove godine, no mnoge europske države otprije su poticaje protegnule do kraja prvog tromjesečja, a sad se rade planovi za daljnje produženje mjera. Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da će nas ovoga puta okolne karantene manje boljeti nego na proljeće jer je glavna turistička sezona iza nas, svjetski tokovi roba neće se toliko zaustavljati kao u prvom lockdownu, niti se očekuju problemi sa sirovinama i transportom iz Azije. Polovica hrvatskog izvoza u EU odnosi se na Njemačku, Italiju i Sloveniju, a u prvom dijelu ove godine izvoz u Italiju pao je 22 posto, Sloveniju 10 posto, a Njemačku 8 posto.
Siva ekonomija cvjeta
– Nas će pad domaće potražnje pogoditi više od karantena u drugim državama jer smo u ovom dijelu godine osjetljiviji na domaću potrošnju nego na svjetske robne tokove. Izvoz će i dalje teći te će nas spašavati kao i u prethodnim kriznim periodima, ali najtanji smo s domaćom potražnjom. Treba smanjiti pesimizam, paniku i sijanje straha u vijestima koje se svakodnevno plasiraju. Širenjem panike, paralizirat ćemo sami sebe te iz te paralize nećemo izaći ni kad se stanje počne normalizirati – kaže profesorica Ivanov.
Ona uočava da se siva ekonomija drastično širi, a o plaćanju poreza i urednoj poreznoj disciplini ovisi financiranje države te svih Vladinih mjera za rješavanje posljedica pandemije i problema u zdravstvu.
– U ovom periodu godine najviše ovisimo o potrošnji stanovništva i taj drugi lockdown treba izbjeći. Ima stranaca u Hrvatskoj i kad nije turistička sezona, ali domaća je komponenta presudna – ističe Ivanov razloge zbog kojih Hrvatska ne bi trebala ići na zatvaranje trgovina, kafića i ostalih objekata, kao što to čine naši veliki vanjsko-trgovinski partneri.
Podaci iz fiskalizacije sugeriraju da je u trećem tjednu listopada 2020. u odnosu na tjedan dana ranije zabilježen jači pad potrošnje nego u istom razdoblju prošle godine, što se doista može pripisati pojačanoj psihozi i nesigurnosti građana.
1. Europske države vratile su u trećem kvartalu većinu gubitka iz drugog kvartala, oporavak će s drugim zatvaranjem usporiti
2. Hrvatska u ovom dijelu godine uglavnom ovisi o domaćoj potrošnji, tako da bi nas zatvaranje pogodilo znatno više nego druge zemlje
3. Francuska i Italija rasle su u trećem kvartalu 18 posto, Španjolska 17 posto, Belgija 11 posto, Austrija 11 posto, a Njemačka 8 posto. Podaci za Hrvatsku za mjesec dana
Ovdje u Svicaraskoj,je u zadnju srijedu(28.10),ukinuta karantena(10-to)dnevna izolacija za sve drzave europe i svjeta,samo su ostale jos 4 drzave,koje moraju po dolasku u Svicarsku u tu izolaciju,pa neznam sto bi mi morali uvoditi takvo nesto???????