Ante Kotromanović, vojni analitičar Večernjeg lista, gostovao je u studiju Večernji TV-a gdje je komentirao uvođenje obveznog vojnog roka u Hrvatskoj. Kaže kako ne zna hoćemo li dočekati sjednicu Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost te da ga cijela situacija podsjeća na rat između Ukrajine i Rusije.
- To me podsjeća na rat između Ukrajine i Rusije. Imamo dva brda. D bi se dogodila sjednica Vijeća za obranu i nacionalnu sigurnost trebamo imati suglasnost dviju strana. Da li će se to dogoditi, to je pitanje sada za nekog drugog. Po meni je to nužno i bitno da se razgovara o ključnim važnim temama kada je u pitanju obrana i sigurnost Republike Hrvatske bez obzira na sav animozitet, na mržnju jednih prema drugima, mislim da je jednostavno u interesu Republike Hrvatske da se sjedne jer su to ljudi koji nas predstavljaju. Mi smo birali te ljude i oni bi trebali taj osobni animozitet jednostavno prevladati i sjesti za stol i razgovarati o onome što su bitne i važne teme.
Gdje nas, po vašem mišljenju, vodi preslikavanje sadašnjeg dragovoljnog služenja vojnog roka na obvezni. Koliko je to po vama populistički čin ili nije uopće problem?
Ne znam, baš ne razumijem ovaj model. Ako je to istina, da je to preslika dragovoljnog služenja vojnog roka, onda ne kužim. Ako imamo dragovoljno služenje vojnog roka i svatko ima priliku od tih mladih ljudi prijaviti se na služenje dragovoljnog vojnog roka i ne idu na to, ne znam što bi to značila ta preslika u kojem smislu. U obuci u tom nastavnom planu i obučavanju? Vjerojatno su na to mislili. Smatram da je ovo pametna odluka MORH-a da prolongira početak služenja vojne obveze zato što po svemu sudeći još nisu pripremili Zakon. Treba mijenjati Zakon o obrani, Zakon o službi, treba donijeti niz pravilnika, treba napraviti nastavne planove, treba osigurati školsku municiju, školska sredstva za obuku... Mi nemamo neke tvrde objekte. Recimo, banalna stvar, da li dozvoliti vojnicima uporabu mobitela? Treba puno tih stvari napraviti i osigurati prije nego što počne samo služenje vojne obveze. Prema onome što smo vidjeli, nitko nije protiv služenja vojnog roka. Ali ja smatram da je prekratak bio period od same ideje do realizacije. Ono što čujem sada, vojska je sretna što je navodno došlo do odgode tako da imaju više vremena sve pripremiti jer to je ozbiljan pothvat. Prihvatiti četiri tisuće vojnika, osigurati im sva potrebna sredstva, opremu, naoružanje, odore, pripremiti nastavne planove - kaže Kotromanović i pita se što će biti s ljudima koji ne žele služiti vojni rok.
- Recimo, pošaljemo ih negdje na na teren. Ne znam, negdje u neku bolnicu da npr. kose travu. Uzmu kosilicu i nešto se desi. Ta kosilica prijeđe preko noge i ozlijedi tog vojnika. Tko je kriv? Ti ljudi bi morali prvo proći obuku za košenje trave ili za motornu pilu. Druga su to vremena u odnosu na prije i to bi trebalo zbilja u tančine vrlo detaljno razraditi sve moguće situacije koje se mogu desiti da bi onda to bilo sve po zakonu, po službi, po Zakonu o obrani, po različitim pravilnicima. To treba sve predvidjeti. Tako da ja smatram da je to dobra odluka što će se prolongirati, daje vremena i Ministarstvu obrane i vojsci da se dobro pripremi za to.
Kaže kako mladi vojnik za dva mjeseca neće dobiti specijalnost.
- Suština služenja vojnog roka je da dobiješ specijalnost, a to znači da si topnik, tenkista, pješak, vezista... Za dva mjeseca mi ne možemo dobiti to. Mi ćemo dobiti neku temeljnu vojnu obuku, a koliko će ona biti dobra, to ne znam, to ćemo vidjeti. Ti ljudi eventualno kasnije mogu biti raspoređeni kao pješaci u neke postrojbe. Da bi oni dalje popunjavali topničke postrojbe, tenkovske postrojbe oni se moraju negdje opet školovati. Moraju ići na neke obuke gdje će dobiti dodatno znanje. Treba razraditi cijeli model od ulaska do izlaska i što ćemo dobiti s tim ljudima - kaže Kotromanović.
Vojni rok bi trebao trajati 6 mjeseci