Potpredsjednik Vlade Branko Grčić dočekao je dan u kojemu može proglasiti izlazak zemlje iz recesije, što je konačno potvrdio i Državni zavod za statistiku objavom da je BDP u prvom kvartalu porastao pola postotnog boda u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Gotovo sve u plusu
U plusu su sve važne komponente na osnovi kojih se prati kretanje BDP-a, izuzev investicija, a Grčić kaže da dolazi i do bitnijeg oporavka investicijske aktivnosti, posebno građevinskog sektora. Domaći analitičari ističu rast udjela izvozno orijentiranih tržišnih subjekata kao jedan od najpozitivnijih pomaka u hrvatskoj šestogodišnjoj recesiji. Milanovićevi ministri to predstavljaju kao odmak od rentijerske ekonomije koja se bazirala na stranim kreditima, ulaganjima u infrastrukturu i nekretnine. Hrvatska je svjetlo na kraju tunela tražila najdulje od svih država članica EU, ne računajući Grčku, koja se ponovno suočava s katarzom, ali taj put natkrivaju tmurni oblaci. Vijest o ponovljenom rastu BDP-a na međugodišnjoj razini istovremeno prati informacija da je došlo do stagnacije u odnosu na zadnje tromjesečje 2014. godine. U Vladi su uvjereni da je zastoj privremen jer se dogodio zbog remonta i zaustavljanja rada rafinerije i Petrokemije.
– Recesija je, barem formalno gledajući, iza nas. Činimo sve da ubrzamo rast kako bi se efekt vidio i kod naših građana. Plaće su rasle, a sada je na redu i realni rast iz pojačane gospodarske aktivnosti – rekao je potpredsjednik Vlade Grčić i dodao da pojedinačni podaci za travanj i sve ono što se događa u ovom kvartalu nagovještaju da će se rast nastaviti i u idućim kvartalima. Očekuje se da će hrvatski BDP ove godine narasti oko 0,5 posto, što je premalo da bi se u ovom desetljeću nadoknadilo izgubljenih 12 posto BDP-a tijekom šestogodišnje recesije. Proteklih šest godina Hrvatska je izgubila oko 200.000 radnih mjesta, uglavnom u gospodarstvu i realnom sektoru, a jedino su se prihodi iz turizma vratili na prijašnje razine. Šest godina kriza udvostručilo je javni dug zemlje, više od 300.000 građana nalazi se pod ovrhama jer im tekući prihodi ne pokrivaju kreditne i ostale troškove, a tek ove godine zaustavljen je pad zaposlenosti.
Ulaskom u EU Hrvatskoj su odobrena značajna sredstva, no njihov utjecaj na rast gospodarstva u ovoj godini još nije tako velik. Procjenjuje se da će većim dijelom i zbog korištenja europskih strukturnih fondova Hrvatska za godinu ili dvije dostići rast oko 2 posto.
Za više od toga Vlada mora provesti famozne strukturne reforme: ubrzati administrativne procedure, sudske postupke, smanjiti pritisak na poduzetnike, kontrolirati javnu potrošnju, smanjiti poreze. Nema zemlje koja je našla recept po kojemu se rezanje deficita i javnog duga može provesti bez negativnog utjecaja na ekonomiju i BDP.
– Treba prije svega naglasiti da je vijest o povećanja BDP-a pozitivna i da je bilo kakav rast bolji od recesije, ako ni zbog čeg drugog, onda zbog potrošačkog i investicijskog sentimenta – istaknula je Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta. No bez obzira na to što treba poticati optimizam, ekonomistica podsjeća da godišnja stopa rasta BDP-a koju je DZS objavio više govori o tome što se događalo prošle godine u prvom tromjesečju nego što se događalo u prvom tromjesečju ove godine.
– Kada podatke desezoniramo, onda vidimo prvo da je ekonomija iz recesije tehnički izašla sredinom prošle godine i drugo, da je rast u zadnjem tromjesečju prošle godine, mjeren tromjesečnom stopom promjene, zapravo bio jači nego što je u prvom tromjesečju ove godine. Drugim riječima, postoje određeni pozitivni ekonomski pomaci, no na temelju dostupnih podataka čini se kao da impuls tih pozitivnih promjena slabi – ističe Vizek.
Ekonomist Željko Lovrinčević podsjeća da je Hrvatska već jednom imala dva kvartala uzastopnog rasta sredinom 2011., ali se on nije održao.
– Prvi podaci koji se odnose na travanj pokazuju stagnaciju u odnosu na prvi kvartal, indikatori za svibanj su pozitivni, ali promjene u ekonomiji idu tako polagano da na kraju ne možemo puno dobiti. U ovom bi trenutku bilo najbolje da se raspišu parlamentarni izbori i da ojačana dobivenim mandatom nova vlada pokrene promjene – komentira Željko Lovrinčević.
Potrošnja građana u ovoj godini potpomognuta je rasterećenjem osobnog dohotka na početku ove godine, no Zrinka Živković-Matijević uočava kako realan rast državne potrošnje nije logičan u situaciji kada se mora obuzdavati rast javnog duga i deficita.
Štitit će plaće i mirovine
Premijer Zoran Milanović i njegov potpredsjednik Grčić i jučer su kazali da će ustrajati na politici kojom se ostvaruju manje uštede, ali se štite ključne komponente domaće potrošnje, poput plaća, mirovina i socijalnih davanja. Zvonimir Savić iz HGK uočava da je Hrvatska ostala među članicama EU u kojima je u prvom kvartalu zabilježen najmanji rast BDP-a. Tu su grupu činile Grčka, Italija, Cipar, Austrija, Hrvatska i Finska u kojoj je zabilježen i lagani realni pad od 0,1%.
– Hrvatska je u najuspješnijem razdoblju za gospodarstvo, između 2002. i 2008. godine, rasla po prosječnoj stopi 2,1 put većoj od rasta Europske unije i uspjela se približiti prosječnoj razini razvijenosti EU za jedanaest postotnih bodova (sa 53% na 64%). Od početka krize, taj se udio u prosječnoj razvijenosti, s obzirom na pad ili manji rast BDP-a u odnosu na EU, smanjuje, a takav će trend trajati sve do ostvarivanja znatno dinamičnije stope rasta, veće od one na razini Europske unije.
>>Grčić: Sada je i službeno! Hrvatska je izašla iz recesije, BDP u prvom kvartalu veći za 0,5 posto!
>>Statistički stiže kraj recesije, no ne i bolji život građana
Ovi naši lumeni se hvale s rastom BDP-a od 0,3 i 0,5 % a Kinezi su u panici jer je njihov rast "pao" sa 14 na 13,4 %, Nama pada proizvodnja a raste izvoz??? Kako? Kaj to više izvozimo ako manje proizvodimo??? Naš rast izvoza se temelji na izvozu banana, ananasa, manga itd itd.... Jedino nisam još u nas vidio plantaže tog voća. Sve je ovo zavaravanje i zamagljivanje. Nema rasta a ni pada jer nemremo niže!