'Embargo na rusku naftu? Cijena bi toliko skočila da bi došlo do kaosa, a Njemačka igra licemjerno'

Naš dopisnik iz Bruxellesa Tomislav Krasnec gostovao je u studiju Večernjeg lista, gdje je govorio o političkim i ekonomskim aktualnostima vezanima uz rat u Ukrajini, ali i o posljedicama s kojima bi se Europljani mogli suočiti zbog sankcija koje Europska unija uvodi Moskvi. 

Osvrnuo se i na embargo na uvoz ruske nafte i plina, o kojem se sve glasnije govori u Bruxellesu te analizira kakav bi se scenarij tada mogao dogoditi u Hrvatskoj.

POGLEDAJTE INTERVJU

Europska unija prvi put uvodi embargo na uvoz energenata iz Rusije. Konkretno, nema više uvoza ugljena. Što takva odluka znači za Hrvatsku i ostale članice EU?

To je najnoviji prijedlog Europske komisije, takvo što još nije izglasano u parlamentu i o tome se još raspravlja. Vjerojatno će taj prijedlog biti usvojen i podržat će ga Hrvatska i sve ostale članice. Plan je da se obustavi uvoz ruskog ugljena u EU tijekom sljedeća tri mjeseca. Išlo se na ugljen kao energent koji je za EU znatno manje bitan od nafte i plina. Može se kolokvijalno reći da je to blaga mjera s kojom se još ispituje teren jer je vrijednost uvezenog ugljena iz Rusije otprilike četiri milijarde eura godišnje, što je neusporedivo manje u odnosu na iznose za naftu i plin. Poljska i baltičke zemlje najradikalnije su u svojim stavovima da Rusiju treba kazniti i uvođenjem embarga na naftu i plin, međutim u EU mišljenja su podijeljena i to bi moglo ostaviti dalekosežne posljedice. Što se tiče pozicije Hrvatske u kontekstu embarga na ugljen, problem bi mogla biti TE Plomin koja radi na ugljen i tako proizvodi električnu energiju. Tek treba vidjeti kako će se ta situacija rasplesti. Nestašice sigurno neće biti budući da je tržište ugljena diverzificirano, odnosno Rusija ne drži monopol nad njim te se lako može nabaviti i s drugih svjetskih tržišta.

Proizlazi li iz toga zaključak da je embargo na uvoz ruske nafte idući korak? Ili je ovo samo prividna sankcija i slanje poruke Rusiji dok je teško očekivati da bi se Europa odlučila na tako radikalan iskorak s naftom?

U Bruxellesu sam u kontaktu s ljudima koji sukreiraju vanjsku politiku. Mislim da je embargo na uvoz nafte sljedeći potez EU. Međutim, treba biti svjestan da će to izazvati tržišni potres u Europi i da je trenutačno poskupljenje goriva kojem svjedočimo kamilica u odnosu na ono što možemo tada očekivati. Svakako će se ići u dogledno vrijeme u tom smjeru. Neke su države, poput Njemačke i Austrije, bile protiv toga, ali kad vide masakr u Buči i ratne zločine u okolici Kijeva polako mijenjaju svoje stajalište. Unatoč činjenici da će to izazvati i negativne posljedice za njihove ekonomije.

Italija je kazala da se neće protiviti embargu na naftu, Austrija je pak protiv embarga na plin. Kako diše Njemačka?

U Njemačkoj trenutačno traje strahovit medijski pritisak na Vladu da uvede embargo na rusku naftu i plin. Međutim, vlada po tom pitanju još pragmatično stoji sa strane i ne donosi ishitrene odluke. Kancelar Olaf Scholz tome se nedavno protivio kazavši da bi Njemačku zbog takve odluke mogla zahvatiti duboka recesija s ogromnim gubitkom radnih mjesta. Međutim, treba biti iskren i reći da se Njemačkoj sada obilo o glavu koketiranje s Rusijom. Svoju su ekonomiju u potpunosti učinili ovisnom o ruskim energentima pa čak i nakon 2014. godine kad je Rusija anektirala Krim. Zapadni partneri upozoravali su ih na to, ali oglušili su se. Čak i oko izgradnje Sjevernog toka 2. Sad bi se i Nijemcima moglo reći da stegnu remen i prihvate pogreške kao što su oni govorili Grcima koji su se svojedobno našli u dužničkoj krizi. Što se pak tiče ugljena, to za Njemačku nije problem. Oni su se ionako do ljeta namjeravali okrenuti drugim tržištima.

Najavljene su i neke nove sankcije. Ruskim brodovima bit će zabranjeno uplovljavanje i zadržavanje u europskim lukama, a ruskim i bjeloruskim cestovnim prijevoznicima bit će zabranjen rad na tlu EU...

Tako je, Europa stišće sankcije gdje može i koliko može. Međutim i tu postoje neke iznimke. Ta pravila neće se odnositi na brodove koji transportiraju energente i na prijevoznike koji transportiraju hranu. Europa još uvijek igra pragmatično i prilikom nametanja sankcija jako pazi da pritom ne ugrozi i sebe. Novim sankcijama oko zamrzavanja imovine obuhvaćena je i Putinova obitelj budući da se nedavno neslužbeno doznalo da jedna njegova izvanbračna kći godinama živi u Nizozemskoj.

Hoće li u Europi biti nestašice hrane?

Ne bi trebalo, europski lideri naglasili su više puta da su zalihe bogate i države samodostatne. Međutim, mnogo je veći problem poskupljenje hrane, a koja će poskupjeti zbog poskupljenja energenata. Tako da si veliki broj građana neće moći priuštiti neke namirnice. U nezgodnoj situaciji mogle bi biti  zemlje trećeg svijeta u Africi koje potpuno ovise o uvozu žitarica iz Europe i Ukrajine. Ako se dogodi glad, onda se mogu očekivati i socijalni nemiri ili revolucije. To je onda već dublji problem.

Izlazili iz ovog globalnog sukoba Kina kao pobjednik?

Pa oni trenutačno sjede na tribini i sve mirno promatraju. Deklarativno podržavaju Rusiju, ali istodobno odbijaju biti jasni u osudi kakvu je artikulirao Zapad. Rusija je navodno tražila vojnu pomoć Kine, ali su odbijeni. Kina je procijenila da je najbolje ne miješati se ekonomski niti vojno već iz svega izvući deblji kraj. Osim toga, zapadni lideri već su priprijetili da bi petljanje Kine s Rusima rezultiralo bolnim ekonomskim sankcijama. Pekingu svakako nije u interesu zbog tuđeg rata gubiti zapadne kompanije i robnu  razmjenu sa Zapadom koja iznosi gotovo 50 posto ukupnog njihova izvoza. 

Novost je i ta da je Europska komisija najavila kaznu za Mađarsku zbog kršenja vladavine prava. O čemu je riječ?

To je jučer najavila Ursula von der Leyen. Prvi put mogao bi se iskoristiti mehanizam kojim se državi članici uskraćuje pravo na korištenje dijela EU fondova. Takva odluka stiže samo nekoliko dana nakon premoćne pobjede Viktora Orbana na izborima i njegove diskretne podrške Vladimiru Putinu. Međutim, ne zaboravimo da je Orban upravo svoju kampanju gradio na skepsi prema Bruxellesu tako da to za njega može imati i pozitivan politički učinak jer bi ga njegovi birači smatrali herojem. Ali pitanje je kako će se to odraziti na Mađarsku koja uvelike ovisi o EU fondovima i obilato ih cijelo vrijeme koristi dok Orban navodno ratuje s Bruxellesom. To je pomalo licemjerno.

CIJELI INTERVJU POGLEDAJTE U VIDEU NA POČETKU TEKSTA!