Kriza, a trgovine pune?!

Komunalne su službe danas počele stavljati blagdanske ukrase na zagrebački središnji trg, a i hrvatski rekorder u isplati božićnica, trgovački lanac DM, objavio je da će njegovi radnici uz četrnaestu plaću dobiti 7183 kune neto božićnice! Očekivane gužve zbog novog modela I phona, koji se ovoga tjedna ciljano pušta na tržište na ograničenom broju prodajnih mjesta, mogle bi biti neslužbeni pucanj za strat blagdanske potrošnje.

Isti trendovi
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u posljednjih pet godina promet u trgovini bio je u prosincu u prosjeku 15 posto veći od prometa u studenome. Već se i u studenome prodaja zahuktava, što bi ove godine trgovci mogli dodatno pogurati jer se zbog visoke inflacije u kolovozu i rujnu prodaja lagano usporavala.
- I ovog se prosinca može očekivati nastavak istog trenda rasta - kaže Milica Rakuša Martulaš, direktorica sektora trgovine u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja smatra da kriza neće imati utjecaja na potrošnju, ali vjeruje da će potrošači više voditi računa o omjeru cijene i kvalitete.

Prosinački promet u trgovini na malo mogao bi biti od 11,5 do 13 milijardi kuna, što je otprilike dvije milijarde kuna više nego u ostalim mjesecima. Jedini danak globalnoj financijskoj krizi mogao bi biti u tome što prosinac možda neće donijeti dosadašnji uobičajeni rast potrošnje od 15 posto, već će se u najgorem slučaju prodaja usporiti na 10 posto.

S tom prognozom HGK slaže se i Goran Bakula, ekonomski savjetnik NHS-a, jer će potrošnju potaknuti isplate božićnica. Tvrtke će u prosjeku isplatiti oko 1200 kuna božićnice, najčešće u novcu, ali i u bonovima, a dosad sindikatima nije stigla nikakva najava o otkazivanju ugovorenih isplata. Vlada će pak državnim službenicima isplatiti 1250 kuna, a dogovorena je i isplata božićnice umirovljenicima, premda još nije definiran iznos. Prije se kretala između 100 i 300 kuna.

– Ne vjerujem da će tvrtke iskoristiti financijsku krizu kao neki psihološki alibi da bi odustale od božićnica – kaže Bakula.

Osim telekomunikacijskih operatera, kojima je blagdansko doba vrijeme žetve – jer Božić donosi više razgovora i veću prodaju bijele tehnike i aparata – za povećanu se potrošnju pripremaju i neke banke koje također spremaju blagdanske kreditne linije. – Ako se po jutru poznaje dan, pa se nastavi smanjena potrošnja, i blagdanska bi potrošnja mogla ove godine biti manja. Međutim, mi smo po prirodi takvi da, kad nam je najgore, želimo da se barem o blagdanima kriza ne osjeti – procjenjuje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Trošak veći od plaća
Prosječna košarica lagano opet poskupljuje, pokrivenost prosječnom plaćom smanjuje se, a istodobno se zaduživanje građana usporilo.

Listopadska je košarica poskupjela 0,18 posto u odnosu na rujansku, pa je iznosila 6567,15 kuna, a udio se hrane u njoj zadržao na 39,9 posto. Prosječna plaća isplaćena u rujnu iznosila je 5184 kune i pokriva 78,94 posto osnovnih mjesečnih potreba četveročlane obitelji, a to je 0,9 posto manje nego prethodnog mjeseca. I situacija u umirovljeničkim kućanstvima opet kreće nagore, 2121,23 kune prosječna je mirovina, pa je pokrivenost košarice 59,9 posto, 0,13 posto manja u odnosu na rujan.

RH nema uvjeta za recept održivosti mirovinske reforme koji “otkriva” Svjetska banka, kaže Sever.
– To je model “iz škole na burzu, a s posla na groblje” – opisao je. Mirovine se ne mogu smanjiti jer su mizerne, doprinose nije moguće povećati kad plaća ne pokriva ni osnovno, a produljenje dobne granice radnog staža u nekim kategorijama radnika skratilo bi životni vijek, a produljilo bi nezaposlenost mlađih.