POSKUPLJENJE ZDRAVSTVA

Kujundžićev plan ušteda: Poskupjet će dopunsko, manje u bolnice i na bolovanja

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
bolnica
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
Ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić
12.07.2017.
u 13:24
U ministrovu planu nabrojeno je sedam reformskih mjera s ukupnom uštedom od 485 milijuna kuna do 2020. godine
Pogledaj originalni članak

Skratiti boravak i smanjiti broj pacijenata u bolnicama, sniziti stopu bolovanja, povećati broj osiguranika dopunskog, u naredne tri godine “spojiti” 32 bolnice, pokrenuti transplantaciju pluća, ojačati transplantacijske programe kod djece, uštedjeti na lijekovima, osnovati banku humanog mlijeka, ali i donijeti hrvatske standarde za – čišćenje bolnica i pranje rublja – dio je strateškog plana ministra zdravstva prof.dr.sc. Milana Kujundžića do 2020. godine.

Upravo ovom zadnjom mjerom Kujundžić je u planu za hrvatsko zdravstvo “zacrtao” 40 milijuna kuna uštede. U praksi to znači da će se donijeti standard kako čistiti bolnice te prati rublje u bolnicama što će morati biti u svakoj ustanovi jednako, a onda i po jednakoj cijeni što danas nije slučaj. Kako nam je ranije rekao ministar Kujundžić nedopustivo je da jedna bolnica kvadrat čišćenja plaća 30, a druga 150 kuna.

Nadalje, u “Kujundžić planu” nabrojano je sedam reformskih mjera s ukupnom uštedom od 485 milijuna kuna do 2020. godine s tim da za pojedine mjere ne stoji predviđen financijski učinak. Ono što je projicirano jest, primjerice, godišnja ušteda od 15 milijuna kuna putem “spajanja bolnica” ili čak deset milijuna kuna planiranih već u idućoj godini od povećanja broja osiguranika dopunskog.

plan

Dakle, kako je i rekao ranije pri pripremi ovog Strateškog plana nakon opaske Europske komisije da moramo “srediti zdravstvo”, Kujundžić je zacrtao veći broj onih koji plaćaju osiguranje, ali nije isključeno ni poskupljenje. Da bi namaknuo planiranih 10 milijuna kuna u idućoj godini to bi značilo više od 140 tisuća novih osiguranika. Najavljivao je ministar ranije i kontrolu troškova, od kontrole rada zaposlenika u zdravstvu pa do kontrole potrošnje lijekova. Upravo se po pitanju lijekova planira objedinjena javna nabava, ali i mijenjanje pravila za određivanje cijena lijekova.

Kontrola je ključna riječ i kad je u pitanju naplata participacije za one koji nemaju dopunsko o čemu će na mjesečnoj razini svaka bolnica morati slati izvještaj. Ušteda je glavni naglasak plana zdravstvene reforme koja, bar ovako na papiru, za pacijente planira dostupniju zdravstvenu zaštitu odnosno smanjenje listi čekanja, pojednostavljivanje naručivanja i odaziva na preglede putem SMS poruke te nastavak preventivnih javnozdravstvenih programa. Ali sve će to građanima nedvojbeno postati skuplje, jasan je ministar zdravstva.

- Ima prostora za uštede na čišćenju, hrani, prekovremenima...ali to nije dovoljno, to su mali iznosi prema dugu. Trebamo pronaći novac, eventualno povećati dopunsko, i cijenu i broj osiguranika, eventualno uvesti dodatno osiguranje, preispitati broj osoba u imovnom cenzusu jer neki imaju prijavljene male plaće, a pri tomu niz nekretnina. Mi jedino plaću oporezujemo za zdravstvo. S ove 22 milijarde se ne može. Treba napraviti preustroj bolnica, izgraditi sveučilišnu i dječju bolnicu i prestati ulagati u stare zgrade - rekao je ministar zdravstva otvoreno i pozivajući po ovom pitanju na konsenzus.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje iduće bi godine, prema ovom planu Ministarstva zdravstva, iz državnog proračuna umjesto 2,5 trebao dobiti 4,2 milijarde kuna. Iznos je to koji je “zazivao” sve ijedan ministar ponavljajući da država stvara gubitak dijeleći prava pojedinim skupinama za koje potom ne plaća zdravstvu. I spajanje bolnica, sređivanje nezdravstvenih djelatnosti po bolnicama, zdravstveni turizam u smislu medicinskog wellnessa, jačanje toplica, mjere za zadržavanje liječnika u sustavu, akreditacija bolnica, jačanje jednodnevnih kirurgija, daljnje otvaranje objedinjenih hitnih bolničkih prijema, dostupnost palijativne skrbi – dio su ove strategije. Također, u planu jasno stoji i da otočani najavljenu hitnu brzim brodovima ne trebaju očekivati prije 2020. godine. Ministra nismo uspjeli dobiti za komentar.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 27

DU
Deleted user
13:37 12.07.2017.

to su gluposti, obzirom da se smanjuje broj hrvatskog puka u hrvatskoj treba smanjiti broj saborskih zastupnika, gradova i općina proporcionalno padu stanovništva od cca 20% pa i više, nakon toga treba zabraniti besplatno liječenje u hrvatskim bolnicama svim "tobože" hrvatima koji ne žive i ne rade u RH, isto vrijedi i za penzionere koji su se vratili a cijeli radni vijek radili negdje drugdje, a nama koji živimo i radimo ovdje izvolite osigurati 10x bolje zdravstvo jer ovo je sramotno!

Avatar AGRAM
AGRAM
13:51 12.07.2017.

Kao prvo trebalo bi povratnicima iz inozemstva (čitaj gastajbajteri) pa i onima koji su još živi ukinut osnovnu policu zdravstvenog osiguranja. Sigurno nije pošteno da su oni za zdravstvo izdvajali u zemljama u kojima su radili, a ne u RH, a imaju jednaka prava kao i mi koji godinama iz plaća izdvajamo za zdravstvo. Isto tako takvi bi trebali biti niže na ljestvici kao primatelj organa. Znam da ispadam zločest, ali to je tako. Mislim nije u redu da onaj koji je radio vani, kupio stan, stanove, kuću, dobre automobile, apartmane, a nije hrvatskoj dao ništa, da mu ta ista zemlja poklanja zdravstveno osiguranje, a nas koji smo se tu znojili i još se znojimo nitko ništa ne pita. Takvi bi jedino mogli imati dopunsko ili dodatno, a ne osnovno. Baš bi me zanimalo da li netko vodi statistiku koliko takvih koji su radili vani troše RH novac na liječenje i lijekove. Što mislite koliko bi takvo liječenje platio u zemlji gdje je stekao mirovinu i to ne baš malu za naše uvjete.

Avatar anlaser
anlaser
13:44 12.07.2017.

Da ,mi smo zdrava nacija pa zato što je to Kujunđić rekao odmah ćemo biti zdraviji. Sve starijoj populaciji skuplje dopunsko će pomoći da se bolje osjeća . Najgori ministar zdravlja ikad. Uopće ne kuži kako stvari funkcioniraju