U Zagrebu je ovoog tjedna u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i LUX promocije, pod pokroviteljstvima predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Grada Zagreba održan 1. Kongres zdravstvenog turizma.
Upravo zbog potrebe da se za potrebe unapređenja zdravlja otputuje izvan mjesta stalnog boravka, zdravstveni turizam postaje razvojni model koji je, na prvi pogled, u stanju proizvesti snažne pozitivne ekonomske, zdravstvene i društvene učinke. Zbog takvog shvaćanja, zdravstveni turizam u Hrvatskoj, ali i u brojnim drugim zemljama, postao je jedan od strateških razvojnih ciljeva turizma i zdravstva. Namjera je kongresa konkretno pripremiti Hrvatsku i u skoroj je budućnosti otvoriti prema novom tržištu korisnika zdravstvenog turizma. Na kongresu će se stoga ukazati na moguće opasnosti daljnjeg razvoja zdravstvenog turizma bez sustavnog praćenja njegovih razvojnih učinaka, kao i bez detaljne razrade mogućih scenarija njegova razvoja u bližoj ili daljoj budućnosti.
U nastojanju da se Hrvatska što prije uključi na međunarodno tržište profitno orijentiranih zdravstvenih usluga prema nerezidentima, pojavljuje se problem erozije socijalne komponente sustava zdravstvene zaštite namijenjene rezidentima, kao i pitanje sposobnosti Hrvatske da zaštiti javni interes u pogledu dostupnosti zdravstvene zaštite svim svojim građanima, što je uređeno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske izjavio je u ključnom predavanju dr. sc. Oliver Kesar.
Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU pozdravnim govorom naznačio je ugled HAZU u svijetu, povijest Preporodne dvorane i raskošne palače Narodnog doma, jedne od najstarijih u Zagrebu, u kojoj se Kongres zdravstvenog turizma održao, te zdravstvene djelatnike Hrvatske kao cijenjene stručnjake u svijetu. Kazao je da korijeni zdravstvenog turizma u Hrvatskoj sežu još u antička vremena kada se otvaraju prve toplice, no područje zdravstvenog turizma još uvijek nije dobro pravno riješeno ni artikulirano.
„Iako zdravstveni turizam zvuči marketinški i tržišno, zdravstvo je uvijek bilo socijalna kategorija i nikad ne smije biti u potpunosti prepušteno tržištu jer se radi o društvenoj i civilizacijskoj tekovini“, dodao je akademik Kusić.
Ispred Ureda Predsjednice RH okupljene društvene uglednike pozdravio je osobni izaslanik dr. sc. Tomislav Madžar.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora, dr. sc. Ines Strenja-Linić kazala je da mnoge zdravstvene ustanove nailaze na brojne probleme kada nastoje neke usluge ponuditi tržištu, zbog čega je područje zdravstvenog turizma nužno zakonski urediti u suradnji dva resorna ministarstva. Upozorila je na vrijednost programa Kongresa zdravstvenog turizma za razvoj zdravstva i turizma u budućnosti, te izrazila namjeru održavanja okruglog stola na temu kongresa na jesen u Saboru Republike Hrvatske.
Olivera Shejbal, pomoćnica ministra turizma, ukazala je na porast dolazaka turista u Hrvatsku na odmor, kazala je da je Hrvatska postala hit tržište za turiste iz cijelog svijeta, a da je zdravstveni turizam jedan od najbrže rastućih turističkih sektora te se očekuje da će on u budućnosti biti jedan od glavnih motiva putovanja. Spomenula je važnost uključivanja članova HAZU, posebno medicinskog razreda i Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Odbora za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu u razvoj zdravstvenog turizma u budućnosti.
Uz edukaciju ljudskih resursa i aktiviranje korištenja prirodnih resursa: prirodnih ljekovitih činitelja kojima Hrvatska obiluje i konkurira svojom eko očuvanošću za vrhunsku welless destinaciju ili moderno EU odredište zdravstvenog turizma (npr. poluotok Pelješac ili otok Mljet). Spomenula je i mogućnost produžetka turističke sezone putem zdravstvenog turizma i razvoj gospodarstva, posebno na otocima i na kontinentu uz suradnju s npr. malim obiteljskim hotelima i već postojećim medicinskim i lječilišnim ustanovama.
Pomoćnik ministra zdravstva dr. sc. Denis Kovačić, najavio je da će krajem ove godine biti donesen novi Zakon o zdravstvenoj skrbi u kojem će posebno poglavlje biti posvećeno liječilištima i toplicama kako bi se reguliralo ono što je u području zdravstvenog turizma sada u sivoj zoni.
Najavio je i mogućnost donošenja posebnog Zakona o zdravstvenom turizmu.
Među zaključcima kongresa istaknuto je kako bi se zdravstveni turizam mogao uspješno razvijati i generirati željene učinke, nužna je uspostava otvorene suradnje između svih dionika na tom tržištu:
Po uzoru na već etablirane klastere zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, važnim se smatra proširiti postojeća znanja i iskustva i na ostale hrvatske regije zainteresirane za razvoj zdravstvenog turizma, a u cilju diversifikacije ponude specijaliziranih turističkih proizvoda temeljenih na očuvanju i unaprjeđenju zdravlja.
Javni sektor ima odlučujuću ulogu u poticanju snažnijeg razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj prvenstveno zbog daljnjeg oblikovanja pravne regulative i optimizacije korištenja resursa javnog zdravstvenog sustava.
U oblikovanju pravne regulative u području zdravstvenog turizma, preporuča se revizija postojećih i donošenje novih zakona i podzakonskih akata koji će poticajno djelovati na ulaganja u zdravstvenu i turističku infrastrukturu, ali i jasno razlučiti uvjete za pružanje medicinskih i pripadajućih turističkih usluga u zdravstvenim odnosno turističkim objektima.
U nastojanjima da se komercijaliziraju slobodni kapaciteti javnog zdravstvenog sustava, važno je bezuvjetno zaštititi javni interes građana Republike Hrvatske u smislu prava na pravodobnu i cjelovitu zdravstvenu zaštitu.
Zdravstveni turizam je potrebno razvijati po principu integralnog sustava, što podrazumijeva razvoj svih njegovih segmenata: lječilišnog, termalnog, wellness i medicinskog turizma, a sve u cilju postizanja konkurentnosti na tržištu koja se temelji na medicinskoj vjerodostojnosti i dugogodišnjoj turističkoj tradiciji.
Za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj na raspolaganju su brojni i izuzetno vrijedni prirodni, ali i društveni činitelji razvoja koje je potrebno pažljivo implementirati u suvremeno oblikovane zdravstvene turističke proizvode.
U oblikovanje i promociju zdravstvene turističke ponude važno je podjednako uključiti i kurativne i preventivne zdravstvene programe.
Javni sektor bi trebao donijeti Program implementacije zdravstveno-preventivnih programa u javnim poduzećima i ustanovama u cilju popularizacije zdravstvene preventive i sportske rekreacije kod svih zaposlenih u javnom sektoru.
Po uzoru na druge specifične oblike turizma prepoznate kao strateški važne razvojne ciljeve, poželjno je donijeti nacionalnu Strategiju razvoja zdravstvenog turizma u kojoj će podjednako biti zastupljena sva četiri segmenta zdravstvenog turizma.
U cilju postizanja održivosti javnog zdravstvenog sustava, posebnu pozornost treba pridati boljoj kontroli troškova, optimalnom korištenju resursa i unaprjeđenju uvjeta rada medicinskog osoblja, osobito liječnika.
Predsjednik znanstvenog odbora kongresa je akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, a članovi znanstvenog odbora su: akademik Marko Pećina, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, tajnik Razreda za medicinske znanosti; akademkinja Vida Demarin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za medicinske znanosti; prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić, predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske; dr. sc. Damir Knjaz, dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; dr. sc. Dražen Čular, prodekan, predstojnik Instituta za kineziologiju, Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu; prof. dr. sc. Zrinka Tarle, prodekanica Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; doc. dr. sc.Vladimir Mozetič, dr. med., predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera; prof. dr. sc. Stjepan Heimer, potpredsjednik Zagrebačkog saveza sportske rekreacije Sport za sve; prof. dr. sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; prof. dr. sc. Fedor Šantek, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, voditelj znanstvene baze KBC-a Zagreb; mr. sc. Goran Ivanišević, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Odbor za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu; mr. sc. Zdenko Šipić, Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve, predsjednik zdravstvene komisije.
Predavanja su održali renomirani predavači: akademkinja Vida Demarin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za medicinske znanosti; izvr. prof. dr. sc. Oliver Kesar, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; mr. sc. Goran Ivanišević, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Odbor za zdravstveni turizam i lječilišnu medicinu; mr. sc. Darko Vlahović; mr. sc. Zdenko Šipić, Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve; prof. dr. sc. Stjepan Heimer, potpredsjednik Zagrebačkog saveza sportske rekreacije Sport za sve; mr. sc. Željko Černić, Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve, predsjednik stručnog odbora; prof. dr. sc. Ankica Senta Marić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar; prof. dr. sc. Zrinka Tarle, prodekanica Stomatološkog fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Ivan Vukoja dr. med., Hrvatska udruga bolničkih liječnika; doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, dr. med., predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera; Željka Žnidarić, univ. spec. oec., Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice; prof. dr. sc. Fedor Šantek, dr. med, projektna grupa Srednji Pelješac; univ. spec. oec., Hrvatska udruga poslodavaca u zdravstvu; doc. dr. sc. Marija Valčić, dekanica Visoke škole za menadžment i dizajn Aspira, Split; Aldin Dugonjić, Centar za certificiranje halal kvalitete; Anita Galić, mag. pharm., Hrvatsko farmaceutsko društvo; dr. sc. Martina Linarić, Thalassotherapia Opatija, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma; Ivan Malenica mag. iur, Veleučilište u Šibeniku.
