Kolumna

Kukuriku koalicija ima vladu, ali više nema vlasti. Je li vrijeme za izbore?

Foto: Duško Jaramaz/Pixsell
Kukuriku koalicija ima vladu, ali više nema vlasti. Je li vrijeme za izbore?
Foto: Pixsell
Instagram
Autor
Marko Biočina
18.10.2014.
u 12:00
U prve dvije godine vladavine Kukuriku koalicija je, što iz kukavičluka, što iz neodlučnosti i političke kalkulacije, izbjegavala bilo kakve veće intervencije u sustavu javne potrošnje
Pogledaj originalni članak

Prema jednoj od mnogih definicija, vlast je mogućnost da se svoja volja nametne drugome. Vlada je politička institucija koja je u uređenom demokratskom procesu stekla pravo da drži vlast u određenom vremenskom periodu. Vladanje se ostvaruje donošenjem vlastitih odluka i provođenjem politika, no ako politička institucija izgubi tu mogućnost, može li je se uopće zvati Vladom? Ovo pitanje nameće se u jeku velike akcije prikupljanja potpisa za referendum kojim bi se spriječio Vladin plan smanjenja javnog duga monetizacijom autocesta.

Kako je u samo četiri dana prikupljeno 160 tisuća potpisa za referendum, pretpostaviti je da bi još jedan Vladin “reformski” zahvat mogao propasti u ranoj fazi izvedbe. Ipak, samo pitanje monetizacije u cijelom je slučaju poprilično periferno. Suštinska dilema jest ima li Vlada danas uopće snage, mogućnosti i volje provesti bilo kakvu ozbiljniju politiku? U prve dvije godine svoje vladavine Kukuriku koalicija je, što iz kukavičluka, što iz neodlučnosti i političke kalkulacije, izbjegavala bilo kakve veće intervencije u sustavu javne potrošnje. Ipak, kada su to i pokušali, vrlo brzo su ti pokušaji zaustavljeni.

Dobar dio mjera pao je na Ustavnom sudu, a primjerice, pokušaj povećanja efikasnosti funkcioniranja javnog sektora uvođenje famoznog “outsourcinga” sindikati su osujetili referendumskom inicijativom. Reforma zdravstva okljaštrena je sitnim lokalno-političkim interesima očuvanja ekonomski neodrživih bolnica u manjim sredinama, a sve svoje nekadašnje ideje teritorijalnog preustroja Vlada je, opet iz sitne političke kalkulacije, autocenzurirala. No, kada politika rezova u javnom sektoru nije prošla, Vlada se okrenula politici očuvanja statusa quo, samo da bi doživjela da i tu politiku, izraženu pokušajem smanjenja duga davanjem koncesije na autoceste, miniraju one iste društvene skupine čija bi prava dobivenim novcem trebala biti očuvana.

Jedini izlaz iz paralize u kojoj se Hrvatska nalazi su što skoriji parlamentarni izbori

I što dalje? Evidentno je da u Hrvatskoj postoji disfunkcionalnost vladanja pa vlast ne može provesti ni one mjere za koje je dobila izborni legitimitet – o mogućnosti davanja autocesta u koncesije bivši ministar gospodarstva Radimir Čačić nadugo je i glasno raspravljao i uoči i tijekom predizborne kampanje 2011. godine. Problem je samo u tome što politika nečinjenja donosi katastrofalne posljedice, mjerljive ponajprije po rapidnom rastu javnog duga koji će prije ili kasnije državu odvesti u fazu predstečajnog restrukturiranja pod protektoratom međunarodnih institucija.

Dakle, potrebni su jasni potezi, no u aktualnim okolnostima – pokazuje to i referendum za autoceste – teško je vjerovati da će oni biti povučeni. Dapače, u ovoj atmosferi isti ishod imala bi i bilo kakva inicijativa za smanjenje primanja zaposlenih u javnom sektoru, smanjenje prava pacijenata u zdravstvu, uvođenja nekih novih poreza ili prodaju nekog drugo dijela državne imovine. Pojedini politički romantici danas za spas zazivaju formiranje nekakvog nacionalnog konsenzusa, no čak kad bi takav dogovor i bilo moguće sklopiti, koliko bi dugo vremena prošlo prije nego što bi neka organizirana društvena grupa i njega pokušala rušiti referendumskom ili nekom sličnom inicijativom.

Jedini izlaz iz paralize u kojoj se Hrvatska nalazi su što skoriji parlamentarni izbori, ne zato što bi današnja opozicija nužno bolje upravljala državom od aktualne pozicije, već zato što je Hrvatskoj potrebna vlada koja ima jasno izražen legitimitet za politiku koju namjerava provoditi. Nekadašnja britanska premijerka Margaret Thatcher jednom je upozorila: “Ako morate ljudima objašnjavati da ste vlast, to znači da vlasti nemate.” Hrvatska Vlada, sad je to očito, nema efektivne moći da građanima, provodeći vlastitu politiku, nametne svoju volju. A vlada koja nema vlast, suštinski gledano, već je oporba – bez obzira na to podržava li je parlamentarna većina ili ne. Vrijeme je da Kukuriku koalicija tu činjenicu prizna i sebi i javnosti te legitimitet za svoju politiku potraži na izborima.

'BULJI U NETFLIX, U KAMPANJI GA IGNORIRALI...'

Ponižavajući posljednji dani u uredu američkog predsjednika: Kako je Biden ostao usamljen i nepoželjan

Bidenov se život dramatično promijenio u posljednja tri mjeseca. Nakon što je ušao u godinu inzistirajući da je dovoljno spreman da se ponovno kandidira i pobijedi Trumpa, Biden je ipak odustao od predsjedničke utrke 21. srpnja, podržavši Kamalu Harris za predsjednicu.  Tada je u roku od samo nekoliko sati, Biden (81) - prestao biti relevantan

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 16

DU
Deleted user
12:39 18.10.2014.

Da su bolji i stvarno drugačiji učinili bi to već odavno. Ovako, osim potpune nesposobnosti samo pokazuju svoje vlastohleplje naravno na našu štetu.

ĆA
ćaćaća
12:16 18.10.2014.

plan 21.. kako uništiti hrvatsku..

NE
nenadbat
13:01 18.10.2014.

I Josipović je skupa sa šefom Milanovićem sazorio za odlazak ( samo nek još objasni narodu slučaj Cvetičanin ).