Prošloga je tjedna počeo hodati uz pomoć štaka, a ovog se vikenda HDZ-ovac Davor Ivo Stier vraća u kampanju koju je dijelom morao propustiti zbog ozljede. Dok je kosio travu oko kuće na brdu iznad Samobora, gdje živi već 17 godina i gdje je, kaže kroz smijeh, među susjedima od "dotepenca" postao "zastupenec". Strmo dvorište – uz kuću mnogo skromniju od uobičajene predodžbe doma političara – te mokra trava bili su kobni za desno stopalo koje je kosilica u trenutku samljela. Kirurzi su mu, na sreću, uspjeli spasiti palac koji je visio i bio spreman za amputaciju.
Je li vam tko prigovorio zašto kosite nedjeljom?
Naravno da nisam kosio nedjeljom da bih zaradio. Tempo mi je bio takav da sam od ponedjeljka do subote bio u EU parlamentu ili na terenu, jedino sam imao nedjelju da budem s obitelji i obavim neke stvari oko kuće. Trava je bila visoka, a tada znaju doći i zmije. Mislio sam, znam da poslije neću imati vremena, a bit će nesigurno za djecu pa bolje onda pokositi danas nego da se nešto dogodi. Vodio sam se po onome "nije čovjek radi subote nego subota radi čovjeka". Ne vjerujem da je ozljeda bila Božja kazna jer vjerujem u Boga koji je ljubav i milosrdan Otac. Međutim, to ne znači da ni u čemu nisam pogriješio. Iz ovoga sam naučio kako moram bolje postaviti prioritete i ne dovesti se do toga da moram kositi u nedjelju.
Jeste li se čuli sa šefom stranke Tomislavom Karamarkom?
Nazvao me poslije operacije, pitao kako sam, a i kasnije smo se čuli.
Kod vas nije došlo do zastoja u komunikaciji?
Nije. Naravno, nije nikakva tajna da imamo neka različita mišljenja, no mislim da je dobro za stranku i zdravo o tome razgovarati.
Ne libite se reći svoje mišljenje?
Ne, i drago mi je da sam u EP-u, u skladu s političkim programom HDZ-a i EPP-a, te uvažavajući stranačke institucije, imao prostora za razvijanje svojih inicijativa.
Hoće li vam izostanak iz kampanje naštetiti?
Zbog ozljede i operacije nisam mogao biti na terenu s kolegama veći dio kampanje, ali sada se vraćam u samoj završnici. Ne dvojim u uspjeh, u prvom redu HDZ-a, ali i svoj prolaz. Prije kampanje sam mislio da ćemo osvojiti sigurno pet mjesta, ali sada sam i optimističniji.
Koliko je ova kampanja uistinu kampanja s europskim temama, a koliko, kao i izbori, lakmus-papir za unutarnje političke teme?
Kandidati iz Poljske, Češke, Slovačke konstatirali su istu stvar. Očito je da ne postoji europski demos na način da se isključivo govori o europskim temama. Neminovno je da su prominentne nacionalne teme i od toga ne treba bježati jer Europa je sačinjena od nacionalnih država. Ovi izbori su prilika da hrvatski građani kažu što misle o situaciji u Hrvatskoj i o našem položaju u Europi. Ova se vlada nije snašla u prvih par mjeseci članstva, propustila je veliku priliku ulaska za promicanje Hrvatske i poticanje novog vala optimizma. Umjesto toga, tri dana prije ulaska donijeli su sramotni Lex Perković, a poslije zaoštrili odnose s Komisijom i ključnim državama i upropastili šanse za odličan start kao nova članica. Potpredsjednik Grčić se nije snašao u korištenju fondova, pogotovo u pripremi strategije da se novac ulaže u projekte koji će stvarati dodatnu vrijednost i nova radna mjesta. Dakle, pokazali su potpuno nesnalaženje, što je refleksija loše vlade i na domaćem terenu. Pravo je hrvatskih birača da to nezadovoljstvo pokažu 25. svibnja. S druge strane, jasno je da se hrvatski građani ne žele zaustaviti samo na kritikama ove vlasti, već i od oporbe traže alternativu i rezultate.
Što očekujete nakon izbora?
Izbori će biti precizan pokazatelj raspoloženja javnosti. Očekujem da će Kukuriku koalicija izgubiti. Oni sami već pripremaju javno mnijenje na gubitak izbora. Prema onome što je dosad pokazao, mislim da se Zoran Milanović neće povući, što će biti samo nastavak agonije.
HDZ spominje prijevremene izbore, no koalicija ima stabilnu većinu u Saboru.
Da, ali bilo bi odgovorno da premijer, kad vidi da ne može upravljati učinkovito zemljom, da su i on i vlada izgubili kredibilitet, da nema snage ni volje, a ni znanja za zaokret u gospodarskoj politici, vrati narodu mogućnost da odluči tko treba voditi Hrvatsku.
Agonija je trajala i u HDZ-ovim vladama pa nije bilo prijevremenih izbora.
Mislite na vladu Jadranka Kosor? Ta je vlada, za razliku od Milanovićeve, imala strateški cilj koji je uživao društvenu i političku potporu, a to je bio završetak pregovora s EU. Mogu se složiti da su se nakon završetka pregovora izbori mogli održati koji mjesec ranije, no odgovorno tvrdim, da nismo pregovore završili u lipnju, vjerojatno bismo bili u čekaonici sa Srbijom i zemljama tzv. Zapadnog Balkana. Nažalost, bilo je onih u Hrvatskoj koji su radili protiv završetka pregovora, a bilo je pokušaja destabilizacije iz susjedne zemlje. Imao sam informacije da je srbijanska vlast lobirala protiv završetka pregovora.
Koliko je srbijanska diplomacija uopće bila jaka?
Nisu uspjeli u tom naumu, ali su pokušavali pokazati da nije dobro da Hrvatska završi pregovore, a da Srbija još nema ni status kandidata. No bilo je i ljudi u EK-u koji su na tom planu radili. Cijela mala drama odvijala se u proljeće 2011. Izvješće Komisije u ožujku je trebalo sugerirati završetak pregovora u lipnju. U zadnji se čas pojavio drugi dokument u kojem se govorilo da Hrvatska ne može završiti pregovore. Plan je bio održati summit u prosincu s regionalnim paketom kojim bi Hrvatska zatvorila, a Srbija otvorila pregovore. To su neki ljudi u Glavnoj upravi za proširenje radili nama iza leđa, ali smo informaciju na vrijeme dobili od jedne prijateljske diplomacije. Uspjeli smo postići da taj dokument nikada ne dođe na stol, no ostala je otvorena formulacija koja nije davala garancije da će Hrvatska završiti pregovore. Kasnije su ti ljudi iz EK-a koji su nas opstruirali zamijenjeni drugima.Međutim, Britanci nisu odustajali od opstrukcija do zadnjeg trenutka. Tri dana prije summita 24. lipnja britanski ministar za europske poslove Liddington poslao je pismo Van Rompuyu s porukom da Velika Britanija ne može pristati na završetak pregovora. Pa na samom sastanku 24. lipnja nizozemski premijer također je radio probleme. No, mađarski premijer Viktor Orban se tada uime Predsjedništva čvrsto postavio: Ako danas ne zatvorimo pregovore s Hrvatskom, vraćam se odmah u Budimpeštu i onda nećemo donijeti ni mjere za spas eurozone. I tako su otklonjene posljednje opstrukcije.
Kako ocjenjujete hrvatsku vanjsku politiku?
Kukuriku koalicija, na žalost, vodi krivu vanjsku politika koja mi ponekad izgleda kao da se pretvorila u pukog izvođača radova britanskog Foreign Officea na jugoistoku Europe.
Je li velika koalicija HDZ-a i SDP-a prihvatljiva opcija?
Prvi i drugi nacionalni konsenzus, stvaranje države i ulazak u EU, nisu nužno tražili velike koalicije. Sad nam treba treći konsenzus, o reformama za gospodarski rast. Nije nužna velika koalicija, ali jest širi politički i društveni dogovor oko reformi koje se moraju provoditi u periodu koji će nadići mandat jedne vlade.
Je li Milanović pokazao interes?
Ne, on je više puta odbio HDZ-ove ponude za postizanje konsenzusa.
Radili ste s Milanovićem?
Da, u MVP-u, gdje mi je bio nadređeni. Imali smo vrlo otvorene rasprave. On je znao i za moja neslaganja oko vanjske politike, ali nije uzimao osobno niti me stopirao u karijeri. Naprotiv. To više mi je žao što tu širinu nije pokazao kao šef SDP-a i Vlade. Mislim da je imao priliku dalje modernizirati SDP. Ja jesam njihov ideološki suparnik, ali priznajem da je devedesetih započet proces transformacije ljevice iz totalitarne i jugoslavenske u socijaldemokraciju koja prihvaća hrvatsku državu. Umjesto toga, mlađe je generacije vratio prastarim idejama i totalitarnim ikonama. Jednu sam mladu SDP-ovu zastupnicu pitao zašto su ukinuli pokroviteljstvo nad Bleiburgom. Ostao sam zapanjen kad mi je odgovorila: "Zbog afirmacije našeg političkog identiteta." Milanović je ideološki unazadio SDP. Kršćanska demokracija, s modelom socijalnog tržišnog gospodarstva, ima jaču socijalnu notu od ovakvog SDP-a. Mi se zalažemo za slobodno tržište, ali i za aktivnu ulogu države koja će onemogućiti da se ono okrene protiv društva. Država mora postaviti strateške prioritete, a danas je to povratak proizvodnje. Jedino tako možemo stvarati nova radna mjesta, što je imperativ. Članstvo u EU može nam pomoći ako sredstva usmjerimo na projekte koje stvaraju dodatnu vrijednosti i pokreću novu proizvodnju. Isto je tako važno podržati implementaciju bankovne unije i reforme bankarskog sustava i u EU i u Hrvatskoj da bi banke počele kreditirati proizvodnju malih i srednjih poduzeća.
Tko je HDZ-u mogući koalicijski partner?
HDZ mora dalje ojačati svoj profil desnoga centra, razvijati se kao narodnjačka i demokršćanska stranka koja će inzistirati na proizvodnji i time stvaranju radnih mjesta. Na takvoj platformi ima sve šanse da premoćno dobije parlamentarne izbore i bez problema osigura većinu u Saboru.
Govori se o strahu od ulaska ekstremista u EU parlament.
Vjerujem da će proeuropske stranke zadržati većinu. Kako se bude bližio 25. svibnja, postat će sve jasnije da povratak na stare sukobe u Europi nije nikome u interesu. Jačanje radikalnih i ksenofobnih stranaka je simptom gospodarske krize, ali i krize identiteta. Europa koja ne prihvaća samu sebe ne može ni druge prihvatiti. Europa se mora prestati stidjeti svojih korijena i temeljnih vrijednosti iz judeokršćanske tradicije. Zato su demokršćanske snage u Europi brana protiv desnog ekstremizma i populizma.
Kako gledate na odnos s Viktorom Orbanom i sukob Ine i MOL-a?
Jednom mi je rekao: Volim kad s druge strane imam čovjeka koji će znati braniti svoje nacionalne interese, jer ću se ja sigurno pobrinuti za mađarske. Zato je toliko cijenio Tuđmana i došao mu na pogreb u Zagreb. Jasno je da treba promijeniti odnose MOL-a i Vlade RH jer trenutačno nisu partnerski i činjenica jest da se Ina ne razvija onako kako bismo htjeli. Isto tako moramo se postaviti kao relevantniji čimbenik u Srednjoj Europi, pogotovo na energetskom koridoru od Baltičkog do Jadranskog mora. Ne bi bilo u hrvatskom interesu da se energetska politika vodi iz Beograda ruskim kapitalom, a takvih ambicija vidimo u nekim potezima Naftne industrije Srbije i neopravdanih potraživanja prema hrvatskim kompanijama.
Opet se razbijaju ploče u Vukovaru.
U ovom trenutku ćirilica u Vukovaru je izričita provokacija i Dok predsjednik Srbije govori o Vukovaru kao srpskom gradu, takav diskurs još stavlja ćirilicu u kontekst simbola agresorske politike iz 90-ih. Vukovar bi mogao biti Strasbourg na Dunavu. Tamo jesu dvojezični natpisi, ali je prošlo puno desetljeća od rata i Njemačka je katarzu prošla. Srbija je tek mora proći.
gospodin Stier je pametan, učen, pošten čovjek! Čovjek koji je već sada dokazao i pokazao koliko zna i koliko radi, radi za Hrvatsku i hrvatski narod! I on i svi sa HDZ-ove liste za Europski parlament su kvalitetni ljudi a to će pokazati i izbori u nedjelju!