Darko Kranjčić jedan je od 3860 korisnika koji od sredine prošle godine nisu primili dodatak na mirovinu od društva Royal međugeneracijska solidarnost s kojima su njihove tvrtke sklopile ugovor o mjesečnom plaćanju dodatka na mirovinu koji su primali zbog prijevremenog umirovljenja. Tvrtke su uplatile novac Royalu, koji je kroz ulaganja na tržištu taj novac morao oploditi, a obveza mu je bila mjesečno isplaćivati korisnicima dodatak na mirovinu, koji u najvećem broju slučajeva iznosi oko 500 do 700 kuna.
Promašena ulaganja
No, ulaganja su promašena, odnosno ulagalo se u nekretnine i dionice, koje su zbog krize izgubile vrijednost pa novca za korisnike više nema. I Kranjčićev poslodavac Istarski vodovod sklopio je ugovor o plaćanju tog dodatka s Royalom.
– U mirovini sam od kraja 2006. godine i za odlazak u punu mirovinu nedostajale su mi tri i pol godine staža. Poslodavac je za mene uplatio dokup staža i od tada sam korisnik Royalove mirovine. Isplata je prestala prije osam mjeseci, a od Royala sam dobio obavijest i obrazloženje da imaju problema u poslovanju. Tako su moja primanja smanjena za 868 kuna mjesečno. Ako se ništa ne riješi, bit ću prisiljen, kao i svi ostali, tužiti svog poslodavca – kaže Kranjčić.
Najviše tih ugovora s Royalom potpisano je 2000-ih godina, a velikim je dijelom riječ o državnim tvrtkama. Ugovor su sklopili HEP, Pošta, Lutrija, Željeznica, Fina, Hrvatske šume, Zagrebački holding, Luka Rijeka, kliničke bolnice, HT... Već tada je bilo neobično da tvrtke ugovaraju dokup mirovine s privatnom tvrtkom koja je registrirana kao trgovačko društvo i nije pod nadzorom Hanfe, što je zbog prirode poslovanja trebala biti. Bivši čelnik Hanfe Ante Samodol godinama je upozoravao da se Royal mora uskladiti sa Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima, što je Royal godinama odbijao. Nakon takvih prozivki Hanfe, Royal je imao slab odaziv tvrtki za dokup mirovine, a opet je povećan nakon što je prije dvije godine donesen Zakon o doživotnoj otpremnini, s kojim bi se Royal morao uskladiti do kraja ove godine. Nakon što za dokapitalizaciju Royala nitko nije pokazao interes, sve je izvjesniji stečaj.
DUUDI odbija pomoć
Prvi je pomoć odbilo dati nadležno Ministarstvo rada, pa se uključilo Ministarstvo gospodarstva koje je od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom zatražilo pozajmicu, što je odbijeno. Cijelo vrijeme u pokušaj spašavanja uključen je i Silvano Hrelja, koji je nakon propalih pokušaja uputio u Sabor prijedlog prema kojem bi obveze za osiguranike preuzeo HZMO, a naplatio se od prodaje imovine Royala. Ili bi HZMO preuzeo i obveze prema osiguranicima i imovinu Royala.
– Uskoro bi o tom prijedlogu trebala raspravljati vladajuća koalicija – kaže Hrelja. DUUDI je odustao od pomoći jer država, neslužbeno doznajemo, ne želi spašavati privatne tvrtke.
>> 'Nisu samo djeca gladna u školama, umirovljenici propadaju u zemlju od srama'
Dobar i pravedan sustav mirovinskog osiguranja i usklađivanja mirovina je uništen samo da se stvori mogućnost umirovljenja s kupljenim minimalnim uvjetima za stjecanje prava a sada su nekima mirovine manje od socijalne pomoći.