Ulaskom u vlast s Narodnom strankom Sebastiana Kurza austrijski Zeleni potvrdili su ono što je već neko vrijeme jasno – na europskoj političkoj karti pozicioniraju se na mjestu koje je desetljećima pripadalo socijaldemokratima. U predstojećem razdoblju iskristalizirat će se i hoće li ulaskom u tu “nemoralnu koaliciju” s tvrdim desničarom izgubiti dio podrške i kraj mandata dočekati oslabljeni.
– Ovo je najveći povratak nakon Lazara! – rečenica je kojom je prvi čovjek Zelenih, 58-godišnji Werner Kogler popratio preporod svoje stranke koja je ušla u brak s ultrakonzervativcima. Biblijska je prispodoba u tom kontekstu možda i prigodna.
U prvoj saveznoj vladi u kojoj sudjeluju Zeleni, Kogler preuzima, osim dužnosti vicekancelara, i ministarstvo za državne službenike, sport, umjetnost i kulturu, a Zeleni su od ukupno 15 ministarstava i dvije pozicije državnog tajnika dobili još tri ministarstva i jednu tajničku poziciju.
Prva migrantica u vladi
Ministarstvo pravosuđa preuzima 35-godišnja Alma Zadić, porijeklom iz Tuzle, Ministarstvo zdravlja, rada, socijalne politike i zaštite potrošača Rudolf Anschober, a Ministarstvo okoliša, prometa, infrastrukture i tehnologije Leonore Gewssler. Ona je donedavno bila na čelu ekološke nevladine organizacije Global 2000, dok je Kogler nije uvjerio da se kandidira na listi Zelenih. Zeleni su osigurali i mjesto tajnice za državne službenike koje je preuzela Ulrike Lunacek.
Lider Zelenih Werner Kogler rođen je u malom istočnoštajerskom gradu Hartbergu, osnovnu je školu završio u mjestu St. Johann in der Haide, a gimnaziju u Gleisdorfu; maturu je položio uz odlikovanje. Studirao je ekonomiju na Sveučilištu Karl-Franzens u Grazu, s pravom kao drugim predmetom. Do 1994. surađuje na različitim istraživačkim projektima u teorijskoj i primijenjenoj ekonomiji okoliša te početkom 1980-ih postaje jedan od osnivača stranke Zelenih u Štajerskoj. Aktivnu političku karijeru započinje kao član općine u Grazu 1985. i tijekom godina obnaša razne stranačke funkcije, a od 1999. je član Nacionalnog vijeća. Bio je šef revizorskog odbora, vodio proračun i financije svoje stranke te bio zamjenik Eve Glawischnig dok je vodila Zelene. Izborni uspjeh Kogler dočekuje kao federalni glasnogovornik i prvi čovjek Zelenih, što je postao 2017. nakon izbornog debakla kad nisu uspjeli ni ući u parlament: prvo je privremeno preuzeo stranku, a od jeseni 2018. izabran je za saveznog predsjednika. O privatnom mu se životu ne zna previše; u izvanbračnoj je zajednici i nema djece. Prema pisanju portala News.at, redoviti je gost bečke kavane “Anzengruber”, popularne među novinarima i nogometnim navijačima, gdje pije espresso ili pivo Styrian Puntigamer. Kažu da je “prozračio” stranačku strukturu Zelenih, a u kampanju za izbore za Parlament EU uključio je i prvu slavnu osobu: kulinarsku TV zvijezdu Sarah Wiener.
Vodstvo je za njega nova uloga; dotad je sebe vidio kao zastupnika u jednom od dvaju austrijskih domova: Saveznom vijeću ili Nacionalnom vijeću gdje je imao reputaciju dobrog pregovarača, pametnog i rječitog mandatara koji dobro poznaje proceduru, ali je sklon rasplinjavanju. Vodstvo je, uostalom, preuzeo zbog nedostatka alternative.
U anale će ući njegov govor protiv vladina proračuna za 2010., dug 12 sati i 42 minute, koji je započeo u 13.18 sati te završio u dva sata poslije ponoći riječima: “To je sve što sam želio reći. To bi trebalo biti to. Radujemo se što ćemo od vas čuti hoćete li prihvatiti naše prijedloge.”
Dugu tiradu održao je i protiv sporazuma o slobodnoj trgovini CETA i TTIP. Ipak, nije probio 21-satni rekord Fidela Castra s kongresa Komunističke partije u Havani 1986.
Koglerovo prethodno zlatno političko razdoblje bilo je u proljeće 2013. prije izbora za Nacionalno vijeće, kada su se Zeleni još jako bavili borbom protiv korupcije. Obilazio je Austriju i držao govore o “Hypo trileru”: zbog umiješanosti tadašnje Hypo banke u trgovinu oružjem u Hrvatskoj i ostalih nezakonitosti Zeleni su to proglasili najvećom austrijskom krimi-aferom svih vremena.
Nakon fijaska 2017., sadašnji je iznenađujući uspjeh Kogleru donio takav pregovarački potencijal da ministarsku poziciju osigura nekome poput Alme Zadić, izbjeglice iz BiH, u vladi čiji je kancelar predvodnik hajke na migrante. U austrijskim medijima slikovito pišu da je stavio zelene naočale i stisnuo gas pa odigrao besprijekornu izbornu kampanju: lijeve i birače srednje klase nije uplašio koncentriranjem na pitanja ekologije i kontrole, a nije upotrebljavao ni napadačku retoriku protiv ÖVP-a i Sebastiana Kurza, što mu je poslije olakšalo pregovore o sastavljanju Vlade.
Najveći je Koglerov politički ispit balansiranje između interesa svoje stranačke baze i koalicijskog partnera. Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen, nekadašnji član i predsjednik Zelenih, u novogodišnjoj je čestitki iskazao optimizam te poručio da je potrebna odvažnost i malo samouvjerenosti i sve će se riješiti.
No, vidjet će se to vrlo brzo na pitanjima migranata i integracije jer je Vlada najavila da će razmotriti preventivni pritvor za potencijalno nasilne tražitelje azila, zabraniti nošenje marama muslimanskim djevojkama mlađima od 14 godina i blokirati prijedloge EU za preraspodjelu izbjeglica.
Pritom će oči javnosti biti ponajprije uprte u najmlađu ministricu pravosuđa u austrijskoj povijesti, Almu Zadić, s obzirom na njezinu biografiju. U Beč se s obitelji doselila kao 10-godišnjakinja, završila pravo, a potom ga usavršavala na sveučilištu Columbia u SAD-u. Nakon povratka iz New Yorka, sedam je godina radila kao odvjetnica. S druge je strane Susanne Raab, bliska Kurzova suradnica koja je preuzela novoosnovano Ministarstvo za integraciju, prilična tvrdolinijašica, pravnica i psihologinja koja je sudjelovala u oblikovanju austrijskog Zakona o islamu te zakona koji zabranjuje nošenje burke.
Osim antiimigracijske politike, sukobi bi se mogli očekivati i u poreznoj jer Kurz odbacuje nove poreze i sklon je biznisu, a Zeleni kao najvažniju agendu ističu zaštitu klime, borbu protiv siromaštva djece te veću transparentnost. I dok se Kurz razbacuje izrazima da je vladin program koji su načelno dogovorili kombinacija najboljeg iz oba svijeta, Zeleni su zasad zadovoljni time što je dogovorena ekologizacija Austrije. Kurz je apostrofirao da je moguće i smanjiti porez i pojačati ekologizaciju, i štititi klimu i granice od ilegalnih migracija.
Zeleni val na Zapadu
U novom sazivu vlade koja zamjenjuje dosadašnju prijelaznu vladu, u Ministarstvu vanjskih poslova ostaje dosadašnji šef diplomacije Alexander Schallenberg, neovisni dužnosnik blizak Narodnoj stranci. Narodnjacima pripada i Ministarstvo obrane na čijem je čelu prvi put žena, Claudia Tanner, trenutačno direktorica udruženja poljoprivrednika u pokrajini Donja Austrija. Bivši generalni sekretar Karl Nehammer bit će ministar unutrašnjih poslova, a Ministarstvo financija vodit će filozof Gernot Blümel koji je već bio ministar u Kurzovoj vladi. Ministrica bez portfelja, nadležna za europsku politiku, je Karoline Edtstadler, Ministarstvo poljoprivrede ponovo će preuzeti Kurzova stara ministrica Elisabeth Köstinger, a Heinz Fassmann Ministarstvo obrazovanja.
Nakon Švedske, Finske, Litve i Luksemburga, Austrija postaje još jedna europska država u čijoj vlasti sudjeluju Zeleni, a izvjesno je da će to uskoro biti i Njemačka u kojoj Zelene, prema rezultatima ispitivanja koje je za dnevnik Bild am Sonntag proveo institut Kantar, podržava 21 posto glasača. Od stranke koja ovaj vikend slavi svoju 40. obljetnicu jača je jedino demokršćanska Unija CDU/CSU sa 27 posto. Supredsjednika Zelenih Roberta Habecka mnogi vide i kao mogućeg novog njemačkog kancelara u slučaju da se lijevo krilo nakon izbora udruži.
U Francuskoj Zeleni imaju oko 10 posto, u Nizozemskoj 15 posto. U Europskom parlamentu postali su četvrta grupacija s 52 od 750 zastupnika. Klimatska kriza izbacila ih je u orbitu, a alternativa su i za prilično impotentnu ostalu ljevicu. Što čekaju u Hrvatskoj?
U pravom smislu ce pozelenit ako ne pripazi.