Kusić: Bleiburg je jedna od najvećih tragedija u povijesti hrvatskog naroda

Zvonko Kusić, posebni savjetnik predsjednika hrvatske Vlade za društvena pitanja, rekao je u subotu da je ovogodišnje obilježavanje 75. obljetnice Bleiburške tragedije proteklo dostojanstveno, ocjenivši da je Bleiburg jedna od najvećih tragedija u povijesti Hrvata.

Ove godine zbog pandemije, komemoracije su održane na tri mjesta, u Bleiburgu, Zagrebu i Sarajevu. Komemoracije su bile dostojanstvene, a zbog specijalnih uvjeta  bilo je manje sudionika, rekao je na Hrvatskoj televiziji akademik Kusić.

Dodao je kako je Bleiburska tragedija jedna od najvećih u povijesti hrvatskog naroda. "To je slučaj kada su pobjednici glorificirali pobjedu, a grobovi poraženih se nisu ni obilježavali, a to se prenosilo u obiteljima - to su obiteljske tragedije, uvijek su živjele u narodu", kazao je.

Znalo se to na neki način iako je bilo prikriveno, i sada kada imamo slobodnu Hrvatsku, to je izašlo na vidjelo, rekao je Kusić.

Komemoracija je ove godine održana i misom u Sarajevu koju je predvodio kardinal Vinko Puljić, što je izazvalo negodovanje dijela javnosti u BiH, a nekoliko tisuća ljudi bilo je u prosvjednoj šetnji uz policijsko osiguranje, tvrdeći da je riječ o pokušavanju izjednačavanja žrtve ustaškog terora i onih koji su nad njima počinili zločine.

Komentirajući to akademik Kusić kaže kako je to stara tema pokušaja politizacije.

'Komemoracija za žrtve u Bleiburgu je uvijek bila na neki način ispolitizirana. Uvijek su bile optužbe da se radi o rehabilitaciji NDH, međutim, ovdje se radilo o misi, o jednom svečanom činu koji nema veze s rehabilitacijom. Međutim, razni politički akteri (...) su se uvijek uključivali oko tih dana i to je svojevrsni neprijateljski savez', ocijenio je Kusić. Napominje  kako nije dobro da se politika i politizacija miješa u taj čin.

Kusić ocjenjuje i da je politizacija to što je povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović rekla kako bi se misa u Sarajevu za stradale na Bleiburgu mogla pretvoriti u veličanje ustaškog režima.

Akademik Kusić, koji je na je na čelu Vijeća za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima, rekao je i kako je izjava premijera Andreja Plenkovića, sintetizirala kako se treba postaviti prema tim događanjima.

Premijer Andrej Plenković je u četvrtak sa sjednice Vlade komentirao komemoraciju u Bleiburgu, naglasivši kako je jasno da je zahvaljujući antifašističkom pokretu i otporu nacizmu Hrvatska iz Drugoga svjetskog rata izašla kao pobjednica. No, podsjetio je da je u srednjoj i istočnoj Europi 1945. godina donijela poraz fašizma, ali nije donijela demokraciju nego novi totalitarizam - komunizam, a u Hrvatskoj je svibanj te godine ostao sinonim za poratne komunističke zločine.

Tada su deseci tisuća ljudi razoružanih vojnika poraženih snaga, ali i velik broj civila koji su bježali od uspostave komunističkog režima, od Bleiburga, preko Tezna do Križnog puta, pobijeni bez suda i zakapani bez groba. Sve se to događalo nakon službenog završetka II. svjetskog rata, rekao premijer Plenković,

Akademik Kusić, rekao je i kako je  Vijeće za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima donijelo smjernice i preporuke u kojima je i dio koji se odnosi na antifašističku borbu i Drugi svjetski rat, a smjernice govore o tome kako treba postupati. Oni koji to osporavaju su uglavnom ekstremi na političkoj sceni, ocijenio je.

Dodaje kako je Bleiburg  'jedan sinonim, jedan simbol'; tamo nije bilo toliko žrtava, bilo ih je kasnije, ali Bleiburg je prvi počeo zato što ga se u Jugoslaviji nije smjelo obilježavati, tako da će na neki način uvijek ostati, zaključio je akademik Kusić.