Usprkos prijetnjama, pritiscima i prozivanju, u sarajevskoj katedrali Srca Isusova danas je ipak slavljena sveta misa za žrtve Bleiburga. Misu je, uz samo dvadesetak vjernika i svećenika, vodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić koji je, kako je sam kazao, propovijed napisao dvadesetak dana prije mise, odnosno prije napada kojima je bio izložen od samoproglašenih antifašista.
Zbog epidemioloških mjera, ali i sigurnosne situacije, na misu u katedralu mogli su doći samo unaprijed pozvani vjernici, uključujući izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji okuplja sve važnije hrvatske stranke, te veleposlanika Republike Hrvatske u BiH, Ivana Sabolića.
Video: Nekoliko tisuća ljudi sudjelovalo je u komemorativnoj šetnji za žrtve II svjetskog rata
Zbog najavljenih prosvjeda i napete atmosfere koja danima vlada u Sarajevu, misa je održana pod velikim sigurnosnim mjerama. Policija je osiguravala širi prostor oko katedrale, a tri sata prije mise zabranjeno je kretanje vozila i ljudi u njezinoj blizini. Čak je i kretanje novinarskih ekipa bilo ograničeno, a policija je javno pozvala sve da se uzdrže od izazivanja incidenata.
Istina i povjerenje
Na početku euharistije u pozdravnom govoru kardinal je istaknuo da "misu prikazujemo za sve bleiburške žrtve i za sve žrtve rata i poraća". Istaknuo je da se zbog pandemije koronavirusa, koja još nije potpuno prestala, "ove godine nismo mogli okupiti na Bleiburškom polju, gdje smo se po tradiciji okupljali i molili za duše stradalih".
Video: Vrijeđao kardinala Puljića
U propovijedi je kardinal napomenuo kako biti prisutan i sudjelovati na misi za žrtve Bleiburškog polja, i za sve žrtve mržnje, "ne može se bez posebnih drhtaja srca i osjećaja duše". Naglasio je da se spontano u srcu budi poštovanje i osjećaj pouzdanja u Boga. - To je temeljni razlog zašto sam prihvatio u ime svih biskupa u hrvatskom narodu predvoditi misu molitvenog i vjerničkog spomena na 75 godina stradanja ovih žrtava našeg naroda i drugih žrtava - rekao je te istaknuo kako se "prije svega želimo moliti da nas ona pročisti od svih gorkih osjećaja i negativnih naboja koji se olako javljaju pri sjećanju na ta stradanja". Govoreći o današnjem vremenu, naglasio je da treba stvarati klimu suživota, praštanja, pomirenja i vraćanja povjerenja, što je nemoguće bez istine.
- Tek prihvaćajući istinu, koliko god ona može biti gorka, ona oslobađa prostor za stvaranje povjerenja među ljudima. Tko ne želi istinu, taj se stavlja iza zla koje brani i tako podržava negativni naboj među ljudima. Taj nije graditelj mira, nego širitelj zla. Nijedan se zločin ne može braniti. Tko se od zločina ne distancira, taj postaje sudionik i sukrivac zločina - rekao je kardinal naglasivši kako nitko nema pravo zanemariti "žrtve za koje se danas molimo". Potom je progovorio o pisanju povijesti u kojoj bi se "relativizirala stradanja, jer tobože treba graditi povjerenje i stabilizaciju u regiji". Zahvalio je svim istinskim istraživačima i tragateljima za povijesnom istinom koji skupljaju činjenice.
- Povijest se ne gradi politizacijom i manipulacijom, nego na temelju činjenica uvažavajući uzroke i posljedice - naglasio je i dodao: - Kad bi se znale cijeniti žrtve predaka, bili bismo sposobniji graditi sadašnjicu i današnjicu. Ustvrdio je kako se "ne može graditi civilizacija ljubavi ako se ne prihvati istina". Danima prije najavljene mise za žrtve Bleiburga, u Sarajevu i BiH vodila se medijska i politička polemika. Dok su iz Katoličke crkve uporno poručivali da ta misa nema nikakvu političku pozadinu te da je riječ o vjerskom obredu, bošnjački i srpski političari te razne udruge optužili su Crkvu i Hrvatsku (jer je Hrvatski sabor pokrovitelj obilježavanja obljetnice bleiburške tragedije) da time rehabilitiraju NDH i ustaški režim te da su smišljeno komemoraciju organizirali u Sarajevu kako bi podigli tenzije.
Kardinalova objašnjenja očito nisu bila dovoljna da spriječe prosvjedi koje su razne udruge, koje za sebe tvrde da čuvaju antifašističku tradiciju, organizirale nekoliko stotina metara dalje od katedrale. Uz partizanske pjesme i ikonografiju te parole u kojima se proziva NDH i ustaše, prosvjednici su prošetali glavnim gradskim ulicama za vrijeme trajanja mise u katedrali. Član SABNOR-a Bakir Nakaš poručio je kako je cilj mimohoda reći ne fašizmu.
- Fašizmu koji je ponovno digao glavu i nastoji da sve ono što je narod s godinama potisnuo u zaborav ponovno oživi - kazao je Nakaš aludirajući na obilježavanje bleiburške tragedije.
Molitva za stradale
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je u subotu da su u Bleiburgu i na križnom putu zarobljeni poraženi hrvatski vojnici i civili ubijani bez suđenja, suprotno međunarodnim konvencijama, kao žrtve zločina počinjenog iz osvete i zbog ideologije. Jandroković i izaslanik predsjednika Vlade, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, položili su vijenac u ime Sabora i Vlade kod središnjeg križa na Mirogoju u povodu obilježavanja 75. obljetnice bleiburške tragedije i križnog puta te odavanja počasti žrtvama.
Vijenac je položilo i izaslanstvo Počasnog bleiburškog voda (PBV) predvođeno predsjednikom Vicom Vukojevićem. Molitvu za žrtve predvodili su vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan, a islamsku molitvu dovu predvodio je imam zagrebačke džamije Mersad efendija Kreštić. Jandroković je izjavio da su se okupili kako bi još jednom iskazali poštovanje prema žrtvama Bleiburga i križnog puta te iskazali poštovanje prema zarobljenim i poraženim vojnicima i civilima, među kojima je bilo i maloljetnika. - To je zločin o kojem moramo govoriti kako bi i naše mlađe generacije znale što se događalo ne samo u Drugom svjetskom ratu, nego i u poraću - kazao je. Istaknuo je da je to bio zločin komunističkog jugoslavenskog režima koji je 45 godina bio strogo čuvana tajna što, smatra, najbolje govori o tome kako je i one koji su ga počinili i naredili grizla savjest te su se bojali istine, a preživjeli su se bojali o tome govoriti iz straha od osvete.
zasto titu nije suđeno nikada