Hrvatska je pala na testu brige za svoje stanovništvo jer iseljavanje svojih građana nije uspjela zaustaviti ni deset godina nakon ulaska u EU. Lani se iz Hrvatske, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u inozemstvo odselilo čak 46.287 ljudi, dok smo istodobno u 2022. imali najveći broj doseljenika iz inozemstva od 2013., njih 57.972. Stručnjaci procjenjuju da se broj doseljenika najvećim dijelom odnosi na uvezenu radnu snagu.
Napomenimo da iseljavanje stanovnika Hrvatske ne da nije zaustavljeno, nego ono nimalo ne usporava jer smo se lani po broju iseljenih približili rekordnoj 2017., kada su se u inozemstvo odselile 47.352 osobe. Dakle, prema podacima DZS-a, od 2013. do lani iselilo se ukupno 350 tisuća građana ili, preciznije, njih 349.979.
Nikad manje rođenih: 13.028
Kako su podaci DZS-a prijašnjih godina pokazivali da se najveći broj građana iseljava u najproduktivnijoj radnoj i reproduktivnoj dobi od 20 do 39 godina, ne čudi snažan pad broja rođene djece posljednjih godina jer su se iselili mladi i mlade obitelji s djecom. Iako se mislilo da ne može biti puno gore od lani rekordno najmanjeg broja rođene djece dosad u Hrvatskoj, svega njih 33.883, i iako su i pesimistične prognoze upućivale da bismo ove godine mogli imati oko 32.000 rođenih, izgleda da ćemo i taj broj teško dosegnuti. U prvih pet mjeseci 2023. rodilo se tek 13.028 djece, prema privremenim podacima DZS-a.
VEZANI ČLANCI:
Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc, nažalost, nije iznenađen navedenim podacima.
– Ne samo da se ne zaustavlja iseljavanje hrvatskih građana, nego se približilo maksimalnim vrijednostima, i još kada se uzme u obzir prirodan pad stanovništva, jasno je da imamo demografsku devastaciju Hrvatske. Politička inercija prema demografskim problemima došla je na naplatu. Već četvrtu godinu zaredom raste broj iseljenih hrvatskih građana, a istodobno se povećava broj useljenika i, može govoriti tko što hoće, ali te brojke potvrđuju da se u Hrvatskoj događa zamjena stanovništva. Kada se pogledaju podaci o broju rođenih za prvih pet mjeseci ove godine, mogli bismo imati samo oko 30 tisuća rođenih – kaže Šterc.
Prevladavajući udio u broju useljenika odnosi se, procjenjuje, na uvezenu stranu radnu snagu, a manji dio na povratak hrvatskih državljana umirovljenika iz inozemstva. Inače, prije jednog desetljeća imali smo 10.378 useljenika iz inozemstva, a lani se taj broj povećao gotovo pa šest puta jer su se zbog iseljavanja hrvatskih građana rupe na tržištu rada popunjavale uvozom, uglavnom niskokvalificiranom radnom snagom koja najčešće radi za minimalac. U Hrvatsku kao u razvijene članice EU ne hrle mladi i obrazovani stranci. Demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap također procjenjuje da se najveći dio doseljenika u Hrvatsku odnosi na uvezene radnike, uz napomenu da smo mi i za dio stranih radnika postali samo usputna stanica prema bogatijim zemljama EU.
– Nažalost, sve ono na što su demografi desetljećima upozoravali Hrvatskoj se događa u najdrastičnijem obliku. Iseljavanje naših građana nije uopće zaustavljeno jer nisu riješeni ni problemi koji bi mogli zaustaviti iseljavanje. Odlaze nam mladi i nema tko više ni rađati u Hrvatskoj i, ako se ovako nastavi, mi ne možemo problem riješiti samo useljavanjem radne snage i u tom slučaju možemo zatvoriti škole... Ne želeći povrijediti ikoga, moram reći da je uvezena radna snaga manje kvalitetna od domaće koju smo izgubili iseljavanjem i prvo je treba integrirati. Toliko toga se srozalo u posljednjih deset godina da ne znam kako to nikoga ne zabrinjava, a demografski problemi koje imamo u sljedećem će razdoblju biti samo drastičnije izraženi. Za njihovo rješavanje mora postojati snažna politička volja i pritisak društva da se ti problemi rješavaju – govori Akrap.
S VSS-om 24,1 građana
Inače, DZS je neplanirano objavio i podatke o obrazovnoj strukturi stanovništva od 15 i više godina iz popisa 2021. Visoko obrazovanje ima četvrtina građana (24,1%), a 2016. imalo ga je njih 16,4%. Sa završenom srednjom školom u Hrvatskoj živi 55,5% stanovnika, a 2011. bilo ih je 52,6%. Osnovnu školu ima petina stanovništva (20,4%), a 2011. imala ju je gotovo trećina stanovništva (30,8%). Akrap zaključuje da je porast broja građana s VSS-om očekivana pojava te da se iskorjenjuje nepismenost i smanjuje udio osoba s osnovnom školom.
VIDEO kakav prometni krkljanac! Pogledajte ove kilometarske kolone prema moru
Sterc Se bavi politikom, odavno prestao s demografijom