Lani se doselilo 17.399 stranaca, najviše izvan EU

U Hrvatsku se lani doselilo 26.029 ljudi, među njima 17.399 stranaca (66,0%) te 8619 hrvatskih državljana (33,1%), tako da je očito da od povratka naših “novih iseljenika” nažalost zasad nema ništa! Najveći broj stranaca, njih 13.783, doselio se iz europskih zemalja koje nisu članice EU, pri čemu prednjače države bivše Jugoslavije. Pokazuju to jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Tako je najviše stranih doseljenika bilo iz BiH, njih 7874, zatim Srbije 2209, Kosova 1336, te Sjeverne Makedonije 794. Vjerojatno je riječ o uvezenim radnicima jer se oni iz susjedstva najlakše integriraju.

Slovenci pa Nijemci

Iz susjednih država doseljavali su se i hrvatski državljani, ali u znatno manjem broju nego nekoć. Primjerice iz BiH, iz koje se uvijek doseljavalo najviše hrvatskih državljana, lani se doselilo tek njih 2534, iz Srbije samo 671.

– Taj demografski bazen je za Hrvatsku presušio, danas u BiH nema ni 350 tisuća Hrvata, iako ih je na popisu 2013. bilo više od 500 tisuća, a i Hrvati iz BiH idu raditi u druge zemlje EU – kaže demograf dr. Stjepan Šterc.

Iz EU se pak u našu zemlju doselilo 6256 ljudi, među njima 4212 hrvatskih državljana i 2042 stranca. Najviše doseljenih hrvatskih državljana iz EU bilo je iz Njemačke, njih 2798. Kad je riječ o strancima iz EU, kao i proteklih godina najviše se doseljavaju Slovenci (513), Nijemci (433), Talijani (241), izvan EU Britanci (119), Rusi (102), vjerojatno zbog nekretnina na obali i poslova u stranim firmama. Njihovo doseljevanje bi se za nekoliko godina zbog nekretnina i poslova moglo još više intenzivirati, drži Šterc. Dob doseljenih u Hrvatsku nepovoljnija je od broja odseljenih građana iz Hrvatske. Pa se tako u dobi do 39 godina doselilo kod nas 15.348 ljudi, a odselilo u toj dobi čak 25.846 građana.

Prema DZS-u, iz Hrvatske se lani odselilo 39.515 osoba, među njima 92,2% hrvatskih državljana, a najviše ih se odselilo u Njemačku, njih 21.605 (59,3%). Međutim, problem je što je njemački statistički ured prošli tjedan objavio da se u 2018. godini iz Hrvatske doselilo više od 50 tisuća naših građana! Kao i dosad, problem naše statistike o odseljenima je što se temelji na podacima iz MUP-a, a mnogi odseljeni se pri odlasku ne odjavljuju.

Stižu u Zagreb i na obalu

– Službena statistika DZS-a, koja dolazi iz MUP-a, razlikuje se od statistike zemalja u koje naši građani odlaze u EU i očito je da je iseljavanje dvostruko veće nego što ga bilježi DZS, što potvrđuje i intenzivno smanjivanje broja djece u osnovnim i srednjim školama. Hrvatska ne želi uvesti registar stanovništva pa nam se ovo događa. Red je da DZS uvažava statistike, osobito članica EU, te da počnu korigirati svoje podatke. Registar stanovništva riješio bi birački popis i fiktivno stanovništvo te zahtjeve za dvojezičnošću – komentira demograf dr. Stjepan Šterc. Najviše naših državljana nakon Njemačke odselilo se u Austriju 2553 (7%), BiH 2534 (7%), te Irsku 2045 (5,6%). Najveći broj odseljenih bio je u dobi od 20 do 39 godina, njih 45,5%. Najviše doseljenih iz inozemstva doselilo se u Zagreb (24,6%) te Splitsko-dalmatinsku županiju (11,3%). Najviše doseljenika izvan europskog kontinenta imali smo iz Azije (903), među njima 116 hrvatskih državljana, iz Afrike 128 osoba, među njima 49 naših državljana, iz SAD-a je došlo 144 stranca. Najviše odseljenih je otišlo iz Zagreba (16,6%), Osječko-baranjske županije (9,2%) i Vukovarsko-srijemske (7,6%).