Lex LNG: Vlada izradila poseban zakon o terminalu u Omišlju

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike jučer je otvorilo javno savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin (UPP), odnosno o posebnom zakonu o LNG terminalu na otoku Krku. Tim zakonom želi se ubrzati procedura gradnje terminala pa se tako određuje da će tvrtka LNG Hrvatska dobiti koncesiju na pomorskom dobru radi gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene u Omišlju, i to ukupne površine 172.820 četvornih metara, od čega je 11.298 metara kopneni prostor, dok su 161.522 četvorna metra morski akvatorij. Koncesija se daje na 99 godina.

Drugim riječima, “lex LNG” služi da bi se osigurala koncesija za industrijsku luku u kojoj će biti plutajući terminal.

‘Ići ćemo na Ustavni sud’

Stalni dio koncesijske naknade obračunavat će se u iznosu od dvije kune po četvornom metru pomorskog dobra, dok će promjenljivi dio iznositi 0,02 kune po megavatsatu plina isporučenog u plinski transportni sustav. Tu koncesijsku naknadu dijelit će Općina Omišalj, Primorsko-goranska županija i RH. Izračunato je da će LNG plaćati 730 tisuća kuna godišnje naknade.

– Zakonom se prvenstveno uređuje izdavanje koncesije na pomorskom dobru, odnosno korištenje luke posebne namjene – industrijske luke Omišalj-Njivice. Riječ je o pomorskom dobru sukladno prostornom planu – kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović smatra pak da se tim zakonom krši Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji propisuje da je za davanje u koncesiju luke posebne namjene potrebno provesti javni natječaj.

– Ovim se zakonom koncesija izravno daje tvrtki LNG Hrvatska koja time očito želi smanjiti troškove za buduće investitore – kaže Ahmetović koja najavljuje pokretanje upravnog postupka zbog spornih odredbi zakona koje se odnose na koncesiju. Ako bude trebalo, navodi, ići će se i na Ustavni sud, ali i Europski sud pravde. Kopneni prostor koji se ovim zakonom daje u koncesiju, objašnjava Ahmetović, koristila je bivša Dina Petrokemija.

Budući da se očekuje da će u tvrtki LNG Hrvatska, koja je sad u suvlasništvu HEP-a i Plinacra, većinski udio držati strane tvrtke, zakonom koji je upućen u javnu raspravu izričito se navodi da brod koji je u biti plutajući LNG terminal mora biti pod hrvatskom zastavom. U Ministarstvu navode i da je propisano oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak osoba ukrcanih na pomorske objekte kako bi se potaknulo zapošljavanje hrvatskih pomoraca na brodu s obzirom na to da su naši pomorci u međunarodnim vodama oslobođeni tih poreza te da bi imali ista primanja kao i stranci.

Pripreme za kopneni LNG

Osim koncesije za industrijsku luku, za LNG terminal trebat će osigurati i zemljište oko luke. Naime, člankom 9. “lex LNG” istaknuto je da je u strateškom interesu i gradnja, rekonstrukcija i održavanje nekretnina potrebnih za funkcioniranje LNG-a. To je zemljište trenutačno u vlasništvu tvrtke Ćuf koja je u stečaju, ali razlučno jamstvo nad zemljištem ima Gasfin. Stoga će država do zemljišta doći sukladno odredbama Zakona o izvlaštenju. Ovo je nužno za pripremu druge faze projekta u kojoj bi se gradio veći i skuplji kopneni terminal.