Veleposlanik Irana:

'Hrvati već uvoze naftu iz Irana, a za LNG terminal možemo biti pouzdan izvor plina'

Mohammad Reza Sadegh
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
1/5
10.03.2018.
u 17:45

Trump je nepristojno ponašanje stavio kao zaštitni znak svog rada, što potkopava i interese američkog naroda. Naš je savjet Europljanima da se ne igraju na igralištu koje Trump određuje jer se on ne pridržava međunarodnog prava

Dolaskom Donalda Trumpa na tron SAD-a, Iran se ponovno našao u žarištu svjetskih događaja. Zbog približavanja Saudijske Arabije SAD-u, Donald Trump pokušava na različite načine vratiti Iran u potpunu izolaciju. Međutim, EU, a među njima i Hrvatska, nisu podlegle pritiscima SAD-a da prekinu sve diplomatske i trgovinske odnose s tom zemljom. Dokaz je tome posjet regiji ministra vanjskih poslova Irana Mohammada Javada Zarifa koji je, uz Hrvatsku, posjetio i Srbiju, BiH te Bugarsku. U Hrvatskoj, Zarif se sastao s najvećim hrvatskim dužnosnicima, predsjednicom, premijerom i predsjednikom Sabora. Koje su bile glavne teme razgovora te što je sve postignuto tim posjetom, otkrio je za Večernji list iranski veleposlanik u Hrvatskoj, Njegova Ekselencija Mohammad Reza Sadegh, koji je osim posjeta ministra vanjskih poslova Irana, govorio i o nedavnim nemirima u Iranu, pokušaju Trumpa da poništi nuklearni sporazum kao i o ratu u Siriji te mogućem ratu između Irana i Izraela.

Ministar vanjskih poslova Irana, gospodin Mohammad Javad Zarif, posjetio je Hrvatsku. S kim se sastao i što je dogovoreno? Kako ocjenjujete njegov posjet?

Na poziv ministrice vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Marije Pejčinović Burić u posjet Hrvatskoj stigao je ministar vanjskih poslova Irana Mohammad Javad Zarif. Tijekom posjeta gospodin Zarif susreo se i razgovarao s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem te ministricom Pejčinović Burić. Ministar Zarif također je vodio vrlo konstruktivne razgovore s Martinim Dalić, potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva, Lukom Burilovićem, predsjednikom Hrvatske gospodarske komore. Ministar Zarif otvorio je gospodarski Forum Irana i Hrvatske u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, a susreo se s ministrom rada i mirovinskog sustava RH Markom Pavićem. Na sastancima su isticani tradicionalno prijateljski odnosi dviju zemalja. Dvije strane izrazile su svoju potporu proširenju gospodarskih odnosa kao prioritetu odnosa s obzirom na potencijal suradnje na području opskrbe energijom, dobave petrokemijskih sirovina te ulaganja i suradnje u hrvatskim infrastrukturnim projektima, uključujući proizvodnju električne energije, a s druge strane, hrvatske su se tvrtke udružile s iranskim tvrtkama za provedbu zajedničkih projekata kao i suradnju u prehrambenoj industriji s naglaskom na halal proizvode, brodogradnji, farmaciji i turizmu. Hrvatski dužnosnici naglasili su obvezu uklanjanja bankarskih barijera i suradnju u omogućavanju monetarne i međubankarske razmjene. Dužnosnici dviju zemalja, tijekom razgovora o regionalnim pitanjima na Balkanu i Bliskom istoku, smatraju političko rješenje kao jedini način za okončanje regionalnih kriza u Jemenu i Siriji. Potpisivanje sporazuma o kulturnoj razmjeni, znanstvenoj i obrazovnoj suradnji i znanosti o temeljnim znanjima, među ostalim su pitanjima od interesa obiju strana.

Mohammad Reza Sadegh
1/9

Je li bilo razgovora oko LNG terminala luke Rijeke, Petrokemije i INA?

Suradnja između iranske naftne kompanije i hrvatskog naftnog trgovačkog društva nastavljena je od prošle godine, a kao rezultat toga, ova hrvatska tvrtka je stavljena na popis kupaca iranske nafte. U razgovorima s hrvatskim vlastima održani su pregovori o nastavku suradnje u energetskom sektoru i kako je potaknuti. Iran je spreman pružiti Hrvatskoj dugoročnu perspektivu kao pouzdan izvor za opskrbu naftom i plinom bez uključivanja politike u ova pitanja. Drugo pitanje je nastavak rada Ine u projektu istraživanja nafte koji je u prošlosti bio suspendiran pod izgovorom sankcija. Uz poduzete mjere, situacija za nastavak posla je obnovljena u Iranu, a ovaj slučaj podržavaju vlasti obiju zemalja. Potaknuto je i pitanje mogućnosti opskrbe plinom LNG terminala, što zahtijeva daljnje razmatranje obiju strane, a dat je i službeni prijedlog hrvatskoj Vladi da ispita svoje ekonomske i logističke dimenzije. Iranska petrokemijska tvrtka spremna je zadovoljiti potrebe hrvatskih tvrtki, konzorcij hrvatskih tvrtki najavio je svoju namjeru da sudjeluje u izgradnji petrokemijskog kompleksa u Iranu, a hrvatske vlasti izrazile su svoj interes i podršku za poduzete mjere.

Je li Hrvatska počela uvoziti naftu iz Irana?

Da, Hrvatska je u studenom prošle godine kupila prvi milijun barela sirove nafte iz Irana.

Ministar vanjskih poslova Javad Zarif, osim Hrvatske posjetio je i Srbiju, Bugarsku i BiH, koja je zapravo bila njegova misija?

Nekoliko je ciljeva ostvareno od regionalnog putovanja ministra Zarifa u Srbiju, Bugarsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Posjet zemljama regije u većini slučajeva je uzvratni posjet na posjete ministara vanjskih poslova zemalja regije Iranu. Održane su političke konzultacije o regionalnom i globalnom razvoju, a razmijenjena su i stajališta o tim aktualnim temama. Istovremeno, razmotren je važan porast trgovine Irana i s europskim zemljama te uvjeti za povećanje razine gospodarskih i trgovinskih odnosa između Irana i zemalja regije. U skladu s tim, iranska delegacija iz privatnog sektora pratila je Zarifa tijekom ovog regionalnog putovanja, održani su i gospodarski forumi privatnih sektora dviju zemalja na kojima se razmatrala razvojna sposobnost i jačanje međusobnih odnosa.

Vjerujete li da će posjet ministra vanjskih poslova Irana ubrzati potpisivanje sporazuma i dogovor o ekonomskoj suradnji između Hrvatske i Irana?

Nakon posjeta predsjednice Republike Hrvatske Grabar-Kitarović Iranu, 2016. godine i potpisivanja Sporazuma o gospodarskoj i trgovinskoj suradnji dviju zemalja, potpisivanje memoranduma o razumijevanju i suradnji dviju trgovinskih komora, odnosi su ušli u novu fazu. Godine 2017. dogovorena je suradnja na nekoliko područja. Uključujući zajednička ulaganja u proizvodnju energije, interes za sudjelovanje hrvatskih tvrtki u izgradnji petrokemijskog kompleksa u Iranu, uz potporu HBOR-a, a uz potporu vlasti obiju država, uskoro ćemo vidjeti i druge dobre gospodarske sporazume.

Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Iran pomaže svim muslimanima diljem svijeta, zašto je Kosovo iznimka s obzirom na to da Iran još nije priznao Kosovo, a ministar Zarif je kazao kako Iran to nikada neće niti učiniti? Pa na Kosovu živi 90% muslimana? Zašto Iran ne želi priznati Kosovo?

Politika Islamske Republike Iran je poštovanje teritorijalnog integriteta zemalja. Istodobno, zemlje ne bi trebale provoditi dvostruku politiku na svojim pozicijama prema različitim zemljama. Također, suočavanje s ovim problemom nije bazirano na principima koje ste spomenuli niti se može promatrati samo s tog aspekta.

Nedavno su Iran potresli nemiri zbog teške gospodarske situacije, je li to sada prošlost? Jesu li ti prosvjedi bili usmjereni protiv reformske vlade predsjednika Rohanija ili konzervativaca?

Ustavom Islamske Republike Iran priznaje se pravo mirnog prosvjeda. Vlada je obratila pozornost na ovo načelo, a ova vrsta prosvjeda je vidljiva posvuda u svijetu i važno je kako se s njima nositi. Ako obratite pozornost na reakciju iranskih vlasti i način na koji se policija u Iranu, s etikom i mjerom, odnosila prema ovim prosvjedima, vidjet ćete kakva je interakcija iranskog političkog sustav s takvim pitanjima. Naravno, ova vrsta protesta je svuda, uključujući našu zemlju, izraz slobode. Nedavni prosvjedi su preuveličani. Treba svakako naglasiti jednu stvar, a to je da se gospodarski problemi ne mogu riješiti u kratkom roku. Vlada dr. Rohanija je uspjela ostvariti ekonomski rast od pet i pol posto, povećava zaposlenost i radi na rješavanju problema naslijeđenih iz prošlosti. Ovo što ste spomenuli bilo je zapravo niz prosvjeda na funkcioniranje financijskih institucija koje su bile u krizi. Nisu bile platno sposobne. Vlada je poduzela dobre mjere kako bi vratila štednju ulagača i na dobrom smo putu da riješimo taj problem.

Analitičari tvrde su ti prosvjedi zapravo odraz sukoba između snaga reformista i konzervativaca?

To su, kako sam i rekao, prosvjedi koji se događaju diljem demokratskog svijeta. A što se tiče teze analitičara one su posljedica spomenutog preuveličavanja.

Kako komentirate stav i podršku Trumpa, Izraela i Saudijske Arabije koji su najavili da su ti prosvjedi početak kraja Islamske Republike Iran?

Spomenuti imaju bujnu maštu i ulažu zahtjevne napore za ostvarenje svojih maštarija. To nije ništa novo. Kao što su bili neučinkoviti proteklih 40 godina ista ih sudbina čeka i nadalje.

SAD i dalje inzistiraju da dođe do revizije i promjene nuklearnog sporazuma kojeg je Iran potpisao sa Međunarodnom zajednicom, odnosno sa SAD-om, Kinom, Rusijom, Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom, kako bi zajamčio isključivo civilnu namjenu iranskog nuklearnog programa. Hoće li Iran pristati na reviziju?

Trumpov revizionizam nije ograničen na međunarodne sporazume, Trump je nepristojno ponašanje postavio kao zaštitni znak svog rada što potkopava i interese američkog naroda. Treba biti oprezan. Naš savjet Europljanima je da se ne igraju na igralištu koje Trump određuje s obzirom na to da se Trumpova vlada ne pridržava međunarodnih pravila. Naš je stav da se Zajednički sveobuhvatni plan aktivnosti (JCPOA) ne može ponovno dogovarati i nastavit ćemo ga se pridržavati sve dok ga se i ostali potpisnici pridržavaju.

Ako nas pogodi treći svjetski rat, 10 najmoćnijih zemalja imat će ključnu ulogu:

Mohammad Reza Sadegh
1/12

Unatoč ukidanju dijela sankcija, još je u Iranu problem platni promet kao da su sankcije još prisutne, zašto?

Prema (JCPOA) sporazumu, bankarske sankcije protiv Irana trebaju biti ukinute. Ako i dalje postoje problemi, treba pitati europske zemlje zašto još uvijek nisu učinjena potrebna olakšanja aktivnosti i zašto se velike banke ustežu od realizacije uspostave bankarskog odnosa s Iranom i štete interesima europskih građana jer bi na taj način i hrvatske tvrtke mogle raditi s nama i ne propustiti prilike za azijske konkurente.

Što se događa u Siriji? Nakon poraza ISIL-a situacija se dosta zakomplicirala. Turska je pokrenula vojnu invaziju na Kurde, SAD bombardira sirijsku vojsku, a Amerikanci su sve prisutniji u Siriji?

Poraz terorističkih skupina u Siriji bio je neuspjeh američke politike i njezinih saveznika, saudijskog režima i drugih pristaša terorističkih skupina. A sada kada sirijska vlada kontrolira situaciju, Sjedinjene Države provode izravnu vojnu nazočnost u raspadu Sirije i uspostavi i održavanju baza u regiji. Naravno, ova politika je također osuđena na neuspjeh, Sirici moraju odrediti svoju sudbinu i političku budućnost. Saudijska izravna uključenost u Jemen također je osuđena na neuspjeh i militantna akcija na međunarodnoj sceni. Nacionalna vlada sa svim skupinama u Siriji je načelno rješenje. Razgovori i pregovori iz Astane, s Iranom, Rusijom i Turskom imaju kvalitetno nastojanje za okončanjem sukoba i uspostavljanju mira i stabilnosti u Siriji.

Predsjednik Putin kazao je da zahvaljujući njegovoj intervenciji nije došlo do rata između Izraela i Irana nakon rušenja izraelskog bombardera F-16. Strahujete li od rata između Irana i Izraela?

Pad izraelskog F-16 bio je lekcija da je vremenu agresija i kršenja suvereniteta neke zemlje stigao kraj. I tvrdnja sudjelovanja Irana u ovom incidentu služi samo tome da se odvrati pažnja javnosti i pokrije nesposobnost izraelskog ratnog zrakoplovstva. Prijetnje izraelskog režima protiv Irana nisu nove i nisu ništa osim dokaza straha od iranske obrane i snaga odvraćanja. To je oduvijek bio zapreka izraelskom djelovanju.

Jesu li prioriteti Irana još oslobađanje Palestine?

Pomoć za postizanje prava ugroženih Palestinaca prioritet je i volja cijelog svijeta, uključujući islamski. Podržavamo miran suživot svih religija u zemlji Palestini. A režim koji je stvoren okupacijom i još uvijek, suprotno međunarodnom pravu, nastavlja okupaciju palestinskih teritorija nećemo priznati.

Koji je stav Irana o Trumpovu priznavanju Jeruzalema kao glavnoga grada Izraela?

Svaka akcija koja krši međunarodna pravila i ljudska prava osuđena je na neuspjeh. Donošenje ovakvih odluka suprotno međunarodnom pravu i pravima prema vremenu najavljenom za njegovu izvedbu, što bi se vjerojatno podudaralo s još jednim kontroverznim potezom, provokativno je, s motivima poput odvraćanja javnog mnijenja od zlih djela, kršenja i povreda obveza te pokušaja stvaranja krize.

Komentara 1

DU
Deleted user
20:02 01.04.2018.

on je protiv albanskih muslimana zato jer misli da nisu posteni ili da nisu u pravu a mi za svoje saveznike skacemo u bunar mada znamo da niti su u pravu niti su posteni

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije