“S hladnijim vremenom, veći je broj oboljelih od respiratornih bolesti, pa čak i hospitalizacija na Klinici za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’. Najviše ih dolazi s upalom pluća. Ta upala pluća može dovesti do raznih komplikacija, a nerijetko i do smrtnog ishoda" izjavio je izv. prof. doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med., spec. infektolog i subspec. intenzivne medicine, iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
"Zato je bitna prevencija, a jedna od njih je i cijepljenje" dodao je Čivljak. Naime, naglasio je kako je u Hrvatskoj načelno procijepljenost opće javnosti vrlo niska. Najčešće se cijepe oni starije životne dobi zatim onih iznad 35 godina života i bolesnika s kroničnim bolestima, piše Dnevno.hr. Prema nedavnim istraživanjima unazad nekoliko godina, procijepljenost je tek između 20 i 30 posto, što je daleko od željene granice procijepljenosti od 75 do 80 posto koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija i sve međunarodne agencije koje se bave prevencijom bolesti i zaštitom javnog zdravlja.
POVEZANI ČLANCI:
"Mi, nažalost, spadamo u zemlje s vrlo niskom procijepljenošću, gotovo među zemlje s najnižom procijepljenošću protiv zaraznih bolesti za ona cjepiva koja nisu obuhvaćena obveznim kalendarom cijepljenja" objašnjava liječnik. Također je objasnio koji su razlozi niske procijepljenosti građana. "Jedan od njih je što se nedovoljno u javnosti ukazuje na važnost prevencije zaraznih bolesti općenito, ne samo pneumokokne bolesti i gripe. Vidjeli smo da su se za vrijeme pandemije covida-19 ljudi više pridržavali standardnih mjera zaštite, izbjegavanja boravka u zatvorenim prostorima, javnih okupljanja, pranja ruku i nošenja maski, nepribližavanja i poštovanja tog razmaka od metar, metar i pol te ostanka kod kuće, ako osobe imaju respiratorne simptome, zatim izbjegavanja kontakta s drugim osobama."
"Sve su to neki nespecifični načini kojima ljudi mogu pridonijeti tomu da se uzročnici respiratornih infekcija manje šire u populaciju. S popuštanjem pandemije, ljudi su se ponovno vratili starim navikama, a nedovoljno se ulaže u javnozdravstvene kampanje koje bi trebale kontinuirano ukazivati na važnost prevencije zaraznih bolesti, među kojima su respiratorne najčešće i najvažnije" istaknuo je Čivljak.
Dodao je kako se pneumonija ili upala pluća prenosi na različite načine radi velikog broja uzročnika bolesti: "To su bakterije, virusi, gljivice, dakle postoji velik broj uzročnika prijenosa i svi imaju drugi način prijenosa i zaražavanja i uzrokovanja upale u organizmu zaražene osobe. Najčešće se prenose kontaktom, bilo da je riječ o kontaktu prljavim rukama, respiratornim sekretima, kapljičnim putem ili aerosolom, tako da je bliski kontakt najčešće način prenošenja."
Također je istaknuo kako pneumonija uzrokuje upalu pluća koja oštećuje parenhim pluća, vitalnog organa, a ovisno o opsegu te upale, može zahvatiti veći dio pluća, što dovodi do zatajenja disanja i potrebe za terapijom kisikom. U težim slučajevima se bolesnici moraju staviti na respirator. Nadalje, svi uzročnici upale pluća mogu biti opasni i za druge vitalne organe poput mozga, bubrega i kardiovaskularnog sistema. Stoga, uzročnici upale pluća mogu izazvati mnogo širi spektar bolesti i oštećenja nego što se to na prvi pogled čini.
>> FOTOGALERIJA Upućuju na ozbiljne bolesti: Ako osjetite jedan od ovih mirisa, vaše tijelo vas upozorava na opasnost!
Budite uvjereni da ilegalni imigranti koji dolaze nitko nije cijepljen i pitanje dali če žene na zagrebačkom trgu moći biti na dočeku nove godine..