Popis na kojem je 51 lijek s tvorničkim i generičkim imenom i koji je iz HZZO-a poslan obiteljskim liječnicima u farmaceutskim je krugovima dobio naziv "zabranjene liste lijekova". Prema neslužbenim tumačenjima, liječnici ih ne smiju propisivati, već, umjesto navedenih, moraju ih zamijeniti za najjeftiniji lijek, najčešće je to generik, naravno iz iste terapijske skupine.
Tajna samo u cijeni?
Proizvođači čiji su lijekovi na "zabranjenoj listi" tvrde da je riječ o diskriminaciji te smatraju da se na ovaj način želi otvoriti tržišni prostor za generičke lijekove PharmaSa. Jer, s obzirom na to da su generici iz tvornice Luke Rajića posljednji ušli na listu lijekova HZZO-a, oni su, kako to nalaže i Pravilnik o formiranju cijena lijekova, barem 10 posto jeftiniji od drugih. Pa ako PharmaSovi lijekovi dosegnu pet posto tržišta, njihove cijene postaju referentne za sve lijekove iz iste skupine pa će svi proizvođači, ako žele da im lijekovi ostanu u konkurenciji, cijene lijekova moraju spuštati.
– Svaki proizvođač u svakom trenutku može nama ponuditi niže cijene svojih lijekova. A kad ne bismo kontrolirali i na neki način tjerali liječnike da propisuju najjeftinije lijekove, to se nikad ne bi dogodilo. Ali, osim PharmaSa, i Lek i Krka i Pliva i Belupo, čak i Pfizer, predlažu za listu velik broj generičkih lijekova. I svaki put cijene su niže – kaže direktor HZZO-a dr. Tihomir Strizrep.
– Na listi lijekova koji se posebno kontroliraju su tzv. blockbusteri, nazivaju se i popularnim lijekovima. Oni se najviše propisuju, skupi su, na njih se najviše troši. Ukratko, lijekovi s ove liste ili imaju najviši financijski rast ili najveći rast u količini izdanih recepata – kaže Luka Vončina, rukovoditelj službe za lijekove iz HZZO-a. Napominje da nije riječ o zabranjenim lijekovima iako je lista i formirana da bi se terapija u svim mogućim slučajevima promijenila u jeftiniji ili najjeftiniji generički lijek.
Primjerice, izdvajaju u HZZO-u, godišnji porast upotrebe nekih lijekova za terapiju kronične opstruktivne bolesti pluća čak je 70 posto i ti se lijekovi vrlo široko propisuju. Ili, antibiotik amoksicilin s klavulanskom kiselinom, koji bi na primarnoj razini morao biti rezervni antibiotik, najpropisivaniji je antibiotik u Hrvatskoj. A klavulanska kiselina nosi i mnogo potencijalnih nuspojava, osobito ako se daje kod virusnih infekcija. To ne može biti antibiotik prvog izbora – kaže Strizrep.
– Prvi u redu za inspekcijsku kontrolu su liječnici koji su probili zadani budžet za lijekove na recept pa makar to bilo samo pet posto. Ima i onih koji su prekoračili potrošnju čak i 300 posto! I jasno da se od svih koji su prekoračili proračun očekuje da propisuju jeftine generike koji su jednako vrijedni kao i brendovi – ističe Vončina i dodaje: – Zašto onda ne propisivati najjeftinije, među ostalim, atorvatstatine ili simvasatine umjesto skupih? Logično je, s pozicije HZZO-a, da se i za terapiju hiperlipidemije, koji su praktično najpropisivaniji lijekovi, propisuju najjeftiniji lijekovi.
– Za nas je svaki nepotreban trošak za lijek neprihvatljiv ako imamo onaj koji je 10 posto jeftiniji. A PharmaSovi generici koji su posljednji ušli na listu su i najjeftiniji.
Peptoran zaboravljen
Inspekcija HZZO-a kontrolira i to propisuju li se lijekovi s liste prema stručnim smjernicama te pridržavaju li se liječnici pravila o racionalnoj farmakoterapiji.
– Brigu o racionalnoj farmakoterapiji i potrošnji novca za lijekove vode svi osiguravatelji na svijetu. Nije li normalno da onaj koji plaća i kontrolira potrošnju? Išli smo na ciljanu kontrolu radi promjene u navikama propisivanja lijekova. Inzistiramo i na poštovanju smjernica jer medicinski nije opravdano da se liječenje počinje lijekovima iz druge, treće ili četvrte linije, koji su i znatno skuplji od onih za prvu liniju. Naš je cilj da ljudi dobiju potrebnu terapiju koja je u ovom trenutku po cijeni najpovoljnija. Puno puta nema dokaza da je skuplje i bolje. No, skuplje lijekove farmaceutska industrija i više promovira pa liječnici kao da su zaboravili na neke starije dobre lijekove. Za želučane tegobe masovno propisuju controloc, a stari je peptoran gotovo zaboravljen – kaže Strizrep.
Primjer amoralnog novinarstva.