'Lijepa N.' - tajna služba u središtu slovenske afere Lewinsky

Kada se tajne službe i obavještajci nađu na naslovnicama medija i u središtu pozornosti javnosti onda je to znak politizacije koja tajnim službama otežava, pa i onemogućava, bavljenje poslom za koji su zadužene, a to je zaštita nacionalne sigurnosti. A Slovenska sigurnosno-obavještajna agencija (SOVA) već je danima u fokusu slovenskih medija, koji se ekstenzivno bave aferom zapošljavanja nekadašnje suradnice premijera Marjana Šareca, za koju novinar Bojan Požar, blizak opozicijskom lideru Janezu Janši, tvrdi da je bila i Šarecova ljubavnica.

Amerikanci preuzeli vrh

Kontroverzni Požar, koji nije samo novinar nego i političar, i koji se sa svojom listom kandidirao na prošlim parlamentarnim izborima, osvojivši samo 0,88 posto glasova, na svom portalu Požareport objavio je da je premijer Šarec u SOVA-i uhljebio osobu bez bilo kakvih obavještajnih kvalifikacija, mimo natječaja, isključivo političkom intervencijom. “Lijepa N. H.”, tvrdi Požar, prije je radila za lokalne vlasti u Škofljici i Kamniku, u kojem je Šarec prije preuzimanja premijerske dužnosti šest godina bio gradonačelnik. Tajanstvena Šarecova suradnica navodno je surađivala sa Šarecom i kao njegova asistentica na turnejama, u vrijeme kada je on kao komičar izvodio skečeve u kojima je karikirao slovenske političare diljem Slovenije, a u to vrijeme su oni, kako aludira Požar, bili i u ljubavnoj vezi.

Afera je dobila naziv “Lijepa N.”, po inicijalu imena tajanstvene Šarecove prijateljice i navodne ljubavnice. Opozicijskim medijima nije trebalo dugo da razotkriju njezin identitet. Riječ je o Nataši Hribar, zbog koje je, kako se tvrdi, premijer “izgubio glavu i zloupotrijebio vlast”, zaposlivši je u tajnoj službi. Sam Požar nije otkrio identitet Šarecove suradnice, tvrdeći da bi mu SOVA u tom slučaju prijetila progonom. Šarec je zapošljavanje navodno dogovorio preko svog državnog tajnika zaduženog za nacionalnu sigurnost Damira Črnčeca, koji je, zanimljivo, bio direktor SOVA-e u mandatu Janšine vlade.

Bombastičnim naslovima i senzacionalističkim tekstovima Požar slučaj lijepe N. H. pokušava pretvoriti u slovensku inačicu afere Monice Lewinsky, koja je Billa Clintona zamalo stajala predsjedničke funkcije. Požarove teze i argumente zdušno su podržali opozicijski mediji i desničarski portali, od kojih su neki, poput portala i televizije Nova24TV, pod izravnim Janšinim patronatom.

Šarec je ubrzo odgovorio na optužbe. Premda ne negira da poznaje Natašu Hribar, koju ne spominje imenom, negira da joj je svojim utjecajem omogućio zapošljavanje u nacionalnoj obavještajnoj agenciji, kao što negira i da je s njom bio u ljubavnoj vezi. S njom je surađivao prije ulaska u visoku politiku. Šarec tvrdi kako je afera lansirana u sklopu “stalnih pokušaja diskreditacije njegove vlade” i “unošenja nemira u vladajuću koaliciju”, iza čega, po Šarecovim riječima, stoji nekadašnji premijer i šef desne opozicije Janša, koji se ne može pomiriti s činjenicom da nakon prošlih izbora nije uspio formirati vladu. Od ulaska u visoku politiku, kako kaže, stalno je suočen s neistinama raznih portala iza kojih stoji Janšina stranka.

“Sada su se okomili na mene tvrdnjom o navodnoj izvanbračnoj vezi s gospođom koja nikad nije radila u Kamniku, niti s njom imam bilo kakav odnos”, ističe Šarec.

Međutim, afera se ubrzo pretvorila u najveću aferu u Šarecovu mandatu, ozbiljno ugrozivši njegovu popularnost. Neki njegovi protivnici već pozivaju na pokretanje “ustavne optužbe” protiv njega, na tzv. impeachment. Slučajem se ubrzo počelo baviti parlamentarno povjerenstvo za nadzor tajnih službi (KNOVS), koje je pod nadzorom opozicije i u kojem važnu riječ imaju i Janšini parlamentarci, poput ratobornog Žana Mahniča, koji je u vrijeme arbitražne krize pozivao na slanje vojske i mornarice na granicu s Hrvatskom.

Na čelu KNOVS-a je Matej Tonin, čelnik opozicijske demokršćanske Nove Slovenije (NSi), tradicionalne koalicijske partnerice Janšina SDS-a, koja je iz tih koalicija u pravilu izlazila oslabljena, što je uobičajeno u slučaju mlađih koalicijskih partnera. Zato se NSi već godinama pokušava emancipirati od Janšina desničarskog radikalizma. U posljednje vrijeme Tonin najavljuje da NSi planira odvesti prema izrazitom centru, no spretnom Janši ipak svaki put nekako pođe za rukom Tonina i njegovu stranku iskoristiti za svoje političke ciljeve. Tako je bilo i ovaj put, kada je KNOVS Janši poslužio kao sredstvo udara na SOVA-u, a time i na Šareca.

Ograničene ovlasti

Članovi KNOVS-a nekoliko su puta bili u posjetu SOVA-i u sklopu parlamentarne istrage zbog zapošljavanja Šarecove nekadašnje suradnice. KNOVS je tražio podatke o kadroviranju u KNOVS-u, no direktor agencije Rajko Kozmelj odbio je taj zahtjev, pozivajući se na činjenicu da parlamentarno povjerenstvo uopće nije nadležno za kontrolu zapošljavanja u SOVA-i, s obzirom na to da je za to zadužen državni inspektorat. KNOVS je u SOVA-i ipak dobio informaciju o zapošljavanju Šarecove bivše suradnice, što je ubrzo objavljeno i u medijima, pa je SOVA podnijela prijavu zbog sumnje u izdaju zaštićenih, a među prijavljenima su i neki članovi parlamentarnog povjerenstva.

SOVA se nije zaustavila na prijavama. U neuobičajeno otvorenom intervjuu tjedniku Mladina, Kozmelj odbacuje optužbe zbog spornog zapošljavanja, tvrdeći da o tome nikad nije razgovarao ni sa Šarecom, ni s Črnčecom. Kozmelj tvrdi da je SOVA Janšinoj stranci trn u peti zbog njezinih veza s krajnjim desničarskim skupinama u Sloveniji i zabranjenim skupinama u inozemstvu. “Ako svoj posao budemo radili dobro, doći ćemo do značajnih spoznaja, relevantnih za nacionalnu sigurnost i opasnih za dio politike”, otkrio je Kozmelj aludirajući na veze Janšine stranke s ekstremističkim skupinama.

Pritom se požalio jer SOVA, u usporedbi s drugim obavještajnim agencijama u Europi, ima ograničen mandat. SOVA može istraživati slovenske državljane ako se bave nasilnim ekstremizmom i terorizmom samo ako pritom surađuju sa stranim državljanima. Ako surađuju samo sa slovenskim državljanima, agentima SOVA-e ruke su vezane. “Netko je očito želio spriječiti zaoštravanje borbe protiv ekstremizma”, ocjenjuje Kozmelj, koji navodi i da je povećanje ovlasti SOVA-i izbrisano iz rezolucije o nacionalnoj sigurnosti upravo na prijedlog Žana Mahniča.

Kozmelj je dužnost u SOVA-i preuzeo prošle godine, kada su agenti SOVA-e bili u višemjesečnom štrajku, što je još jedna posebnost Slovenije, u kojoj čak i obavještajci smiju štrajkati. Štrajk je trajao gotovo godinu dana, a zaposleni su tražili povišenje plaća i poboljšanje radnih uvjeta, tvrdeći da prijašnja Cerarova vlada nije imala razumijevanja za obavještajnu djelatnost.

Parlamentarni nadzor razotkrio je još jednu neobičnu činjenicu. Slovenskim obavještajcima zakon dopušta da se bave dodatnim djelatnostima, pa tako trenutačno sedam obavještajaca ima dopuštenje za dodatnu zaradu, a u mandatu prošlog direktora Zorana Klemenčiča, piše Delo, takvu je povlasticu uživalo njih 19, a među njima je i jedan obavještajac koji je u slobodno vrijeme bio – stečajni upravitelj.

Slovenska tajna služba u prošlosti je često bila predmet ismijavanja u javnosti zbog brojnih afera i neučinkovitosti, premda njezin sadašnji čelnik uvjerava da je riječ o kvalitetnoj službi, što joj priznaju i najbolje strane službe s kojima surađuje.