Grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je u subotu poslijepodne šire splitsko područje. Nevrijeme praćeno obilnom kišom, munjama i snažnom tramontanom trajalo je dvadesetak minuta.
Tom je prilikom na popularnoj plaži Kašjuni grom pogodio turisticu. Neslužbeno doznajemo, Britanku. Nakon udara munje, pomoć su joj na plaži pružili građani, a pozvana je i hitna pomoć, koja ju je reanimirala.
Sredozemlje se suši
Ljetne nevere na Jadranu nisu bezazlene, tim više što Hrvatska iz godine u godinu bilježi smrtne slučajeve od udara groma na plažama. Šira javnost još dobro pamti tragičan slučaj iz Podstrane kraj Splita iz kolovoza 2018. Tada je 26-godišnjeg mladića iz Sarajeva ubio grom dok se nalazio u moru.
Ljetne nevere u prosjeku se najčešće događaju u drugoj polovici kolovoza. Drugim riječima, blagdan Velike Gospe označava početak pada turističke sezone, ali i promjenljivost vremena, koja traje do početka rujna kad najčešće slijedi još jedan toplinski val koji često potraje i do početka listopada.
Ugledni klimatolog Ivan Guttler s PMF-a analizirao je uzroke i posljedice sve češćih ljetnih nevremena i otkrio korisne savjete za građane koji se nađu na plaži u trenutku grmljavine.
- Za sada struka ima premalo informacija i dokaza kojima bi se moglo sa sigurnošću potkrijepiti tezu da su ljetna nevremena u izravnoj vezi s klimatskim promjenama. Zato što toplinski valovi obuhvaćaju cijelo Sredozemlje, a nevere pogađaju područja u radijusu od 20 kilometara. Nevera je uvijek bilo, ali znakovito je da ih je sve češće i da su sve razornije. Znanstvena je činjenica da se Sredozemlje zagrijava i suši iz godine u godinu, a to znači i više isparavanja u atmosferu. Kad imamo veliko isparavanje, onda imamo i veću statističku vjerojatnost za prolome oblaka i nevremena - kaže Guttler.
Još detaljniju analizu iznijela nam je meteorologinja Tea Blažević.
- Lokalne oluje ili lokalne nestabilnosti česte su ljeti jer se podloga zagrijava, toplina se prenosi na zrak koji se zagrijava, ekspandira i počinje se dizati. Ako su viši slojevi atmosfere nestabilni, ima dovoljno vlage, nastaju olujni oblaci tzv. kumulonimbusi koje prati grmljavina. Ne možemo svaku oluju dovoditi u vezu s klimatskim promjenama, ali sa svakim stupnjem zagrijavanja, imamo sedam posto više vodene pare. Sva ta dodatna vodena para bit će dostupna novim olujama za njihovo formiranje i razvoj - kaže Blažević.
Guttler i Blažević tvrde da građani, ako se sprema grmljavinska oluja, nipošto ne bi smjeli biti u moru budući da je more prirodni vodič električne energije, a zbog svoje iznimno velike površine postoji velika vjerojatnost da će grom udariti baš u more.
Skinuti sve metalno
- Svakako treba potražiti zaklon u zatvorenom prostoru, a nikako ispod drveta, kamene litice ili u šumi. Naime, svaki visoki predmet stvara veliki naboj i potencijalna je meta groma. Ako vas pak nevrijeme zatekne na plaži bez adekvatnog skloništa, preporučuje se da sa sebe skinete sve metalno, ne koristite mobitel ili drugu elektroničku opremu te čučnete s pogledom prema zemlji. Time se smanjuje visina tijela kao moguće mete, a istodobno se samo stopalima dodiruje tlo. Dakle, nikako ne smijete leći ili sjesti, već čučati - kažu naši sugovornici.
Udar groma, naime, u ljudskom tijelu izaziva gubitak svijesti, paralizu srca i poremećaj u disanju, ali i vanjske ozljede poput puknuća bubnjića, gubitka vida, prijeloma kostiju.
Intenzitet mogućih ozljeda ovisi o tome je li udar groma neposredan ili posredan, odnosno je li pogodio čovjeka ili je pogodio tlo u čovjekovoj blizini.