Čovjek koji je 20 godina bio državni inspektor: Zatvaraju zbog par kuna, a za velike krađe nema kontrola

Nakon što su četiri godine djelovali izdvojeno u nekoliko sustava, državne se inspekcije od 1. travnja ponovno vraćaju pod istu kapu. Plenkovićeva Vlada tvrdi da je rješenje prethodne lijeve Vlade bilo neuspješan eksperiment pa se Hrvatska vraća modelu koji je uveden u vrijeme predsjednika Tuđmana. Što možemo očekivati od inspekcije i kako se boriti protiv poreznih utaja, razgovaramo s Brankom Jordanićem, čovjekom koji je 20 godina bio glavni državni inspektor.

Da ste danas na čelu inspektorata, biste li zatvarali lokale jer nisu izdali račun?

Lokal u kojemu sjedimo jutros je krenuo s minusom od 5 tisuća kuna, kad se uzme cijena prostora, energije, troškovi zaposlenih, svi vidljivi i nevidljivi troškovi, a trenutačno imaju četiri prodana čaja i kave, ne vidim koja bi bila svrha zatvaranja. Ali mi prema svemu polazimo od pogrešnih percepcija. Danima slušamo laži o uspješnom turizmu, a u godini dana ostvarimo više noćenja u bolnicama nego u turizmu. Odete u Tursku i padnete na glavu od cijena i kvalitete usluge, Filipini se sastoje od 7700 otoka, a mi se hvalimo brojem naših otoka. Nismo ni najljepši, ni najrazvedeniji, nemamo kvalitete, naš turizam se svodi na zimmer frei. U svemu polazimo od pogrešnih postavki, spominjemo čari suhomesnatih proizvoda i nudimo ih Dancima koji su izumili Frikadelle ili Nijemcima i Austrijancima koji imaju odlične kobasice. Osim zimske salame, mi nemamo ništa drugo, govorimo o kulenima, ja sam ih prvi pokušao zaštititi, ali gdje su nam kuleni? Repromaterijal za kulen ili pršut ne može biti iz Poljske, kvaliteta kulena je u domaćoj proizvodnji, domaćoj hranidbi, a mi očekujemo da će sol, vjetar i začini učiniti svoje. Mi se stalno čudimo nečemu, kao čovjek koji su čudi kako je mašina oprala košulju koju je prethodno dva puta nosio. Tako polazimo od pogrešnih pretpostavki i kad su posrijedi lokali i lov na neizdane račune.

VIDEO Prosvjed inicijative Ovršni ustanak: Pljačkaše na ulicu, a ne opljačkane!

Video: Patrik Macek/PIXSELL

Što predlažete?

Dobro je što se Hrvatska turistima nudi u cjelini, briše se razlika između kontinentalne i jadranske regije. Nemamo mi 5000 kilometara od jedne do druge granice pa da se izdvajaju pojedine regije, već nam je od jedne do druge granice malone 20 kilometara. Smatram da bismo trebali imati carinsku uniju na prostoru na kojemu smo nekad živjeli, kroz carinsku uniju dobili bismo dovoljno proizvoda koji se mogu nuditi na nama prilagodljivom tržištu. Kao mlad inspektor bio sam prisutan na nizu kolegija na nivou Vlade o suzbijanju sive ekonomije, prema kojoj se nikad nismo odredili. Kad se donese odluka da nema šverca, profesionalac to odradi za čas posla, ali ako nemaš političke zaštite, sve staje. Sjećam se, u jednom trenu jedan ozbiljan proizvođač kave napravio je frku jer mu je šverc uništavao tržište, ja sam se toga prihvatio i otkrio da ih radnici potkradaju i prodaju ukradenu kavu na placu.

Lako je otkriti radnike, siva ekonomija uvijek je bila socijalni amortizer i vlast ju je tolerirala zbog mira u kući!

Kako ćete imati zdravu ekonomiju ako i danas golem broj ljudi radi u nekom obliku rada na crno. Siva ekonomija će se tolerirati dok ja vama ne skinem kaput i odjenem ga jer mi je zima. Hrvatska bi se trebala organizirati u pet regija, slično kao što je svojevremeno djelovao Državni inspektorat. Mi smo bili podijeljeni u pet regija i stvari su savršeno funkcionirale, tadašnja potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas Hodak pripremila je zakon, mogu reći da je ona bila majka državnog inspektorata. Formirani smo pod Tuđmanovim autoritetom jer je inspektorat bio glavni alat predsjednika Vlade za vođenje ekonomske politike, za upravljanje zemljom. Vlada danas nema alata za upravljanje. Pogledajte, imali smo pet afera u petnaest dana koje ruše temelje države, bolje da su raspisali natječaj za rasprodaju Hrvatske i ponudili je na upravljanje najboljem okupatoru. U četiri dana čuli smo četiri ozbiljne verzije kojima se pokušava opravdati kupnja aviona. Čiju mi to taštinu hranimo? Avioni koje kupujemo ne stignu se ni okrenuti iznad Hrvatske, to je kao da kupujete Ferrari od 600 konja za ceste na kojima je ograničenje 50 kilometara na sat!

Kako komentirate pretrčavanja na političkoj sceni, dugu recesiju i spor oporavak?

Gomila stvari koja se događa, događa se iz čistog mira, to su koraci slučaja, a ne pameti. Neki od ljudi koji nas danas vode nemaju ni znanja ni iskustva za donošenje odluka, a kamoli da znaju kombinatoriku i da nešto planiraju. Ne vrijeđam ih, samo hoću reći da je ovaj kaos rezultat slučaja. Što je više onih koji misle da se rečenica počinje pisati malim slovom, na kraju će rečenica i počinjati malim slovom. Svi sad plaču za odlaskom mladih, a ne govore o dominaciji potrošačkog mentaliteta, o tome da smo odgojili generacije koje su nesretne ako svaki dan ne kupe tenisice i salonke.

Vraća se državni inspektorat. Što očekujete od povratka na stari model?

Kolaps, što bih drugo očekivao. Da bi se inspektorat ustrojio po nekom novom propisu treba proći od tri do pet godina. Mi nemamo toliko vremena, što znači da slijedi propadanje u još veću rupu. Nema uspješnog turizma bez ozbiljne inspekcije koja će ga modelirati, vi ne možete govoriti da ćete nekome oprostiti kaznu. Najmanje 60-70 posto propusta su greške iz neznanja, ali to je nešto što se može pametno kompenzirati, ja sam više radio na preventivnom dijelu nego na represiji. Ako ste vi u 1540 kontrola našli 124 greške, takve kontrole treba ukinuti, preskupi ste. Tu treba djelovati preventivno. S druge strane imate Agrokor, gdje nije bilo nikakve analize. Deset takvih predmeta godišnje treba biti predmet analize, a mi se bavimo rubnim stvarima, je li netko dao račun ili nije. Tako se ne vodi ni birtija, a kamoli država. Račun se izdaje zbog zaštite potrošača, ovdje je važno da se plati porez i njega treba odrediti paušalno, vodeći računa o svemu. Javna je tajna da postoji 50 posto softvera na crno, tako da ni račun nije garancija da je plaćen porez.

Kako doskočiti poreznim utajama?

Porez treba naplatiti paušalno, ljude treba osloboditi procedura koje ne znaju poštovati. Paušal za svaki lokal izračunaju supereksperti i to je to. Fiskalizacija je civilizacijski domet, nije ona sporna.

Treba li naplaćivati visoke kazne i zatvarati lokalne?

Apsolutno je neosporno – treba naplaćivati kazne. Prva kazna mora biti razumna, mora se evidentirati i poduzetniku se mora objasniti što je učinio krivo i kako to ispraviti. Ljudima treba dati savjete i vremena da se stabiliziraju, a ako se propust ponovi, druga kazna mora biti drastična. Treća kazna je ključ u bravu. To je jednostavno. Zašto sad idemo s prijedlogom zakona da se oduzimaju automobili? Nekome tko s 250 na sat radi selfije i naslikava se treba uzeti i auto i cipele. Neka bos hoda.

U posljednja dva desetljeća imali smo stotine i stotine poduzetnika koji su gomilali dugove, ostajali dužni na sve strane, a svejedno ih je država puštala da otvaraju nove tvrtke. Kako to da inspekcije nisu to zaustavile?

To se događalo legalno nelegalno. Tko bi stao Kutli ili takvima na put? Nitko! Sve su to legalni nelegalni poslovi. Dvadeset godine nakon Kutle Agrokor je radio po istom modelu, nakon Agrokora sad neki treći radi isto. Što ćete vi nekome tko na platnom popisu kod sebe drži kompletnu prvu političku momčad?! Inspekcije su radile koliko su mogle, nije se ni u Agrokoru kralo u Konzumovim dućanima, nego se kralo u odnosu s bankama.

Zašto smo ekonomski neuspješniji od drugih tranzicijskih država?

Na ovom prostorima neće se ići naprijed dok se ne riješe imovinski odnosi sa susjedima, Hrvatska sa Srbijom i obrnuto, Slovenija s Hrvatskom i obrnuto, Bosna i Hercegovina sa svima. Mi se međusobno nećemo upuštati u bogate i važne poslove dok se ne raspetlja vlasništvo nad bivšom imovinom jer svatko čuva sebe. Pogledajte Makarsko primorje gdje su bila brojna odmarališta bosanskohercegovačkih tvrtki, sve je to privatizirano po ilegalno-legalnom zakonu koji bih najprije usporedio s onim vicem o Sulji koji se obogatio na pokeru s Englezom iako pojma nema o pokeru. Njega je krenulo tek kad mu je Englez rekao da se karte ne pokazuju jer je to džentlmenska igra. Jednostavno se otimalo. Imamo mi pametnih ljudi, pogledajte vrijedne poduzetnike u Međimurju i, da su takvi imali priliku kakvu su ovi privilegirani imali, mi bismo danas bili iznad Švicarske.

Gdje vidite Hrvatsku za 20 godina?

Ja sam socijalno ljeviji od Šuvara. Kad je došao Andrej Plenković, po njegovu izgledu mi se činilo da smo na nekoj pozitivnoj prekretnici, ali, eto, pogriješio sam. Po kilogramima koje je Plenković brzo nakupio jasno vam je da se okružio državnim žderonjama. To su vam oni koji žive da bi na tuđi račun više puta dnevno dobro i bogato jeli, takvi uništavaju sve oko sebe. Čim vidite da se netko u šest mjeseci udebljao, ili je bolestan ili ga je krenulo. Hajde, Plenković je sad nešto smršavio, možda je shvatio. Vlada ne daje brz, čist i temeljit odgovor ni na što. Ja sam 20 godina bio glavni državni inspektor i možda sam tri ili najviše pet puta bio na nekom ručku s ljudima koji su ovisni o radu inspekcije. Ja sam sebi zabranio takve stvari. Nema dobre Vlade ako u njoj jedan Miljenić nije ministar pravosuđa, Paladino ministar zdravstva, Roglić ministar gospodarstva, a Drago Kamenski ministar građevine. Mene nikad nije nazvao nijedan ministar da mi kaže “nemoj ovo ili ono”, sigurno je da sam u svojoj karijeri i ja imao loših poduzeća, ali ne stidim se toga, ništa nisam činio radi materijalne koristi.

Koliko je sive ekonomije u Hrvatskoj, prednjači li turizam po utajama?

Vjerujem između 20 i 25 posto, ne više od toga. Postoje u toj djelatnosti troškovi koji se ne mogu prikazati, i zato je paušalno plaćanje poreza rješenje za turizam. Mi smo u Dubrovniku bili našli tvrtku koja je na crno zapošljavala 60 radnika, a sutkinja je vlasniku dala ukor jer je slabog imovinskog stanja. Ako nema sustava, nema ni reda. Vjerujem da se 700.000 tona kruha i dalje prodaje na crno, i to je razlog zašto se toliko otvaraju te silne pekarnice. Tisuće i tisuće litara je patvorenog vina. Koga mi to varamo? Nijemac, Talijan i Francuz znaju sve o vinima, Bosanci piju pivo. Prije stotinu godina Hrvatska je imala 34 milijuna stabala maslina, a danas se hvalimo da smo, zahvaljujući poticajima, povećali broj stabala na tri milijuna! Je li itko ikad ispitao što je bilo s poticajima poljoprivredi? Samo u hrvatskim šumama ukrade se 100 milijuna eura godišnje?

Tko krade drva?

Tko god može. Najviše se krade na zamjeni kategorizacije drva, izveze se drvo pod nižu kategoriju i onda se u inozemstvu prodaje pod pravu kategoriju, za što se postiže viša cijena, a to nitko ne kontrolira.

Je li Hrvatska iskoristila svoju priliku ulaskom u Europsku uniju?

Hrvatska je pala milom, nemamo o čemu govoriti. Nije priredila jarbole na kojima će se braniti, sve je bilo naprečac. Početak i kraj kontrole bila bi obveza tvrtki da kupuju samo u veleprodaji, tada je tijek novca. Ne može vlasnik kafića, restorana ili trgovine kupovati u maloprodaji, ne možete napraviti drniški pršut od mesa koje je došlo iz Poljske. Vrlo visok postotak čokolade u Hrvatskoj zapravo je šećerna tabla i samo uništava zube djeci. Naplatite akcize na čokoladne table i riješit ćete problem. Kava koja se kod nas prodaje nije prve, nego drugo i treće kvalitete. Pravilnik treba tako napisati da se naplaćuje akciza na svu robu koja ne zadovoljava kvalitetu. Kvaliteta goriva je trebala biti preduvjet kvalitetnog turizma. Nijemac više voli svoj Opel nego ženu. Kad su se gradile autoceste predlagao sam da se fingiraju helikopterske stajanke da pomoć može brzo doći, ali su me ismijavali. Danas Nijemac ide na odmor u Tursku onoliko daleko koliko ima helikopterskih stajanki jer zna da će mu pomoć brzo doći ako se nešto dogodi.

VIDEO Burno u Saboru: Sjednica naglo prekinuta, oporba okružila govornicu