Italija je u zadnjem tromjesečju zabilježila toliki rast sektora usluga da je neutralizirano usporavanje gospodarstva, a Njemačka ponovno bilježi pad nezaposlenosti u odnosu na prošlu godinu. Te dobre vijesti umirujuće su za domaću ekonomiju na koju kretanja u najjačim ekonomijama Europe imaju presudan utjecaj. Italija i Njemačka su, naime, naši najvažniji trgovinski partneri pa su loše vijesti koje su stizale posljednjih mjeseci alarmirale ekonomiste koji su u njima pronalazili razlog za zabrinutost u domaća kretanja.
Uvezli smo 56 milijardi kuna
Italija je podsjetimo u posljednjim mjesecima bilježila usporavanje gospodarstva, a Goldman Sachs je čak i najavio recesiju u toj zemlji, i to već početkom ove godine. Ipak demantiraju ih brojke zabilježene u posljednjim tjednima prošle godine u kojima se navodi kako je potpuno neočekivano u šestu brzinu ubacio sektor usluga koji je za sobom povukao cijelu ekonomiju.
Naime taj je sektor rastao tri puta brže od svog prosjeka što je neutraliziralo negativan utjecaj usporavanja industrijske proizvodnje. Zabilježen je i rast narudžbi prvi puta nakon rujna, ali i brže zapošljavanje. Stižu i pozitivne vijesti iz Njemačke o padu nezaposlenosti za dodatnih 200 tisuća ljudi u odnosu na godinu ranije. Njemačka je zabilježila pad BDP-a od 0,2 posto u trećem kvartalu, a u odnosu prema tromjesečju prije što je nagnalo ekonomiste da zaključe da je njemački rast zaustavljen.
Ipak, manji izvoz i usporavanje osobne potrošnje na automobile bio je uzrok tog pada, a prema novijim podacima izvjesno je da će Njemačku gurati domaća potražnja, graditeljstvo i investicije koje su se pojačale. Kretanja u te dvije ekonomije ključna su za Hrvatsku čiji izvoz itekako ovisi o sentimentu tih tržišta. Naime, u Italiju i Njemačku u devet mjeseci prošle godine Hrvatska je izvezla ukupno 21,8 milijardi kuna od ukupno 79 milijardi kuna vrijednog izvoza. Pritom smo u Njemačku izvezli 10,5 milijardi kuna te time povećali plasmane za 13 posto. U Italiju je otišla roba vrijedna 11,3 milijarde kuna čime je izvoz pojačan za gotovo deset posto. Ako bi se pribrojio i izvoz u Sloveniju i BIH dolazimo do podatka o gotovo 38 milijardi kuna izvoza pa je lako zaključiti da su ta tržišta i kretanja na njima iznimno bitna za performans hrvatske ekonomije.
Galerija: Andrej Plenković i Angela Merkel
Nažalost, osim s Bosnom i Hercegovinom s nama najbitnijim tržištima bilježimo trgovinski deficit, što znači da puno manje izvozimo nego što iz tih ekonomija uvozimo. Tako smo u prvih devet mjeseci godine s ta četiri tržišta uvezli 56 milijardi kuna robe i usluga pa je pokrivenost uvoza izvozom bila tek 67 posto. To i nije tako loš podatak kad se stavi u kontekst ukupne statistike o izvozu koja pokazuje da je lani u prva tri tromjesečja pokrivenost uvoza izvoza iznosila tek 60 posto. Nijemci su iznimno bitni i kao turisti. Protekle turističke sezone Nijemci su ostvarili 21 milijun noćenja, što je 23 posto svih noćenja ostvarenih u Hrvatskoj.
A izvoz i turizam odigrat će ključnu ulogu u postizanju rasta u godini pred nama. Naime, ekonomisti kao najveće izazove za Hrvatsku ističu upravo jačanje konkurencije u turizmu te eventualno usporavanje izvoza prema tržištima Europske unije. Na to upozorava čak i Europska komisija, koja je u jesenskim prognozama, kada je podigla prognozu rasta hrvatske ekonomije na 2,8 posto BDP-a, napomenula da se problemi mogu riješiti većim investicijama financiranima iz europskih fondova.
Ulaganja se ne oporavljaju
- Usporavanje u nekim glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima u EU može sniziti robni izvoz, dok turizam može na Mediteranu pretrpjeti konkurenciju puno oštriju od očekivanja - rečeno je iz EK u studenom prošle godine, a pritom su istaknuli da se jačim povlačenjem EU novca može neutralizirati eventualni pad prihoda od turizma. Izazov za performans ekonomije svakako predstavlja i nedostatak radnika potaknut iseljavanjem.
Stoga vijesti o dodatnom rastu zaposlenosti u Njemačkoj i zabrinjavaju jer je našim građanima upravo ta država jedna od najdražih destinacija. Naime, Njemačka bilježi nezaposlenost od svega pet posto, što je oko granice prirodne nezaposlenosti, a kako se predviđa da će pasti ispod te razine, već u idućoj godini ne bi bilo neobično da Njemačka i dodatno liberalizira uvoz radne snage.
Osobna potrošnja i u ovoj će godini biti snažan oslonac rastu BDP-a, a porezna rasterećenja koja su prije nekoliko dana stupila na snagu dodatno će je potaknuti iako većina ekonomista upozorava da je potrošnja već dosegnula svoje maksimume. Naime, osobna potrošnja raste 48 mjeseci zaredom, a nosila je oporavak u posljednje tri godine.
Istovremeno veća potrošnja u Hrvatskoj vuče i rast uvoza, što automatski poništava pozitivne efekte rasta izvoza. Kao jedina opcija zdravog rasta ostaju investicije koje se najslabije oporavljaju, ali bi ih trebao potaknuti novac plasiran u državne projekte.
>> Pogledajte koliko koštaju cijene 'kvadrata' u većim hrvatskim gradovima
njemačka ekonomija se oporavlja?