Čemu tolika žurba – glavna je reakcija čelnika lokalnih jedinica, jedinih kojima Linićev zakon o oporezivanju nekretnina ide u prilog. Novac od tog poreza slijevao bi se u budžete općina i gradova, a prema prijedlogu, plaćali bi ga svi vlasnici nekretnina, osim ako je riječ o prostorima za vjerske i javne svrhe. Prijedlog je mnogo blaži od početnih neslužbenih varijanti.
Ministar financija Slavko Linić popustio je i kod osnovne stope imovinskog poreza i kod tretmana pojedinih objekata. Vikendice će se, na primjer, manje oporezivati nego što se očekivalo, a članovi obitelji koji žive u obiteljskim nekretninama imat će isti porezni tretman kao i izvorni vlasnik. Porezni bi udar obuhvatio treće nekretnine, ali i banke koje, prema s njihove strane nikad potvrđenim informacijama, imaju oko 15.000 neprodanih stanova.
>>Čačić ruši Linićev zakon: HNS se protivi uvođenju novog poreza
Ambiciozni rokovi
Šef zagrebačkih financija Slavko Kojić upozorava da će se u proljeće lokalne vlasti baviti izborima i “nitko neće preračunavati osnovicu poreza na nekretnine”. Nekoliko dana nakon donošenja zakona raspustit će se sve lokalne skupštine.
– Nastupit će porezno-predizborni kaos. Nisam protiv zakona, jer ću kao gradski ministar financija ubrati više novca, ali nije mi jasno čemu žurba. Očito je to polovica priče i nešto se iza svega kuha – ističe Kojić.
Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova, kaže da prezentirana načela odgovaraju tehničkim preporukama Udruge gradova, ali i on dodaje da ima još niz tehničkih detalja koje je potrebno urediti kako bi se prihod od novog poreza sa sigurnošću zadržao na razini dosadašnje komunalne naknade. Točnu procjenu učinaka u ovom trenutku udruga na čijem je čelu riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ne može dati zbog niza elemenata koji im nisu poznati, prije svega strukture udjela pojedine vrste nekretnina u ukupnom broju nekretnina i prostornog razmještaja.
– Ako se očekuje da lokalna samouprava počne izdavati uplatnice za porez u travnju, do tada treba pripremiti fiskalni katastar i uskladiti ga s evidencijama lokalne samouprave, obaviti masovnu procjenu nekretnina i individualnu procjenu pojedinih vrsta nekretnina te obučiti službenike u lokalnoj samoupravi. Smatramo da je to iznimno ambiciozan plan te bi ga u najmanju ruku trebalo uskladiti s rokovima za legalizaciju građevina kako se ne bi radio dvostruki posao oko evidencija trenutačno nelegalnih građevina koje će 2-3 mjeseca nakon travnja postati legalne i imati pravo na olakšice – kaže Runtić.
Ako se plan ne provede u cijelosti na vrijeme, lokalna samouprava naći će se u problemu likvidnosti od svibnja iduće godine pa do ožujka 2014. te će morati masovno koristiti zaduživanje za likvidnost koje se upravo regulira izmjenama Zakona o proračunu. Gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo kaže da sad ne treba dodatni namet, ali ako se ustraje na donošenju zakona, u njegovoj će primjeni biti puno problema. Osijek relativno dobro stoji s vlasničkim knjigama, ali i oni imaju naselja koja nisu uknjižena, primjerice najveće naselje Sjenjak, sa 14.000 stanovnika.
– Skupne procjene vrijednosti nekretnina su rizične. Dvije kuće jedna do druge ne vrijede isto i ne može se njihova vrijednost svesti pod isti nazivnik – ističe Bubalo.
Očekuje žalbe
Na to upozorava i Robert Klojčnik, šef uprave Geodetskog zavoda Splita.
– Ne znam kako će se pravno obrazložiti izdavanje rješenja na podatke koji nisu službeni. Dio objekata trebalo bi se legalizirati u postupku koji je pokrenut, ali sređivanje vlasničkih knjiga će potrajati. Događa se da se petnaestak objekata vodi na jednoj parceli čiji je vlasnik odavno mrtav – kaže Klojčnik, koji vjeruje da će se građani u 90 posto slučajeva žaliti na izdana rješenja, a paralelu vuče sa Slovenijom, gdje su godinama pripremali zakon i na kraju su imali 250.000 žalbi.
>>Za stan od 100.000 eura platit ćete porez od 390 do 945 kn