Odnosi Srbije i Hrvatske ključni su za odnose na Balkanu i utječu na odnose u cijeloj regiji, ocijenio je u petak u Beogradu posljednji šef diplomacije nekadašnje SFRJ Budimir Lončar u povodu 20. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa dviju država.
Između Beograda i Zagreba "otvorila se nova faza u odnosima koja znači prihvaćanje i uzajamno poštivanje integriteta i suvereniteta", što obvezuje na ravnopravnost i rješavanje svih problema, rekao je Lončar na konferenciji Igmanske inicijative, organizirane u znak obilježavanja dva desetljeće diplomatskih odnosa Srbije i Hrvatske.
Na skupu je, među ostalim, ocijenjeno i da su trajno pomirenje i prevladavanje nasljeđa prošlosti preduvjet za rješavanje bilateralnih problema Beograda i Zagreba, ali da suradnja Srbije i Hrvatske ovisi o političkim opcijama koje su na vlasti u obje zemlje.
Ta se suradnja, kako je rečeno, često ostvaruje i pod međunarodnim pritiskom iz Europske unije, a sudionici skupa suglasni su da se među ključna pitanja buduće razine međudržavnih odnosa ubraja i rješavanje problema sudbine nestalih osoba.
Budimir Lončar je, kao posljednji ministar vanjskih poslova bivše SFRJ, podsjetio da je tadašnja Jugoslavija "dugo vremena bila nositelj stabilnosti u jugoistočnom dijelu Europe", a bila je "priznata kao faktor koji nudi dijalog i traganje za alternativama Hladnom ratu".
"Kada je (Josip Broz) Tito otišao, Jugoslavija se našla na raskršću. Tada je iz njegovih rezultata trebalo ići dalje, u interesu naroda", ocijenio je Lončar na konferenciji.
Ilustrirajući važnost Srbije i Hrvatske za situaciju u regiji, Lončar je naveo da su odnosi dviju država bili ključni za razvoj odnosa na tom području, te da i gospodarski odnosi dvije zemlje imaju veliki značaj je među njima postoji "milijardu dolara razmjene", što je ocijenio kao "manje-više uravnotežen trgovinski odnos".
Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju, nekadašnji ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije, Goran Svilanović rekao je da se "nekad stvari pomiču uz osobne odluke".
"Za razvoj odnosa je potrebna osobna hrabrost ljudi, ali i potpora vlade i naroda", rekao je Svilanović, ocijenivši 2016. teškom godinom. On je ocijenio da će 2017. donijeti napredak "jer postoji spremnost za dijalog".
"Treba živjeti u realnosti i suglasiti se da neke događaje vidimo različito", ocijenio je Svilanović.
Načelnik odjela za regionalne inicijative u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova Pavle Janković ocijenio je da suradnja Beograda sa Zagrebom od 1. srpnja 2013. "nije samo bilateralna", već dio odnosa s EU, obzirom da je tada Hrvatska postala članica Unije.
"Postoji niz prepreka, kao što su pitanja nestalih osoba, neadekvatnih procesuiranja ljudi koji su počinili zločine, pitanja imovine, položaj nacionalnih manjina, državne granice... Svi smo svjesni tih problema i važno je da identificiramo šanse za promjenu", ocijenio je Janković i sugerirao da je preduvjet za rješavanje bilateralnih problema "trajno pomirenje i prevladavanje nasljeđa prošlosti", uz uspostavu trajnog mira i stabilnosti.
Organizator današnjeg skupa Igmanska inicijativa, osnovana koncem 2000. godine, pokret je koji obuhvaća više od 140 nevladinih udruga i organizacija iz Srbije, BiH, Hrvatske i Crne Gore.
>> Kovač: Želim da Hrvatska postigne odnos sa Srbijom koji Francuska ima s Njemačkom
Je li to onaj Budimir Lončar koji je tražio (i postigao) embargo na oružje protiv bespomoćne Republike Hrvatske 1991? Koga zanima Balkan, nekakav Igman i odnosi sa Srbijom? Što mu je to raskršće? U kojem svijetu i kojem stoljeću živi taj ortodoksni komunist i totalitarist? Kome on još prodaje maglu? Zašto nije u nekom staračkom domu u Beogradu, Lajkovcu ili Gadžinom Hanu? Zašto je još na grbači hrvatskog naroda, protiv kojega je davao sve od sebe? Tko je Tito i što hoće od nas?