Lovro Kuščević obavio prenamjenu za tajne vlasnike 20 off-shore tvrtki

Općina Nerežišća na svojoj web-stranici još od 23. lipnja 2015. drži tekst “Brač Medical City” o projektu gradnje medicinsko-turističkog centra na jugozapadnoj strani otoka Brača, koji se najavljuje sedam godina, te “polako ulazi u završnu fazu, barem što se dokumentacije tiče.

Stoga su Brač posjetili i sami investitori, ali i stručnjaci koji će omogućiti na otoku liječenje bolesti tumora, na najsuvremeniji i najprecizniji način u svijetu”. Baš na Braču, i baš u Nerežišćima kod tadašnjeg načelnika Lovre Kuščevića koji je dominirao na fotografiji snimljenoj na Vidovoj gori te 2015. godine.

Nagovarao vijećnike

Investitori su pažljivo kupovali zemljišta kao da su znali planove općine. Kuščević se potom potrudio da njegovi ljudi u općini učine sve za taj projekt pa je i osobno nagovarao vijećnike da usvoje izmjene Prostornog plana, što su oni uz njegovu pasku i učinili 10. prosinca te godine.

Od tada investitori nisu još nijednu lopatu donijeli na Vidovu goru. Očekuju da općina i država ulože još desetke milijuna kuna u infrastrukturu što će, uz već odrađenu prenamjenu, višestruko povećati vrijednost zemljišta tko zna čijeg, možda i vlasnika sumnjivog kapitala. Kako god, zasad su uložili samo u otkup 60 hektara zemljišta od Kuščevićevih mještana, koji nisu znali da će njihovi “pašnjaci” postati tako vrijedni. Da je Kuščević prije nego što se upustio u političko-poslovnu avanturu napravio samo elementarne provjere, mogao je otkriti ne sve, ali dosta važnih informacija o investitorima i ljudima koji ih zastupaju pa se tada možda ne bi “polomio” kako bi za tajne investitore odradio političke poslove u vezi s prenamjenom zemljišta.

I prije sastanka s predstavnicima investitora na Vidovoj gori, još u studenome 2013., vijećnik Ivica Franulić pitao je Kuščevića, prema zapisniku sa sjednice, o investitorima, a 20. studenoga 2014. i može li se utvrditi ozbiljnost i sposobnost ulaganja tvrtke Medis Investments u razvoj zdravstvenog turizma. Samo u dostupnim sudskim registrima i poslovnim servisima te guglanjem Kuščević je mogao doći do zaključka kako je Franulićevo pitanje i te kako na mjestu. Povijest nastanka Medis Investmentsa te povezanih osoba i tvrtki upućuje na niz bizarnih pravilnosti. To je mreža od dvadesetak tvrtki, kojima su osnivači off-shore tvrtke iz Svetog Kristofora i Nevisa, Svetog Vincenta i Grenadina te Malte. Sve su tvrtke imale sjedište u Splitu, njih 15 u Zvonimirovoj 36 pa su preseljene u Mihovilovu širinu 3, gdje ih je bilo 18, pa na broju 13, njih pet.

Zastupali su ih prvo Marko Jug Dujaković, Nenad i Zoran Šaljić, pa Vernon S. Veira, Željko Holik, Hermina Krivić Mimica te Wilhelmus Adrianus Woestenburg i Ivan Krželj, pretežno odvjetnici. Neki su zastupali i po 12, a neki čak 25 tvrtki. Neki se spominju i na Paradise Papers, gdje se Woestenburga povezuje sa 150 entiteta. Za odvjetnika Vernona S. Veiru The St. Kitts-Nevis Times objavio je, pozivajući se na policijske podatke, da je uhićen 3. lipnja 2011. pod optužbom za nepošteno raspolaganje s 1,5 milijuna USD. Možda je to povezano s tužbama njegovih klijenata.

Bračni par Gay i Amy Mitchell od Višeg suda u Svetom Kristoforu i Nevisu tražili su da se obustavi stečaj koji je Veira pokrenuo tvrdeći kako on taj postupak zloupotrebljava kako im ne bi isplatio 7,9 milijuna USD. Veira je priznao dug od 890.000 USD, dok je za ostatak dosuđenog iznosa podnio žabu. Još ga je nekoliko vjerovnika teretilo za kršenje ugovora i nepošteno zastupanje, ukupno 828.000 USD. Sud ga je obvezao da podnese izvješće o imovini i dugovima. Dvoje djece bračnog para Herbert, koji su nestali na ekspediciji brodom 1994., tužili su Veiru i još jednog odvjetnika jer su polagali pravo na dio novca od ostavine vrijedne 57,9 milijuna USD, o kojoj su brinuli do sudske odluke o nasljedstvu..

Sud im nije dao za pravo da zadrže dva milijuna USD kao naknadu za "izvanredni rad". Dr. Nenad i Zoran Šaljić za Henley&Partners napisali su poglavlje o Hrvatskoj u priručniku o međunarodnim nekretninskim investicijama i off-shore tvrtkama. Urednik te knjige bio je Christian Kalin, čelni čovjek tvrtke Henley&Partners, kojeg je Bloomberg nazvao “Mr. Citizenship", a Guardian “kraljem putovnica”. On sam se smatra vizionarom i pionirom "investicijskog državljanstva", što je i Veira promovirao. Riječ je o biznisu "teškom" 2-3 milijarde USD, s fokusom na malim državama, kao što su karipske, recimo Sveti Kristofor i Nevis, ali i Malta, što brine EU zbog sumnje da se iza toga krije sumnjivi kapital. Britanski Spectator je lani u ožujku objavio: "Otkriće: Cambridge Analytica i 'kralj putovnica'" o intrigantnoj vezi Kalina i Alexandera Nixa, čelnika zloglasne tvrtke koja je zloupotrebljavala podatke 87 milijuna korisnika Facebooka, korištenih za Brexit i Trumpovu kampanju. Povezivani su s političkom kampanjom u karipskim zemljama.

Kalin i ubijena novinarka

Kalin je kao koncesionar “investicijskog državljanstva” na Malti imao i epizodu s malteškom novinarkom, Daphne Caruana Galizia, koja mu je poručila "Ovo nije Sveti Kristofor i Nevis, nego Malta”. Poznata istraživačica korupcije ubijena je u eksploziji bombe pod vozilom, ali se Kalin nije s tim povezivao, jer je samo prijetio tužbom ako se s tim suglasi malteška vlada.

Kalin je još 2007. nudio usluge grupacije Croatian Land Holdings, dok je 2015. u Kuščevićevu društvu govorio kako diljem Europe imaju više od 60 milijuna eura investicija te više od četiri milijarde eura ulaganja širom svijeta. Za "Brač Medical City" planirali su 920 milijuna eura. Od tada, jedino što su Kuščević i Holik zasjeli u Ministarstvo uprave, da bi na kraju Kuščević, kao nagradu za, u najmanju ruku, najvećeg hrvatskog naivca, ako nije posrijedi nešto puno gore, skončao, kako je Božo Petrov efektno primijetio, u “popravnom domu” zvanom Hrvatski sabor. A tajnoviti stranci očito će dobro naplatiti bajku zvanu “Brač Medical City”.