OBORIO REKORD

Lud za Božićem: Ovako izgleda stan čovjeka koji ima 444 božićna drvca

Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
10.12.2021.
u 08:24
Božićna drvca su posvuda po stanu, u hodnicima, spavaćoj i radnoj sobi, zauzimaju doslovno svaki slobodan prostor
Pogledaj originalni članak

Čovjek koji za sebe kaže da je "lud za Božićem" oborio je svjetski rekord u broju božićnih jelki u jednom domu. 

Thomas Jeromin u svoj je stan površine sto kvadrata u njemačkome gradu Rintelnu smjestio 444 plastične božićne jelke, dvadeset više nego lani.  One su posvuda po stanu, u hodnicima, spavaćoj i radnoj sobi, zauzimaju doslovno svaki slobodan prostor. 

Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record
Foto: Ole Spata
Christmas tree world record

Njemački institut za rekorde (RID) posjetio je 55-godišnjaka i njegovu suprugu Susanne u njihovu domu i potvrdio da se radi o "najviše ukrašenih božićnih jelki na jednom mjestu". Jeromin kaže da mu treba 47.000 lampica da osvijetli sva drvca i 72.000 ukrasa da ih sve dekorira.  Najveće drvce, dugo 3,5 metra, visi mu sa stropa.

Jelke preko godine drži na tavanu, a u stan ih počinje spuštati u kolovozu. Kad nema pandemije, Thomas Jeromin nudi i posjete svom božićnom čudu, ali sada to nije dopušteno jer je zbog količine jelki u stanu nemoguće održavati propisani razmak. 

 

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.