Europska unija ne može uspostaviti sigurnu zonu u sjevernoj Siriji, već može utjecati na UN i NATO u tom smjeru. No da bi se ostvarila ta mogućnost, Rusija mora upotrijebiti utjecaj na sirijskog čelnika Bashara al-Assada, rekli su, između ostalog, ministri vanjskih poslova EU te šef europske diplomacije Josep Borrell prije jučerašnjeg neformalnog sastanka u dvorcu Lužnici pored Zaprešića.
– EU ima odgovornost kao vodeća organizacija država u svijetu koja poštuje ljudska prava i međunarodno pravo najavio je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman sastanak na kojem se razgovaralo o aktu- alnim događajima, Turskoj, Siriji i odnosu s Rusijom.
Susret se održao u formatu Gymnich, tako nazvanom po dvorcu u Njemačkoj gdje je prvi takav sastanak održan 1974. Hrvatska je ugostila svoj prvi “Gymnich” u dvorcu u vlasništvu časnih sestra milosrdnice sv. Vinka Paulskog. Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove Josep Borrell istaknuo je kako je situacija u Siriji za EU humanitarni problem jer “mi nismo borci, već humanitarci”. Na pitanje je li opcija primiti više ljudi u EU, kratko je odgovorio kako su oni u nevolji “jako daleko od nas i najvažnije je da im omogućimo da prežive”.
– EU ne može stvarati sigurne zone, nismo toliko moćni. Možemo utjecati na UN ili NATO. To je dobra ideja – istaknuo je, dok je na pitanje hoće li se na sastanku razgovarati o opciji pojačanja pritiska na Rusiju novim sastancima kazao kako “ne govore o sankcijama, već o prekidu neprijateljstava i suradnji”.
No o Rusiji su govorili drugi ministri, posebno njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas te njegov mađarski kolega Péter Szijjártó. Maas je istaknuo kako se Turskoj mora financijski pomoći, ali i zatražio od Turske da se pridržava sporazuma s EU te zatražio rusko jamstvo za uspostavu sigurne zone na sjeveru Sirije. Njegov mađarski kolega kazao je kako je vrlo uzbuđen oko rasprave o suradnji Europske unije i Rusi- je, što je bila jedna od tema.
– Vidjet ćemo što će reći one države koje su znatno po- većale trgovinu s Rusijom pod režimom sankcija.
Bit će interesantno vidjeti i kako one države koje su kritizirale Mađarsku 2015., kad smo učinili sve što možemo da zaštitimo granice, sada potiču Grčku da čini to isto – rekao je šef mađarske diplomacije. Hrvatski minsitar obrane Damir Krstičević za koordinirano je djelovanje EU-a i NATO-a, ali smatra da Unija mora biti brža u reakcijama na svjetske krize. “EU ima niz alata za djelovanje i ako želi biti globalni akter moramo biti brzi i fleksibilniji”, rekao je hrvatski ministar.
Visoki predstavnik ističe da se ambicija Europe da bude globalni igrač mora reflektirati i u novom proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. o kojem traju teški pregovori među zemljama članicama.
– Ne možemo tvrditi da že- limo zajedničku obrambenu politiku i biti prisutni u svijetu ako nemamo novca za razvija- nje vlastitih kapaciteta – drži on
Dajem dvije briselske kujice za jednog Orbana... jedna Zoki druga Andrej...