Vrijeme gospodina Madura istječe, ali da bismo uspjeli izići iz ove situacije uz minimalno krvoproliće, cijela se zemlja mora ujediniti u traženju kraja njegova režima, napisao je Juan Guaidó za New York Times (NYT). Taj mladi lider Nacionalne skupštine, koji predsjednika Venezuele Nicolása Madura smatra uzurpatorom, nastavio je na nekoliko kolosijeka tražiti podršku za smjenu vlasti i organizaciju slobodnih izbora. A Maduro, koji zna da mu najveća prijetnja dolazi izvana, upozorava Amerikance: “Ako nas napadnete, provest ćete se gore nego u Vijetnamu”.
Europa uz oporbu
Jeremy Hunt, ministar vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, razgovarao je s Guaidóom koji mu je rekao da se nada da će zapadne zemlje nastaviti s pritiskom na Madura kako bi se slobodni izbori organizirali u sljedeća četiri tjedna. A da za to postoji volja na zapadu, svjedoči i odluka Europskog parlamenta koji je jučer donio pravno neobvezujuću rezoluciju kojom priznaje Guaidóa kao šefa države. No, jedna je od najjasnijih podrška Maduru stigla upravo iz Europske unije jer je još prije nekoliko dana vladajuća grčka stranka Syriza rekla da podržava socijalističkog predsjednika. I sam je Guaidó u kolumni za NYT napisao da im “treba podrška prodemokratskih vlada, institucija i pojedinaca diljem svijeta”.
“Započeo sam s procesom zapošljavanja veleposlanika te lociranja i stavljanja u funkciju nacionalne imovine u inozemstvu”, napisao je. Guaidó je zatim pojasnio svoje domaće planove.
“Među opozicijskim političarima skupili smo tri strateške točke oko kojih se slažemo u našem putu u demokraciju: kraj uzurpacije, tranzicijska vlada te slobodni izbori”, napisao je mladi lider venezuelske oporbe. No, najvažnija rečenica koju je Guaidó napisao za NYT odnosi se na njegove pregovore sa sigurnosnim snagama.
“Održavali smo tajne sastanke s članovima vojske i sigurnosnih snaga. Ponudili smo amnestiju svima koji neće biti proglašeni krivima za zločin protiv čovječnosti. Povlačenje podrške Maduru od strane vojske krucijalno je u promjeni režima i većini je vojnika jasno da su nedavne tjeskobe zemlje neodržive”, napisao je Guaidó.
Maduro pomirljiv pa svadljiv
S druge pak strane, Maduro je u srijedu rekao Amerikancima da bi vojna intervencija “vodila gorem Vijetnamu nego što ga mogu zamisliti”. Uz to je poslao poruku Amerikancima u kojoj ih je pozvao da spriječe Trumpovu administraciju u miješanju u njegovu zemlju koje bi dovelo do groznih posljedica.
No, ruskoj je novinskoj agenciji RIA u intervjuu izrekao nekoliko pomirljivih rečenica, opisujući da je spreman sjesti za stol s opozicijom kako bi pregovarali. Naveo je i Urugvaj, Meksiko, Boliviju i Rusiju kao moguće posrednike između njih.
Međunarodna javnost sada čeka što će se sutra dogoditi jer su najavljeni novi veliki prosvjedi protiv Madura.
– Prosvjedujemo zbog nesigurnosti i jer nam toliko toga treba; novac, hrana..., a moja plaća nije dovoljna ni za kupnju soli – prenosi NYT riječi prosvjednika Daría Rodrígueza koji je na ulicu izišao u srijedu.
Sigurnosne su snage zatim krenule na udar na strane novinare. Uhitili su dvojicu francuskih novinara i deportirali dvojicu čileanskih. Pritom su uhitili i dvojicu venezuelskih. Uhićen je i jedan Španjolac. Osim toga, u međunarodnoj su se areni pojavila pitanja legitimnosti. Međunarodni kreditori, poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, u dilemi su koju vladu tretirati kao legitimnu. Ista stvar je i s Ujedinjenim narodima koji još uvijek Madura smatraju predsjednikom zemlje, ali ih je Guaidó zamolio za pomoć. No, ta institucija teško će priznati vlast demokratski izabranog parlamenta prije nego što se dogodi promjena režima.
>>Pogledajte galeriju: Venezuela odbacila ultimatum
Sa čime ćeš se branit kad su ljudi gladni.. kamo sreće da ti amer dođe što prije i oslobodi darod od tebe krkane. Ako nisi znao u miru dogovorit biznis sa naftom sada pati