Ministar i premijer o izvješću EK: Nismo problematični, a zna se tko javno omalovažava suce

Ministar pravosuđa Ivan Malenica komentirao je danas izvješće Europske komisije o stanju vladavine prava, a dio tog izvješća koji upozorava da se proces izbora novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda u Hrvatskoj pretvorio u javno omalovažavanje sudaca, zazvučao je kao da sugerira da je krivnja na predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću.

– Europska komisija jasno je navela da postoje kontroverze, određena omalovažavanja pojedinih sudaca i općenito pravosuđa, a znamo od koga to dolazi. To sigurno nije došlo od Vlade u zadnjih nekoliko mjeseci – rekao je Malenica.

– Ovim izvješćem potvrđeno je da je Hrvatska uspostavila transparentan sustav izbora predsjednika Vrhovnog suda, koji je utemeljen i na Ustavu, a isto tako i na Zakonu o sudovima – dodao je u svojoj reakciji ministar pravosuđa i uprave.

Poljska ne priznaje Sud EU!?

Iz Ureda predsjednika nisu željeli komentirati Komisijino izvješće, objavljeno jučer, koje je zapravo bilo prva prilika da se EK osvrne na još uvijek aktualnu priču o izboru nove čelne osobe hrvatskog Vrhovnog suda. Komisija je u tom izvješću zauzela stav da politička tijela ne bi trebala tako olako ignorirati, pogotovo ne omalovažavati, neovisna i stručna tijela u pravosuđu, kakvo je u Hrvatskoj Državno sudbeno vijeće (DSV).

Vrhovni sud također je danas komentirao Komisijino izvješće. U priopćenju koje potpisuje glasnogovornik, sudac Željko Palajić, komentiraju nalaz o vrlo niskoj percepciji neovisnosti hrvatskog pravosuđa. Ta percepcija neprekidno je u silaznoj putanji od 2016., a Hrvatska je po tome među najgorima u Europskoj uniji.

– Dva su osnovna razloga za loš dojam: upletanje ili pritisak Vlade i političara te ekonomskih ili drugih posebnih interesnih skupina. Rješavanju tih problema mogle bi pridonijeti detaljnije ankete kojima bi se među dionicima u pravosudnom sustavu ispitali i utvrdili konkretni razlozi za trajno nisku razinu percepcije neovisnosti pravosuđa. Posljednja anketa provedena je 2015. – poručuje se u priopćenju s Vrhovnog suda.

Europska komisija jučer je objavila paket o stanju vladavine prava, koji sadrži detaljna izvješća za svaku od 27 država članica. Najviše razloga za kritike dale su Mađarska, Poljska, ali i Slovenija, trenutačna predsjedateljica Vijećem EU. Oko Mađarske, Komisija među ostalim ima prigovore na izbor predsjednika Vrhovnog suda koji je bio “izvan normalne procedure” i “unatoč negativnom mišljenju Nacionalnog sudbenog vijeća”.

Oko Poljske, Komisija trenutačno najviše zamjera to što Poljaci odbijaju prihvatiti jednu presudu Suda Europske unije.

Izvješće vidi napredak

U slučaju obiju zemalja, niz primjedbi je podugačak i ne radi se o nečem pojedinačnom, već o sustavnom nasrtaju politike na vladavinu prava. Po pitanju Slovenije, Komisija je zabrinuta zbog medijskih sloboda.

I ministar Malenica, ali i premijer Andrej Plenković koji je Komisijino izvješće komentirao na zasebnoj konferenciji za medije, naglašavaju činjenicu da Hrvatska nije među državama članicama Europske unije na koje se gleda kao na problematične u kontekstu vladavine prava.

– Mi nemamo problem s konceptom vladavine prava. Nas nitko ne nadzire, ne tretira nas posebno, nema posebnih rezolucija, nitko nam ne uvjetuje Nacionalni plan oporavka i otpornosti… Imamo zdravu situaciju. Zemlja smo koja ima nešto za raditi, ali ni u jednom segmentu nije posebno problematična – rekao je premijer Plenković.

Dodao je kako je Komisijino izvješće o stanju hrvatskog pravosuđa izbalansirano jer “prepoznaje i napredak i probleme, i gleda na hrvatsko pravosuđe na jedan zdrav način od kojeg možemo imati koristi”.