Koordinacija židovskih općina u RH, Srpsko narodno vijeće, Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i Savez Roma “Kali Sara” danas održavaju komemoraciju u sjećanje na proboj jasenovačkih logoraša 22. travnja 1945. godine. U Jasenovcu se okupilo više od tisuću ljudi.
Najsnažnije udruge nacionalnih manjina iz čijih je redova najveći broj žrtava jasenovačkog logora četvrtu godinu zaredom imaju vlastitu komemoraciju, a službenu državnu komemoraciju u nedjelju će bojkotirati.
Komemoracija je počela okupljanjem sudionika kolone sjećanja kod Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac.
- Vjerujemo da će sljedeće godine biti samo jedna kolona - kazao je predsjednik SABH-a Franjo Habulin.
Povjerenica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović poručila je da ustaški logor Jasenovac svima treba biti povijesna lekcija i osudila je to što neki političari i političke ličnosti u Hrvatskoj umanjuju odgovornost počinitelja jasenovačkih zločina, veličaju ih ili potpuno negiraju zločine iz prošlosti.
- Neki političari i političke ličnosti u Hrvatskoj umanjuju odgovornost počinitelja zločina, veličaju ih ili potpuno negiraju zločine iz prošlosti. Povijest Jasenovca vrlo jasno pokazuje zašto je to opasan put. Ne bi trebalo biti prostora za povijesni revizionizam u današnjoj Europi - rekla je Mijatović koja danas sudjeluje na komemoraciji u Jasenovcu.
Povjerenica za ljudska prava VE smatra da je poricanje holokausta, genocida i ratnih zločina ozbiljan problem Europe i da u tome političari igraju ključnu ulogu i ne bi smjeli propagirati neistine o zločinima.
- Trebamo promovirati učenje povijesti temeljeno na istini, poštovanju prema žrtvama i otvorenom dijalogu o zločinima iz prošlosti. Trebamo aktivno odbaciti mržnju i nasilju koje je uzrokovalo toliko patnje na našem kontinentu. Jasenovac nam svima treba biti lekcija. Ne smijemo dopustiti da se slične ljudske tragedije ponove - kazala je.
- Više od 80 tisuća ljudi brutalno je ubijeno u Jasenovcu. Ovo je mjesto duboke boli i simbola katastrofalnih posljedica neobuzdanog nacionalizma i mržnje - naglasila je Mijatović.
- Danas želim odati počast žrtvama tih zločina, izraziti solidarnost sa svima onima koji će pamtiti te tragične događaje dok su živi i podržati one koji se neumorno bore za poštovanje i dostojanstvo ljudi koji su izgubili svoj život u ovom strašnom mjestu - poručila je.
- Trebamo biti snažniji i glasniji od onih koji poriču i manipuliraju istinom o tome što se ovdje dogodilo - rekla je.
Prve razdvojene kolone sjećanja u Jasenovcu su održane 2016. godine, kada je HDZ vodio Tomislav Karamarko, a kao povod razdvajanju tada se navodio “marš na Vijeće za elektroničke medije” koji je predvodio tadašnji HDZ-ov koalicijski partner HSP AS. Karamarka je uskoro na čelu stranke zamijenio Andrej Plenković, no kolone su ostale razdvojene zbog spomen-ploče s natpisom “za dom spremni”. Razlozi za odvojene kolone nadalje su se samo množili, no ove godine bilo je nekih naznaka da bi se konačno mogla održati jedinstvena službena komemoracija.
U Vladi je održano i nekoliko sastanaka, no zajednički jezik ipak se nije uspio naći, a predstavnici manjinskih zajednica nakon propasti pregovora ponavljali su optužbe o prešutnom toleriranju povijesnog revizionizma. – Mi ne možemo biti u istoj koloni dok se izjednačavaju žrtve, naglašavam, Bleiburškog polja i rasnih zakona NDH i logora Jasenovac.
Dok je Za dom spremni jednima ustaški pozdrav, a drugima prihvatljiv unatoč ustavnim i zakonskim odredbama i odluci Suda Vijeća Europe u Strasbourgu – objašnjavao je predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus. Predsjednik SABH-a Franjo Habulin uvjeren je, međutim, kako je Plenkovićeva Vlada poduzela prve korake u pravom smjeru i da će se u budućnosti ipak naći zajednički jezik.
– Mislim da je premijer Plenković učinio dobro što nas je pozvao da razgovaramo o problemima koji su se gomilali u zadnjih 20-30 godina, no šteta da je sastanak održan tako kasno, on se trebao dogoditi mjesecima ranije – komentirao nam je jučer Habulin. Ipak, ističe kako je jedino razgovorom moguće doći do rješenja pa poziva da se, unatoč odvojenim kolonama, razgovori nastave čim prođu komemoracije. A kad je riječ o razlozima bojkota državne komemoracije, Habulin ističe kako oni nisu nimalo apstraktni i ponavlja kako Vladi zamjeraju relativizaciju ustaških zločina i sotonizaciju antifašističke borbe na čelu s Josipom Brozom Titom. Kao dokaz da je tomu tako, navodi i događaje iz Splita od 10. travnja kada su HOS-ovci predvođeni Markom Skejom uzvikivali “za dom spremni”, zasad nekažnjeno.
Koliko je puta Tito bio u Jasenovcu?Nijednom.Nije se htio pokloniti pobijenim Domobranima. .