Ugostitelji prosvjeduju nakon što su od subote zatvoreni kafići i restorani, a ministar Zdravko Marić poručuje da će im država nadoknaditi dio fiksnih troškova. Ustvrdio je kako su javne financije pod kontrolom unatoč izazovima koji su i dalje prisutni.
"Kad gledamo osobnu potrošnju u prosincu, ono što najviše puni državni proračun je zapravo potrošnja u trgovini na malo, koja je otvorena, mi ovdje govorimo samo o ugostiteljskom sektoru, priređivačima igara na sreću i rekreativni sport", rekao je u RTL Direktu komentirajući kako će novo zatvaranje utjecati na proračun.
Na pitanje hoće li Vladine mjere biti dovoljne i hoće li moći potrajati rekao je: "Zato smo ih danas okarakterizirali kao racionalne. Još uvijek ne možemo predvidjeti sve izazove koji su pred nama. Ali u isto vrijeme su i pravične, da se pokrivaju dijelovi fiksnih troškova, onima koji su privremeno onemogućeni u svom radu, troškovi zakupa, najma, režija...", tvrdi i dodaje kako još uvijek stoje pri procjenu pada prihoda od osam posto za cijelu godinu.
Osvrnuo se i na povećanje plaća državnim i javnim službama te božićnice koje slijede.
VIDEO Danas je u Hrvatskoj oboren novi crni rekord: U samo jednom danu od koronavirusa preminule su 74 osobe.
"Božićnice su već za ovu godinu planirane u proračunu. Što se tiče povišice za iduću godinu, to smo rekli da nemamo u potpunosti pokriveno u proračunu za 2021. no nije ni to prvi put, imali smo takve situacije proteklih godina, u tijeku godine naći ćemo način, uštedama na drugim rashodnim stavkama osigurati ono što je dogovoreno, kako ne bismo ponovno ušli u seriju sudskih tužbi i onoga što opet dođe na naplatu poreznim obveznicima, samo s nekim otklonom od nekoliko godina", tvrdi Marić.
Ne slaže se kako je mjerama zatvaranja pogođen smo privatni sektor. "Kada gledate deficit koji je predviđen, od 29,5 milijardi kuna, najveći dio je pad prihoda zbog pada opće gospodarske aktivnosti, no u tom padu prihoda imate i mjere koje su tim privatnim poduzetnicima stavljene na tri mjeseca. Otpisali smo im 2,8 milijardi kuna poreza. I onda dolazite do osam milijardi i s ovim zadnjim mjerama debelo iznad osam, novca svih poreznih obveznika koje su isplaćene privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta", tvrdi i dodaje kako je bio u kontaktu s poduzetnicima pogođenima novim mjerama.
"Naravno da oni žele da se što prije počnu mjere olakšavati, ali su zahvalni na mjerama, jer su i oni priželjkivali da im se pokriju troškovi", rekao je te na pitanje zašto ugostiteljima nije smanjen PDV rekao: "Sniženi PDV je neizravna subvencija države prema ovom ili onom sektoru. I IT kompanije mogu pitati zašto nije snižena stopa na njihov softver ili zašto tekstilna industrija na ovo odijelo ne zaračunava sniženu stopu. To je legitimno pravo da traži. Porezna politika nije izdvojena cjelina. Svih ovih godina radimo rasterećenja, smanjivanja individualnog poreza, kako izravnih, tako i nekih neizravnih. Peti krug porezne reforme je prekosutra u drugom čitanju u Saboru. Tu su neke određene mjere koje su snižavanje poreza na dohodak i poreza na dobit".
Originalna je prognoza rasta BDP-a u idućoj godini bila, kako Marić kaže, i više od šest posto, no sada se ostaje pri pet posto rasta.
To je tako kod nas, za javne strukture uvijek ima, razbacuje se šakom i kapom, nije bitno koliko generacija ćemo zadužiti, dok za privredu i investicije nema... Dosadašnje zaduženje, ovi ogromni porezi, gospodarstvo zadnje u EU, sve je to posljedica udovoljavanja javnim strukturama pod svaku cijenu. Sav ovaj egzodus posljedica je toga, isto kao što smo i za investitore otok gubavaca... No mora se priznati da niti jedna vlada ne odustaje od te politike, a ona se iz godine u godinu pokazuje totalno promašenom, ne znam s kime ćemo se uspoređivati kada nas i Bugarska prestigne. I cijelo vrijeme svi političari tupe da kod nas reforme tipa Irske nisu moguće... Idemo dalje, sve po starom, uhljebistan...