Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak kako građani s kunskim kreditima neće imati trošak prilikom njihove zamjene u eurske po uvođenju zajedničke europske valute u Hrvatskoj, a ne očekuje ni znatnije dizanje opće razine cijena nakon uvođenja eura.
Upitan u emisiji RTL televizije "RTL danas" drži li opravdanim strah od poskupljenja po uvođenju eura, Marić je odgovorio kako ne očekuje znatnije dizanje opće razine cijena te da bi neka poskupljenja mogla nastati zbog "zaokruživanja cijena na više", ali da analize iz zadnjih krugova proširenja eurozone pokazuju jednokratan utjecaj na rast cijena od 0,23 posto.
Dodao je kako će pet mjeseci prije uvođenja eura, a nakon što bude poznat tečaj konverzije za koji se očekuje da bi mogao biti oko onoga utvrđena paritetom, biti uvedena obveza iskazivanja dualnih cijena.
Na pitanje što će biti s kunskim kreditima i na čiji trošak će oni biti konvertirani u eurske, odgovorio je da "građani neće imati troška" te da će se kunski krediti "samo rekalkulirati u euro". Dodao je kako neće biti potrebe ni za izmjenama ugovora, a da će eventualni trošak snositi banke.
Marić je govorio i o najavljenim poreznim rasterećenjima, rekavši da se od toga ne odustaje i da će porezna rasterećenja biti dio programa buduće vlade.
Zadnjih dana ministar financija, naime, najavljuje smanjivanje stope poreza na dohodak, s 36 na 30 i 24 na 20 posto. No pritom upozorava da smanjivanje poreza nije garancija da će neto plaće porasti, jer to u konačnici ovisi o poslodavcima, podsjećajući i da, primjerice, nisu svi trgovci smanjili cijene kad je snižen PDV.
Odgovarajući na pitanje prijeti li Hrvatskoj na jesen gospodarska katastrofa zbog produbljivanja krize uzrokovane koronavirusom, odgovorio je da "nema potrebe za stvaranjem panike" te da je "i dalje sve pod kontrolom".
Nešto će se trebati učiniti s cijenama, da nam se ne dogodi kao u Njemačkoj kada su građani primijetili veliki rast cijena za robe i usluge koje najčešće kupuju, dok im je promaklo da vide pad cijena roba i usluga koje ne kupuju tako često. To je dovelo do jaza između službene i percipirane inflacije i lošeg osjećaja potrošača iako to nije bila ničija namjera...!