Hrvatskoj je otvoren put za ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023. nakon što je donesena odluka da se Hrvatska i Bugarska formalno primaju u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čekaonicu eurozone u kojoj treba provesti najmanje dvije godine.
– Danas činite velik korak na putu prema priključenju eurozoni, čestitam i pozdravljam vaše napore – poručila je predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde. ECB je ujedno odredio i središnji paritet – 7.53450 kuna za jedan euro. Valuta zemlje koja se nalazi u ERM-u II može oscilirati plus ili minus 15 posto, a bitno je da nema velikih tržišnih pritisaka. Zadržavanje tečaja unutar tih 15 posto uvijek se može braniti intervencijama, koje trebaju biti koordinirane između ECB-a i HNB-a. Istovremeno s ulaskom u ERM II, Hrvatska ulazi i u bankovnu uniju.
Unatoč koroni
– Podsjetit ću da je Hrvatska već prigodom ulaska u EU, i kroz ugovor o pristupanju i kroz potvrdu na referendumu, odlučila da će pristupiti eurozoni kad ispuni kriterije – rekao je premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare koju je o ovoj temi organizirao nakon 18 sati u Banskim dvorima.
– Ne želim spekulirati o trenutku i datumu ulaska, mi ćemo i dalje raditi svoje aktivnosti i svoj program Vlade, ali danas smo dodatno ojačali reputaciju Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu. Ovo će značiti jednu novu legitimaciju. Hrvatska će i ubuduće odgovorno pristupati svemu što slijedi na putu prema euru – dodao je premijer Plenković.
Za Hrvatsku je ovo uspjeh i zbog toga što su mnogi sumnjali da Hrvati mogu ispuniti sve kriterije za ulazak u ERM II u mjesecima globalne pandemije koronavirusa, koji je zaustavio ili barem usporio normalno funkcioniranje svega. Ipak, uz podršku Europske komisije i ECB-a, sve je dovršeno na vrijeme, tako da Hrvatska može ciljati na 1. siječanj 2023. kao datum ulaska u euro zonu. Kašnjenja u ovom poslu, pa i mala kašnjenja od nekoliko mjeseci, vjerojatno bi značila da bi cilj bio 2024. ili 2025. godina. Bugarska je aplicirala za ulazak u ERM II godinu dana prije Hrvatske.
– Obje su zemlje uložile velik trud kako bi došle do ove točke, čak i tijekom pandemije koronavirusa – izjavio je potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro Valdis Dombrovskis.
Ulaskom u ERM II, ulazak Hrvatske u euro zonu odmiče se iz sfere politike i postaje praktički automatiziran: ne očekuju se više nikakve političke odluke, već samo treba proći dvije godine tijekom kojih se vidi da Hrvatska kvantitativno zadovoljava tzv. kriterije iz Maastrichta o javnom dugu i proračunskom manjku. Hrvatska je, po svim izračunima, zasad na putu da zadovolji te kriterije i zbog toga mnogi očekuju da će se ulazak u eurozonu dogoditi 2023. godine. Bit će to prvo proširenje euro zone od 2015., kad je ušla Litva kao 19. članica. Ta je zemlja rekorder po vremenu provedenom u čekaonici eurozone, ERM-u II.: čak deset godina.
Vijest o ulasku Bugarske i Hrvatske u ERM II. objavljena je poslije 18 sati jer se čekalo zatvaranje burzi u petak poslijepodne s obzirom na to da odluke poput ove mogu potaknuti spekulacije na tržištu. Samu odluku donijeli su ministri financija zemalja eurozone, predsjednica ECB-a te ministar i guverner iz Danske. Hrvatske su se vlasti obvezale da će provoditi zdravu ekonomsku politiku s ciljem očuvanja ekonomske i financijske stabilnosti, kao i da će nastaviti s konvergencijom prema kriterijima iz Maastrichta. Ti kriteriji znače da Hrvatska mora smanjivati javni dug prema razini od 60 posto, i to spuštati ritmom od nešto više od jednog postotnog boda godišnje. Javni dug nam je 2019. bio na 73,2 posto BDP-a, ali zbog koronakrize skače na 88,6 posto, dok se za 2021. prognozira pad na 83,4 posto, prema proljetnim ekonomskim prognozama Komisije.
Euro – simbol jedinstva
Posljednja Komisijina prognoza predviđa Hrvatskoj pad BDP-a u ovoj godini za 10,8 posto zbog koronakrize, a potom rast u idućoj 7,5 posto. To je treća najveća stopa pada BDP-a u EU ove godine. No, Hrvatska se može osloniti na Europsku uniju i novi fond za oporavak, koji se upravo dogovara, zajedno s višegodišnjim financijskim okvirom, odnosno sedmogodišnjim proračunom Unije. Kroz obje te stvari, Hrvatska bi prema prijedlogu Komisije mogla računati na preko 20 milijardi eura, ali obje stvari tek trebaju biti dogovorene.
– Euro je opipljiv simbol europskog jedinstva, blagostanja i solidarnosti. Nastavit ćemo podržavati Bugarsku i Hrvatsku u njihovim sljedećim i završnim koracima prema pristupanju eurozoni – komentirala je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Velika većina hrvatskih građana štedi u eurima. Cijene nekretnina se daju u eurima. Ne razumijem ogorčenje individua, koje negiraju činjenice. (Da se i ne spominje, da bi nam u teškoj situaciji potresa i virusa status s eurom bio bolji.)