Verbalni sukob SDP-ovog Gordana Marasa i HDZ-ovog Andrije Mikulića koji je jutros u Saboru započeo tijekom slobodnih rasprava zbog Marasove optužbe da je HDZ u političko-trgovačkoj simbiozi s Milanom Bandićem u Zagrebačkoj gradskoj skupštini, nastavio se i kasnije u danu kroz rasprave o izvršenju državnog proračuna.
- Dok je Maras bio ministar, toliko mu je bilo stalo do hrvatskog naroda, da bi ga vozač doveo u Ministarstvo u prizemlje, a imao je poseban lift kojim se penjao do svog ureda - rekao je jutros Mikulić, no Maras je kasnije te prozivke odbacio ustvrdivši kako je na posao dolazio svojim automobilom - Peugeot 507 - dok je s druge strane, optužuje Maras, Mikulić kao državni službenik u Ministarstvu gospodarstva, vozio bijesni Audi "šesticu".
Pogledajte video: Maras napadao taktiku Bandića i HDZ-a u Skupštini
Pogledajte video: HDZ-ov Mikulić uzvratio Marasu na napade
- Čovjek laže, laže da me netko dovodio u poseban lift. Kako sebi državni službenik s plaćom od 10 tisuća kuna može priuštiti bijesnu Audi "šesticu" - uzvratio je Maras Mikuliću koji tada nije bio u sabornici.
Zato se javio HDZ-ov Josip Borić ustvrdivši kako nije neka osobita hrabrost napasti nekog tko nije u sabornici, pa mu je Maras odgovorio da nije on kriv što Mikulić nije ostao u sabornici.
I HDZ-ov Ivan Ćelić prigovorio je Marasu spočitava da za druge, osobne svrhe koristi raspravu o izvješću o izvršenju državnoga proračuna za prošlu godinu, uz opasku kako je "evidentno frustriran".
- Znam da ste psihijatar, ali suzdržite se, ne dajite dijagnoze javno - uključio se u priču i predsjedavajući Milijan Brkić.
Uz ova prepucavanja, tema kojom su se danas zastupnici bavili zapravo je bio godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2017. Ministar financija Zdravko Marić objasnio je kako se od 2016. bilježi rast BDP-a, koji se očekuje i ove godine.
- Najveći doprinos dolazi od domaće potražnje, dok je pojedinačno najveći rast zabilježen na izvozu roba i usluga, realni rast od nešto preko šest posto. PDV je i dalje najizdašniji prihod. On je izvršen u iznosu od 47,6 milijardi kuna, što je također povećanje u odnosu na prethodnu godinu - rekao je Marić. Prihodi u 2017. ostvareni su u iznosu 122,7 milijardi, porezni prihodi su izvršeni u iznosu 75,2 milijarde kuna, čime je zabilježeno međugodišnje povećanje od pet posto i također tih 0,2 posto u odnosu na prvotni plan.
- Financijski rashodi Državnog proračuna izvršeni su u iznosu 9,7 milijardi kuna što je ispod plana. Naravno da je proračun taj koji gro ukupnih rashoda ili financijskih rashoda plaća, ali 2017., kada se zbroji 2016. i 2017., imamo smanjivanje od preko dvije milijarde kuna ukupnih troškova kamata, dakle ne malo smanjivanje - objašnjavao je Marić.
Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku primijetio je da je očito da u proračunu ima novca, što je, predlaže, idealna prilika da se povećaju plaće za zdravstvene djelatnike, učitelje, profesore, socijalne radnike.
- Evidentno je da u našem proračunu, nakon što se nekoliko godina za redom ostvaruju stope gospodarskog rasta postoji prostor da se iziđe u susret učiteljima, zdravstvenim djelatnicima, javnim službama više od onoga što ste im ponudili, a to je tri postotno povećanje. Dajte ljudima koji su godinama zanemarivani, a rade najodgovornije poslove, veću plaću kroz proračun - složio se i Maras. Marić je uzvratio kako nitko ne bi bio sretniji od njega da se mogu dati veće plaće u državnim i javnim službama, podmiriti sve obveze u zdravstvu i staviti ga na održivu putanju, podići mirovine.
MOST-ov Tomislav Žagar kazao je kako Most ne može prihvatiti izvješće o izvršenju proračuna jer se rashodi države ne smanjuju i ne provode se strukturne reforme. S time se slaže i GLAS-ova Anka Mrak Taritaš koja isto neće podržati izvješće jer "reforme ne dolaze do Sabora, a ne stanuju ni na drugoj strani Markova trga".
Marić predstavio rebalans proračuna
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je u Saboru rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna poručivši da će rezultat za 2018. ostati na razini originalnog plana od 0,5 posto BDP-a proračunskog deficita ili 2,23 milijarde kuna, bez obzira na predviđene rashode za protestirana jamstva Uljaniku. Jamstvena pričuva je ove godine višestruko nedostatna za ukupno podmirenje obveza, pa se rebalansom predlaže povećanje te pričuve za 2,6 milijarde kuna, s dosadašnjih 265 milijuna na 2.865 milijardi kuna.
- Isključivi razlog tog povećanja je protestiranje jamstava za grupaciju Uljanik. Da imamo istu situaciju kao prošle godine, mi bismo mogli već u ovom trenutku konstatirati da će i 2018. proračun opće države završiti s viškom, no s obzirom na okolnosti vezanih za Uljanik grupu, to je u ovom trenutku nemoguće reći – objasnio je Marić zastupnicima.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine ostvareni su u iznosu 59,9 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini porast od 2,9 posto ili 46,5 posto godišnjeg plana, nastavio je, dok je u prvih pola godine prikupljeno 35,4 milijardi kuna poreznih prihoda.
- Dobri trendovi prvih šest mjeseci prenijeli su se i na ostatak godine. Prema rebalansu planira se povećanje ukupnih prihoda državnog proračuna sa 129 na 129,2 milijarde kuna. Što se tiče rashoda, oni su ukupno za ovu godinu rebalansom planirani na 131,7 milijardi kuna, što je smanjenje od 1,6 milijardi u odnosu na tekući plan – objasnio je ministar zaključivši kako se rebalansom najviše dodatno izdvaja za sustav zdravstva u iznosu od 405,3 milijuna kuna, transfer HZZO-u za naknade za bolovanja iznad 42 dana, obveze po sudskim sporovima dodatnih 312,6 milijuna kuna.
Čelnik Mosta Božo Petrov prozvao je Vladu jer više troši nego što zarađuje i troši više nego prošle godine, što će se, drži, sve prelomiti na leđima građana.
SDP-ov Peđa Grbin ministra Marića je pak prozvao jer se hvali rastom BDP-a od 2,8 posto, što je manje od nekih ekonomija u okružju koje su usporedive s Hrvatskom.
- Gospodarski rast koji Hrvatska ima bazira se na realnim osnovama. One su danas te koje jesu. Mi svi skupa sigurno bismo željeli više i želim vjerovati da Hrvatska može ostvariti i više stope. No, u ovom trenutku ovo je realnost – uzvratio mu je Marić. SDP-ov Branko Grčić ustvrdio je kako je i dalje porezno opterećenje građana i tvrtki i dalje preveliko, dok je nezavisni iz Kluba Mosta Tomislav Žagar ustvrdio kako ga rasprava podsjeća na narodnu "Trči, trči trčuljak, bježi, bježi trošuljak, moli Boga trčuljak da uhvati trošuljak'u kojoj bi odgovor bio - ministar i proračun".
Nakon svih vlada do sada, pohvalno je da raste BDP, a da istovremeno zaduživanje ne raste. Ono što nije pohvalno je da i dalje rastu državni rashodi, da se i dalje ne provodi reforma uprave, mirovinskog i zdravstva, da osim poreznih pretumbacija nema nekih pomaka... Ako se pogleda, još nismo dosegli BDP iz 2011. onaj prije SDP-a, a kamoli onaj iz 2008. Broj zaposlenih ukupno je manji za preko 100.000, dok je broj zaposlenih u državnim i javnim strukturama veći za skoro 50.000. I država je zadužena za nekih 150 miljiardi više nego tamo 2008... Uz to, porezi su i dalje veći i ima ih više, ima više parafiskalnih nameta, a o energentima da ne pričamo. Uglavnom, poslovanje je kud i kamo skuplje nego 2008. Ne zaboravimo da imamo i najmanje 500.000 ljudi manje, uglavnom mladih i sposobnih... Nimalo sjajna budućnost i ako drugi, osim Marića, ne krenu raditi posao i srede malo ovaj uhljebistan, bolje da mladi odu odmah van nego da se ovdje bore s vjetrenjačama... Mislim da stalno treba ponavljati katastrofe po raznim neovisnim top listama: birokracija nam je po korupciji i neefikasnosti 139. od 140 zemalja, po lakoći zapošljavanja smo 120 i neki, po zapošljavanju strane radne snage 130 i neki itd. Pali smo i na ljestvici konkurentnosti, za izgradnju nekog pogona u Njemačkoj će investitor platiti 200 € naknada, u Hrvatskoj 200.000 € itd, itd, itd... Skupa država, puno uhljeba, siromašan narod. Struka i sposobnost se omalovažavaju, a svaki uspjeh žestoko kažnjava. To je Hrvatska...