MNOGO NEJASNOĆA I OPASNOSTI

Trinaesta plaća morat će se dodatno regulirati

Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/5
16.11.2018.
u 23:52

Pravilnik o porezu na dohodak trebao bi doskočiti mogućim zloupotrebama. Tvrtke koje imaju ugovorene božićnice “do iznosa neoporezive naknade” traže izlaz

Hoće li se 13. plaća, koja je konačno dobila zeleno svjetlo države, smjeti isplaćivati u 12 mjesečnih obroka, kao što je najavila pekarska tvrtka Mlinar, ili će se morati jednokratno isplatiti u prosincu kao trinaesta plaća, kako joj samo ime kaže? Odgovor na to pitanje trebao bi dati novi Pravilnik o porezu na dohodak koji će do kraja mjeseca pripremiti i potpisati ministar financija Zdravko Marić. Kad je prvi put objavljeno da je Vlada pozitivno odgovorila na prijedlog HUP-a da se uvede 13. plaća te da se isplata do 7500 kuna godišnje oslobađa plaćanja poreza i doprinosa, ministar Marić rekao je da se neće “petljati u obuhvat”.

No od tada su se stvari donekle promijenile, zbog čega stručnjaci porezne uprave ipak pripremaju dodatne upute o isplatama. Telefoni na relaciji poslodavci, sindikati i Ministarstvo financija užarili su se i zbog iznosa neoporezivog dijela. Sve veće i ozbiljnije tvrtke u Hrvatskoj imaju kolektivne ugovore s čestom formulacijom da će isplatiti regres ili božićnicu “do iznosa neoporezive naknade”. Taj se iznos godinama nije mijenjao, a kad se i povećavao, bili su to mali pomaci koji nisu ugrožavali ničije poslovanje pa se formulacija o visini isplate do neoporezivog iznosa smatrala prikladnom za sve.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata, kaže da ga zovu predsjednici uprava i iz državnih i iz privatnih tvrtki jer ne znaju kako će ispoštovati ugovore. Tvrtke su dosad neoporezivih 2500 kuna isplaćivale ili kao regres ili kao božićnicu ili su dijelili popola. Tko je isplatio 1250 kuna regresa uoči godišnjih, sad je u obavezi isplatiti 6250 kuna božićnice, što je puno novca i za ozbiljnije tvrtke.

Svi iznenađeni odlukom

Dopušteni iznos neoporezive 13. plaće doseže oko 10 milijardi kuna godišnje, odnosno polovicu ostvarene dobiti svih hrvatskih poduzetnika. Ne isplate li božićnicu, radnici mogu tužiti tvrtku i bez problema dobiti spor. Sindikalistica Ana Milićević Pezelj kaže da su pred tvrtkama koje imaju takvu odredbu u svojim ugovorima dvije mogućnosti: ispoštovati potpisano i isplatiti trinaestu plaću, odnosno božićnicu, ili pokrenuti pregovore sa sindikatima za izmjenu ugovorene isplate! Sad kad je država rekla da se svima može isplatiti 7500 kuna bez poreza, sindikati nemaju puno razloga da pristaju na manje. No i njih je iznenadila odluka Vlade i Ministarstva financija da se neoporezivi iznos poveća tri puta jer su njihovi zahtjevi išli u drugom smjeru. Sindikati su tražili da se dodatno poveća osobni odbitak radnika (sadašnjih 3800 kuna) ili da se vrati stopa od 12 posto na srednje plaće. Imajući na umu dosadašnju praksu laganih pomaka, nijedan od sindikata nije tražio utrostručenje iznosa neporeznih naknada, već njihovo povećanje za oko 500 kuna tako da se vrati isplata toplog obroka radnicima, poveća neoporeziva dnevnica sa 170 na 200 kuna te radnicima plati dopunsko zdravstveno osiguranje! Trinaestu su plaću tražili i dobili poslodavci jer su tražili načina da nagrade radnike a da im to ne poveća javna davanja! Ekonomist Željko Lovrinčević smatra da će visoko određeni iznos neporezne naknade otvoriti prostor za brojne vratolomije, primjerice fiktivno zapošljavanje članova obitelji kojima će se isplaćivati 7500 kuna neporezne naknade kako bi se smanjio porez na dobit. Druga je mogućnost, i od nje strepe sindikati jer imaju takve signale iz tvrtki, da će poduzeća smanjivati bruto plaće upravo za neoporezivi iznos naknade, dok će radnici na ruke dobivati sličan iznos kao i sada.

‘Legalizirano varanje države’

– Više nema potrebe da se nekoga plaća na crno. Ovo je kao legalizirano varanje države i još ljetos sam na sastanku socijalnih partnera kazao da se otvara prostor i opasnost da tvrtke usmjere plaćanje radnika preko naknada – kaže Sever. Kad bi se to dogodilo, zaustavio bi se rast bruto plaća, moguće je da bi se bruto plaće i smanjile što bi utjecalo i na iznos naplaćenih zdravstvenih i mirovinskih doprinosa. Manji mirovinski doprinosi značili bi i manje mirovine. Stagniranje plaća utjecalo bi i na buduću visinu usklađivanja postojećih mirovina, iznos naknade za nezaposlene i slična prava koja su vezana uz prosječnu plaću.

– Učinit ćemo sve što je u našoj moći da smanjimo zloupotrebe na najmanju moguću mjeru – kaže ministar financija Zdravko Marić koji veli da će otvorena pitanja riješiti pravilnikom, ali ne želi ni pretjerivati s normama kako ne bi cijeli taj potez bio kontraproduktivan.

– Sve ćemo posložiti kako treba kako bismo moguću evaziju sveli na najmanju moguću mjeru – kaže Marić.

Porezni stručnjaci uvjereni su da će tvrtke iskoristiti sav prostor koji im država otvori da plate manje poreze na plaće i doprinose te niži porez na dobit. Hrvatska udruga poslodavaca izračunala je da bi se sa 7500 kuna neporezne naknade primanja zaposlenih povećala oko osam posto godišnje, a oni misle da proračun takvu isplatu ne bi osjetio kao gubitak.

– Zbog kroničnog nedostatka radne snage gospodarstvo neminovno tone, došli smo do dna. Možda u Zagrebu situacija nije toliko dramatična, ali iz svih regija Hrvatske dolaze dramatični apeli prema HUP-u da se nađu određene mjere. Posla ima više nego ikad, ali nemamo ga s kime odraditi – tvrdila je šefica HUP-a Gordana Deranja

 

Komentara 11

GE
genex
01:55 17.11.2018.

majko mila, ne čude me sindikalni mamuti koji u sebi nose neizlječivi virus socijalizma i uravnilovke, ti stari majstori ravnomjernog dijeljanja bijede, ali prof.lovrinčević, koji u tome vidi mogućnost fiktivnog zapošljavanja samo zbog isplate ovih 7500 kn nije ništa mentalno bolji od ovih sindikalaca. uz ovakve, nema zime za nas.ostaćemo vječno na zadnjem mjestu u europi.u hrvatskoj ti sve mogu oprostiti ali ako si imalo uspješan i imaš love naheb. si.ovakvi će uskoro natjerati i one koji imaju nekakve businesse ovdje da ih prebace negdje vani i da se isele,kao što su natjerali tisuće mladih da traže sreću po europi. o moja hrvatska, ovakvi ćete ipak uspjeti uništiti.

SA
samoborka
07:59 17.11.2018.

A da ne napominjem poslodavce,to su najcesce obrtnici,koji isplate svojim radnicima bozicnicu,a onda ih natjeraju da dignu taj novac i vrate im ga ili u punom iznosu ili veci dio. I to je ustaljena praksa.

DU
Deleted user
07:21 17.11.2018.

Prije svega to nije 13. plaća već 12.! Računajte.Plača za siječanj dobiva se u veljači, a plaća za prosinac ide u iduću godinu! Zbog navedenog je napravljena dodatna plača kao korektiv, jer prethodne plaće su jedna vrsta akontacije! Naime, po našem modelu i praksi neisplate te 12. plaće onda dobit dijele samo neki u firmi! Jasno, dobit se oporezuje sa 12 % a porezi na plaću, dakle na rad dosežu 36%!!!! Nemoralno i nepošteno! Dakle, već se obilato mulja! Niske plaće, a onda se dobit podjeli po manjoj stopi - nekima - povlaštenim! Pametnom dosta!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije