Od 2016., kad je počeo prvi krug porezne reforme, iznos poreznog rasterećenja iznosi 6,3 milijardi kuna. Ima li mjesta dodatnom rasterećenju? Ministar financija Zdravko Marić smatra da ima. No...
– Porezni sustav ne može biti jedino rješenje svih naših ekonomskih i općih društvenih problema – poručio je Marić jučer na 9. konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”, posvećenoj poreznoj reformi iz perspektive gospodarstva, koju je u Podravki u Koprivnici organizirao Večernji list. To je, prema riječima glavnog urednika Dražena Klarića, prva konferencija izvan Zagreba kako bi i oni uspješni izvan glavnog grada imali priliku iznijeti svoje ideje i promišljanja.
Pogledajte video prvog dijela konferencije:
– Ozbiljne države, nacije i društva trebaju razgovarati, trebaju strategije koje će biti jamac boljeg i uspješnijeg društva – naglasio je Klarić.
Marin Pucar, predsjednik uprave Podravke, suorganizatora konferencije, rekao je da je ključ razvoja društva i gospodarstva sretan zaposlenik.
– Nadamo se da ćemo u suradnji s Vladom, jedinicama lokalne samouprave doći do toga da u iduće tri godine sadašnja prosječna plaća bude minimalna – istaknuo je i najavio da će Podravka izdvojiti 30 milijuna kuna za povećanje plaća zaposlenika.
Pogledajte video drugog dijela konferencije:
Ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na tijek porezne reforme započete 2016. Te prve godine porezno rasterećenje iznosilo je 2,3 milijarde, u drugom krugu 1,3 milijarde, a u trećem, koji starta početkom iduće godine, bit će 2,7 milijardi kuna. Podsjetio je da je važno porezni sustav učiniti jednostavnijim, prohodnijim, predvidivim i dosljednim.
Problemi su bili jasni – prevelik broj olakšica i oslobođenja, poprilično visoka razina porezne nestabilnosti i administrativne opterećenosti, a sve se to reflektiralo na gospodarstvo. Kad se govori o oporezivanju rada, na jedan euro neto plaće poslodavci u Hrvatskoj plaćaju u prosjeku 65 centi, jednako koliko u Sloveniji ili Poljskoj. Po tome je Hrvatska na sedmom ili osmom mjestu od dna.
Lakše i građanima
– Ne mogu prihvatiti konstataciju da Hrvatska ima najveće porezno opterećenje u EU. Brojke to vrlo jasno pokazuju – rekao je Marić. Po udjelu poreznih prihoda u BDP-u Hrvatska je na 6,3 posto i samo Bugarska, Rumunjska i Litva imaju niže od nje. U poreznom opterećenju na dohodak i bogatstvo Hrvatska je u donjoj polovici. Kad se govori o socijalnim doprinosima, Hrvatska je s 11,9 posto na 15. mjestu od 29 članica EU. Ono u čemu je apsolutni lider je, rekao je, u udjelu prihoda od PDV-a u BDP-u, na 13,3 posto, iako nema najvišu stopu PDV-a.
– U trećem krugu poreznog rasterećenja zahvatit ćemo i sustav PDV-a. Najjača mjera u tom trećem krugu snižena je stopa PDV-a koja se primjenjuje na prošireni djelokrug dobara i usluga, konkretno za svježe meso, ribu, jaja, voće i povrće, žive životinje... Stavili smo naglasak na to da se da dodatni poticaj i domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji koja ima dobru vezu i s prehrambenom industrijom – naglasio je ministar Marić. Predloženo je i rasterećenje doprinosa na plaću.
– Predlažemo ukidanje doprinosa za ozljede na radu i doprinosa iz kojih se financiraju naknade za zapošljavanje. Prvo je prihod HZZO-a, a drugo HZZ-a. S ministrom Pavićem našli smo rješenje kako ćemo iz središnjeg proračuna nadomjestiti taj manjak HZZ-a jer se za njih ne mogu koristiti sredstva EU – dodao je. Od 17,2 posto ukupnog troška smanjen je trošak na 16,5 posto, što je rasterećenje poduzetnicima i gospodarstvu od 900 do 950 milijuna kuna, a istovremeno su povećani prihodi HZZO-u od 1,3 milijarde kuna, sve na teret proračuna koji to može podnijeti.
– Želimo dalje rasterećivati rad – kazao je ministar Marić. Treću godinu zaredom Vlada predlaže mjere koje će rasteretiti građane i gospodarstvo, vodeći istovremeno računa da se zahvati što širi krug poreznih obveznika, uz poreznu i socijalnu pravednost. U tijeku je prvo saborsko čitanje zakonskih prijedloga.
– Ove godine najjaču mjeru trebao bi osjetiti najširi dio građana, to je snižavanje stope za meso i žive životinje, što je zahvaćeno u strukturi potrošnje svih građana, posebno onih s najnižim dohocima. Gospodarstvo bi trebalo osjetiti mjeru smanjenja doprinosa na plaću sa 17,2 na 16,5 posto.
– Svako porezno rasterećenje poslodavci žele preliti u povećanje plaća radnika jer su svjesni da bez toga nema održivosti ni njihova poslovanja, a ni gospodarskog rasta – rekao je Marić. Predlaže se i da se prijevoznicima koji se bave cestovnim kargo prijevozom prizna dio trošarine za djelatnost, što je oko 250 milijuna kuna. To je jedna od mjera koja Hrvatsku diže na ljestvici konkurentnosti. Neke države tu mjeru već imaju – dodao je. Na pitanje o porezu na nekretnine, ministar Marić rekao je da u ovom paketu devet zakona koji se predlažu nema promjena u tome.
– Mi smo kao Vlada vrlo jasno zauzeli takav stav. Dobro je uzeti u obzir cjeloviti pristup, kad se uspoređujemo s drugim državama, koliko oporezujemo rad, koliko potrošnju, koliko kapital – rekao je Marić koji je nakon prezentacije odgovarao na pitanja novinara.
Kontrola duhana
Govoreći o oporezivanju alkohola i cigareta na prijedlog ministra zdravstva Kujundžića, rekao je da ne bi volio da iz ovoga izađe sukob između pojedinih ministara.
– Imamo oprečna mišljenja po određenim segmentima, ali u konačnici ćemo na razini Vlade donijeti stav. Znamo dobro koliko smo i u nedavnoj prošlosti imali problema s kontrolom što legalnih, što ilegalnih duhana, duhanskih proizvoda i alkohola. O oporezivanju duhana u dijalogu smo i s industrijom. Hrvatska je ponovno došla na razinu da smo nešto ispod propisne minimalne trošarine koju EU traži od nas. Do kraja godine doći ćemo s odlukom – najavio je.
Davor Doko, član uprave za financije Podravke, iznio je pozitivne rezultate dosadašnjeg tijeka porezne reforme, a jedan od najvećih je pad kamatnih stopa po kojima se poduzeća zadužuju. Problem su negativni migracijski trendovi koji nisu karakteristični samo za Hrvatsku nego i za ostale zemlje i nove članice EU. Odlaskom radnika tvrtke dugoročno gube vjerne klijente i sve teže pronalaze proizvodnu radnu snagu. – Razvijene zemlje EU nude veće plaće hrvatskim radnicima. Jedini način na koji se možemo boriti protiv toga je povećanje plaća u Hrvatskoj, a to mogu napraviti samo snažne tvrtke. Podravka je jedna od njih i odlučili smo iduće godine značajnije povećati plaće radnika. No, svi znamo da to nije dovoljno i da za brže i značajnije povećanje plaća trebamo pomoć države – istaknuo je Doko i iznio nekoliko konkretnih prijedloga, ne samo Podravke. Najvažniji je smanjenje više stope poreza na dohodak s 24 na 14 posto, što bi donijelo veće plaće hrvatskim radnicima i utjecalo na odluke o ostanku u Hrvatskoj. Spusti li se na 14 posto, radnik u Podravci imao bi 300 kuna veću mjesečnu plaću. Druga je mjera neoporezivanje dodatka za prehranu radnika. Pravo na topli obrok je znak višeg standarda i veće brige za zdravlje radnika.
– U Podravci godišnje ulažemo 13 milijuna kuna u topli obrok radnika, od čega šest milijuna kuna ide državi jer oporezuje topli obrok. To destimulira poslodavce da nude tople obroke radnicima. Ako država oslobodi tih šest milijuna kuna, obećavamo da ćemo ih uložiti u povećanje plaća radnicima – rekao je D. Doko. Predlaže se i neoporezivanje naknade za smještaj preseljenih radnika te sniženje poreznog opterećenja na dodjele dionica radnicima. – Imamo tvornicu u Rovinju koja ima kroničan nedostatak radne snage. Početkom godine napravili smo nacionalnu kampanju i pozvali radnike iz cijele Hrvatske da dođu raditi, ponudivši im uz korektne plaće i plaćeni smještaj. U ovom trenutku za taj smještaj plaćamo poreze, što dodatno pritišće profitabilnost industrije – pojasnio je Doko. Dodjela dionica zaposlenicima je jedan od načina kojima se može potaknuti zaposlenike, prvenstveno ključne, da što dulje ostanu u poduzeću. To je u razvijenim zemljama dosta rašireno, no ne i u Hrvatskoj. Podravka će povisiti plaće, ali za bitnije povišenje treba nam pomoć države
Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nije pobornik više stopa PDV-a. Svaka odluka o promjeni porezne politike je politička odluka. U uvođenju sniženih stopa PDV-a, treba biti vrlo oprezan jer PDV u slučaju recesije garantira kakvu takvu stabilnost javnih financija. Snižene stope su indirektan porezni kredit. Svako zadiranje u stopu PDV-a, bilo da se radi o općoj stopi ili sniženim stopama, izaziva potencijalne probleme jer kriza će se kad-tad vratiti. - Možemo reći da u odnosu na razinu standarda imamo nešto više opterećenje, odnosno naš standard trebao bi biti viši za ovu razinu poreznog opterećenja. Mi smo prvaci kad je riječ o potrošnji. Hrvatska daleko najviše u EU ubire porez kroz PDV i trošarine. Kad je riječ o oporezivanju kapitala, tu smo na dnu – smatra Šimović.
Govoreći o financiranju lokalnih jedinica kroz porez na dohodak, nazvao je taj sustav nakaradnim i da ga nema puno zemalja u svijetu. – Vlada ima moć da mijenja nešto što nije njezin prihod, već prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave. Svako zadiranje u taj porez ne mijenja priču u državnom proračunu, već mijenja priču u proračunu županija, gradova i općina. Pogotovo se to osjeti u velikim gradovima i gradovima koji imaju radne snage i industriju. Drugdje se one financiraju kroz imovinske poreze ili porez na nekretnine koji je kod nas nula – rekao je Hrvoje Šimović. Hrvatska ima dobar smjer kad je riječ o poreznoj reformi koja je nastavak one otprije dvije godine. – Često poreze mijenjamo parcijalno i tu je najveći problem - zaključio je.Hrvatski standard trebao bi biti viši za ovu razinu poreznog opterećenja
HDZ i SDP komunisti su uništili Hrvatsku. Dosta nam je komunista. Komuniste treba protjerati iz Hrvatske ili ih poslati u zatvor. Užas.