Ministar financija Zdravko Marić ustvrdio je na konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo", koja je u organizaciji Večernjeg lista održana u Koprivnici, kako je jedan od ciljeva porezne reforme učiniti porezni sustav prohodnijim, predvidivim i dosljednim te istaknuo da porezni sustav bez gospodarskog rasta ne može sam osigurati rast standarda.
– Hrvatska kakvu trebamo pokušat će ponuditi viziju uspješnije i bolje Hrvatske. Ozbiljna društva trebaju strategije koje će biti jamac boljeg društva. Ovo je prvi put da se konferencija održava izvan Zagreba kako bi i oni koji su pokazatelj uspješne Hrvatske mogli iznijeti svoje ideje i promišljanja – kazao je u uvodu Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, te dodao:
– U našoj zemlji ima mnogo uspješnih primjera, a na nama je da ih promoviramo kako bismo nadahnuli mnoge druge da krenu u biznis, skupe hrabrost ili da od njega ne odustanu.
Trebamo Hrvatsku koja je demografski prosperitetna
Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, naglasio je kako trebamo Hrvatsku koja će biti demografski prosperitetna, okrenuta izvozu i globalno konkurentna.
– Ono što nas sve zajedno zaokuplja posljednjih godinu dana jest demografija i gospodarski rast. Spomenut ću da smo sa sindikatima dogovorili da će Podravka sljedeću godinu dana izdvojiti 30 milijuna kuna za poboljšanje standarda zaposlenika. A ključ razvoja hrvatskog gospodarstva je sretan radnik, s dobrom perspektivom i da ne razmišlja o tome kako će otići u inozemstvo – kazao je Pucar.
Ministar financija Zdravko Marić pohvalio je inicijativu ''Hrvatska kakvu trebamo'', a posebno ga se dojmio skup na temu brendiranja.
– Kamo sreće da poreznim izmjenama i sustavom te porezima možemo riješiti sve probleme našeg gospodarstva. Nažalost, svi znamo da to nije slučaj. Ali ne treba bježati od važnosti uloge poreznog sustava. Glavni je dio priče veza prema gospodarstvu, a ne punjenje proračuna – kazao je Marić.
Iskoraci za ''prohodniji'' sustav
Marić je istaknuo da Hrvatska nema najvišu stopu PDV-a u Europskoj uniji ni najveće porezno opterećenje. Ponovio je da se porezno rasterećenje građana i gospodarstva provodi treću godinu zaredom te da će njegovi ukupni efekti iznositi 6,3 milijarde kuna.
– Još 2016. godine kazao sam kako moramo učiniti iskorake da bi sustav postao prohodniji. Na temelju toga krenuli smo u izmjene poreznih propisa. Prvi korak donio je 16 zakona i više od 30 podzakonskih akata. Drugi je bio nastavak već izglasanih zakona i sada smo na trećem krugu poreznog rasterećenja u sklopu porezne reforme. To bi trebalo stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine – naglasio je Marić i osvrnuo se na oporezivanje.
– Ne prihvaćam konstataciju da Hrvatska ima najveće porezno opterećenje u EU. U pravilu najviše oporezujemo rad. Bogatstvo se zapravo jako malo oporezuje. A sjećate se, nije bilo tako davno kad su se porezi uvodili i dizali. Sada sam jako zadovoljan što možemo danas razgovarati o tome da treću godinu imamo porezno rasterećenje tijekom provođenja porezne reforme. Nije bilo lako u 2016. godini, u prvoj godini mandata, s prijedlogom poreznog rasterećenja od 2,3 milijarde kuna. MMF, Svjetska banka, Europska komisija i investitori, svi su gledali iz perspektive ''vi ste imali dug koji je u četiri godine narastao 70 milijardi, dosegnuo je 290 milijardi kuna i 85 posto BDP-a, i vi sada kao prvu mjeru predlažete smanjenje poreza''. Na to sam odgovorio prezentiravši cijeli paket reformi te da ćemo prostor koji stvorimo pretočiti u porezno rasterećenje. A porezno rasterećenje u trećem krugu trebalo bi iznositi 2,7 milijardi kuna.
Davor Doko, član Uprave za financije Podravke, predstavio je pogled te tvrtke na poreznu reformu te prijedloge za smanjenje poreznog opterećenja.
– Prvi i najvažniji prijedlog je smanjenje niže stope poreza na dohodak s 24 na 14 posto. Ona ponajprije utječe na radnike u proizvodnji s niskim plaćama. Spuštanje stope donijelo bi veće neto plaće radnicima i vjerojatno utjecalo na njihove odluke o ostanku u zemlji. Tako bi u prosjeku radnik Podravke imao 300 kuna veću neto plaću mjesečno.
Druga mjera koju predlažu iz Podravke je neoporezivanje dodatka za prehranu radnika, predlažu zatim i neoporezivanje naknada za smještaj preseljenih radnika te snižavanje poreznog opterećenja dodjele dionica zaposlenicima.
– Prihvaćanjem ovih prijedloga država bi radnicima direktno povećala plaće ili smanjila dosadašnje troškove poslodavcima i otvorila im prostore da to oni učine – naglasio je Doko.
Standard bi trebao biti viši
Hrvoje Šimović, profesor s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kazao je kako visina našeg poreznog opterećenja ovisi o tome s kime se uspoređujemo.
– Možemo reći da u odnosu na razinu standarda imamo nešto više opterećenje, odnosno naš standard trebao bi biti viši za ovu razinu poreznog opterećenja. Mi smo prvaci kad je riječ o potrošnji. Hrvatska daleko najviše u EU ubire porez kroz PDV i trošarine. Kad je riječ o oporezivanju kapitala, tu smo na dnu – tvrdi Šimović.
Govoreći o financiranju lokalnih jedinica kroz porez na dohodak, nazvao je taj način nakaradnim dodavši kako nema mnogo zemalja koje prakticiraju taj sustav.
– Država ima moć da mijenja nešto što nije njezin prihod, već prihod lokalnih jedinica. Drugdje se one financiraju kroz imovinske poreze ili porez na nekretnine koji je kod nas nula – naglasio je Šimović te kazao kako imamo dobar smjer kad je riječ o poreznoj reformi.
– Često mijenjamo poreze parcijalno i tu je problem reformi – zaključio je.
Nakon uvodnih prezentacija održava se i okrugli stol na kojem sudjeluju Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Zdravko Marić, ministar financija, Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika te Jako Andabak, vlasnik Sunce koncerna.
Pažnju posvetiti kolektivnim ugovorima
– Imamo loš Zakon o radu i loše školstvo, a iako su navedene mjere dobrodošle, one nisu dovoljne. Sve to utječe na sustav upravljanja radom. Ako nemamo regulirane kolektivne ugovore, nema ni Hrvatske kakvu želimo, a tome bi Vlada trebala posvetiti veliku pažnju – kazao je Habijanec i dodao:
– Mora biti velika razlika između minimalne i osnovne plaće. U Njemačkoj je minimalna satnica 9 eura, a za građevinarstvo gotovo 15 eura. Znači, država je rekla što su to intenzivne djelatnosti za koje trebaju biti osnovne plaće daleko veće i na tome se temelji cijeli državni aparat. Kod nas toga nema. Vidjeli ste da gotovo polovicu zaposlenih imamo na minimalnoj plaći pa i ne plaćaju porez na dohodak. U građevinarstvu smo od 1. ožujka povećali osnovne plaće oko 20 posto, a za deficitarna zanimanja za još 10 posto. Procjena je da bi to za svih 60.000 zaposlenih značilo 200 milijuna kuna u proračunu više u doprinosima i porezima.
Habijanec je dodao i kako bi sustav trebao biti pravedniji.
– Ne može se dogoditi da jedan kvalificirani radnik iz tvrtke koja poštuje kolektivne ugovore plaća dvije, tri ili četiri tisuće kuna mjesečno doprinose za zdravstvo, a neki drugi u nekoj drugoj tvrtki nekoliko stotina kuna, i onda imaju jednaka prava u zdravstvu. To je nelojalna konkurencija.
Ministar Marić nadovezao se na tu temu.
– Obrtnici su, nažalost, u poreznom sustavu najpodcjenjeniji. Imaju najmanje manevarskog prostora. I onda kažu da Porezna uprava to treba kontrolirati. To je nemoguće, osim ako ne napravite mnogo pravedniji sustav. Mi smo krenuli u to, ali znate gdje smo završili. Onda smo kazali da nećemo mijenjati taj koeficijent 0,65, a važno je da barem oni koji su prijavljeni na nepuno radno vrijeme ostanu na tome.
Jako Andabak govorio je o pitanju ostanka radnika.
– Ministar Marić dobro je pogodio loptu, ali još nije zabio gol. I ako kaže da je ovo treći korak, nadam se da će ih biti još pa ćemo doći i do pobjede. Dakle, kad govorimo o porezima, oni moraju biti u funkciji razvoja. A time rješavamo i pitanje zaposlenosti. Smatram kako nemamo problema s radnicima, ljudi će se vratiti kada stvorimo pozitivnu klimu i dobru perspektivu. Imamo oko dvije i pol tisuće zaposlenih tijekom sezone i dosad nismo osjetili krizu. A s općinom Bol čak smo pokrenuli akciju budući da u školi nije bilo ugostiteljskih zanimanja posljednjih desetak godina, a ove ih je 47 upisanih. Dali smo stipendiju, smještaj, omogućili rad te pomogli školi i začas smo dobili u jednom malom mjestu dovoljno učenika – kazao je Andabak i pozvao ministra Marića da smanji poreze u turizmu, što je nasmijalo okupljene.
– I magarac se navikne na batinu, ali na kraju podlegne. Tako je i nama u turizmu.
Davor Majetić naglasio je važnost podizanja plaća u strukovnim zanimanjima.
– Važno pitanje budućnosti je i podizanje plaća. Budući da je plaća mala, 4500 – 5000 kuna, mladi se ljudi ne žele školovati za takva zanimanja. Strukovne škole se gase, otvaraju se gimnazije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u kojoj imate sela u kojima je više zaposlenih nego što je stanovnika. I zato kroz mjere treba dati poruku mladima da možemo podići plaće onih koji su u strukovnim zanimanjima. Imate primjer iz Požege, koja živi od drvne industrije. Nijedno dijete nije se upisalo u tu školu unatoč stipendijama. Zašto bi onda investitor došao ondje i otvarao tvornicu pa dovodio strane radnike.
Ministar Tolušić iznio je situaciju u svom sektoru.
– Danas imamo 780 tisuća građana koji uopće ne plaćaju porez na dohodak jer imaju jako niske plaće. I zato odlaze iz zemlje, ali i zbog nekih drugih stvari. Država je tu otvorena i spremna je pomoći da se situacija promijeni – kazao je ministar pa se osvrnuo na poljoprivredu.
– Bilo bi dobro da je sve ujednačeno, ali imamo velik porez. Nemamo kod velikih tvrtki, ali u svakom segmentu imamo velikih poteškoća. A onda, kad Porezna izađe na teren, imamo kuknjavu kako je netko nekog zatvorio. Nitko nije zatvoren zbog jedne kune nego zbog 100 tisuća ili 500 tisuća kuna. Ili zbog 500 neizdanih računa. A bez razvoja i ulaganja neće biti riješeni problemi u poljoprivredi. Stoga koristimo i sredstva iz EU fondova. Ove godine, mimo poticaja koji nam ipak trebaju, bilo je četiri tisuće ugovora te više od dvije milijarde kuna direktnih poticaja.
Na pitanje ima li Hrvatska fiskalnog prostora za jače porezno rasterećenje u gospodarstvu, odgovorio je ministar Marić.
– Odgovor je da, a ako ga i nema, moramo ga pronaći. Unatoč tome što nam gubitaši poput Uljanika, Petrokemije... sužavaju taj prostor. Naš je zadatak da pronađemo rješenje. Evo primjer automobila. Smanjili smo porezno opterećenje za trećinu trošarina, a smatram da još ima prostora za dodatno smanjivanje. Dakle, nismo ga sveli na najmanju razinu i rekli – to je to. Isto kao kod poreza na dobit. On je 2017. u odnosu na 2016. bio porezni prihod koji je najviše rastao. A smanjili smo stopu s 20 posto na 18, a porezni prihodi su porasli za gotovo 17 posto. Dakle, smanjivanjem poreznog tereta vi proširujete poreznu bazu pa ako gledate iz proračunskih prihoda, to nadomjestite – naglasio je ministar.
Marin Pucar u zaključku je govorio o gospodarskom rastu.
– Ono što nas sve zanima jest gospodarski rast, a da bismo to ubrzali, potrebne su investicije. Stoga će i Podravka povećati fond investicija kako bi se modernizirala, a okrenuti smo izvozu jer moramo biti konkurentni na inozemnom tržištu, što bi pridonijelo i gospodarskom rastu.
Prilog o konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" moći ćete pročitati u tiskanom izdanju Večernjeg lista od srijede.
Zdravko Marić jedan je od najsposobnijih ministara koji zna raditi svoj posao i čiji su rezultati itekako vidljivi