– Hrvatska Vlada nije uspjela potpuno zaštititi hrvatske interese i iskoristiti našu poziciju punopravne članice EU – izjavila je jučer HSS-ova europarlamentarka Marijana Petir analizirajući tajni dokument na temelju kojega je EU jučer u Bruxellesu formalno otvorio dva nova bitna poglavlja u pregovorima sa Srbijom. Svečanost otvaranja poglavlja 23. i 24. dogodila se na marginama sastanka ministara vanjskih poslova 28 država članica EU na kojemu se hrvatski ministar Miro Kovač nije ni pojavio.
Jedan diplomat važne članice EU komentirao je neslužbeno da Kovačev izostanak vjerojatno odražava činjenicu da nije uspio u ugrađivanju svojih uvjeta u mjerila koja EU formalno postavlja Srbiji 23. poglavljem. Marijana Petir, koja se u siječnju 2015. prva u Bruxellesu počela javno zalagati za blokiranje Srbije na putu prema EU dok srpska vlada ne promijeni sporni zakon o regionalnoj jurisdikciji, također smatra da Kovač u tome nije baš potpuno uspio jer među 50 prijelaznih mjerila navedenih u zajedničkoj poziciji EU za 23. poglavlje vrlo se fleksibilno, bez jasnog i izričitog spominjanja, tretiraju tri hrvatska zahtjeva.
– Kada je riječ o jurisdikciji nad ratnim zločinima, tj. spornom srbijanskom zakonu (ZORZ-u), on se u zajedničkoj poziciji EU za 23. poglavlje ne spominje izrijekom, već uopćeno tako da se poziva Srbiju, a izbjegava sukob pravosudnih nadležnosti da osigura da se ratni zločini procesuiraju bez bilo kakve diskriminacije, a sva otvorena pitanja koja se na to odnose moraju biti potpuno riješena. Bojim se da to nije neka velika utjeha za hrvatske branitelje.
Smatram da je u mjerilima jasno trebalo navesti kao obvezu Srbiji ukidanje članaka 2. i 3. ZORZ-a kad to već nije postavljeno kao uvjet za otvaranje 23. poglavlja – kaže M. Petir, koja kritizira i bivšeg premijera Zorana Milanovića i ministricu Vesnu Pusić zbog propuštanja ugradnje tih uvjeta među mjerila za otvaranje poglavlja.
Drugi važan hrvatski uvjet, bolja zaštita hrvatske manjine u Srbiji, također se ne spominje izrijekom u zajedničkoj poziciji EU.
– Poštovanje prava manjina i obveze Srbije nadugačko i naširoko su navedene u dokumentu EU, no kao najugroženija manjina spominju se Romi, a o Hrvatima nema nijedne riječi premda smo i nedavno svjedočili brutalnom premlaćivanju mladića hrvatske nacionalnosti u Vojvodini i premda se Hrvate diskriminira na dnevnoj razini – kaže Marijana Petir. Treći uvjet na kojem je Hrvatska inzistirala bio je puna suradnja Beograda s Haaškim sudom, a Petir podsjeća da su poglavlja sada otvorena unatoč “općepoznatoj činjenici da Srbija ne surađuje s Haaškim sudom te da je prisutna radikalizacija javnog političkog prostora u Srbiji”.
– Iako su u dokumentu „Zajednička pozicija EU“ za 23. poglavlje svi ovi problemi naznačeni, u 50 prijelaznih mjerila njihovo ispunjavanje ipak je fleksibilno postavljeno i ovisit će o opredjeljenju i zainteresiranosti buduće hrvatske Vlade da budno prati što Srbija radi i inzistira na ispunjavanju tih mjerila – zaključuje Petir.
Uoči međuvladine konferencije između EU i Srbije, koja u trenutku zaključenja ovog izdanja još nije započela, srpska ministrica za eurointegracije Jadranka Joksimović izjavila je da očekuje da će se otvorena pitanja s Hrvatskom rješavati bilateralnim putem, a ne kroz pregovarački proces Srbije s EU.
– Mi smo uvijek spremni i za razgovor i za analizu, ali mislimo da bilateralna pitanja zaista nemaju mjesta u pregovaračkom procesu koji poznaje jasne procedure i kriterije – rekla je Joksimović.
>> Izvor iz MVEP-a otkrio: Srbija neće moći suditi našim braniteljima
dok oni ne mjenjaju svoj ustav i te zakone ništa niste napravili