Bankari su prilično optimistični kad su posrijedi prognoze za sljedeću godinu. S obzirom na profite koje ostvaruju u ovoj, to ne bi trebalo biti iznenađenje. Tako da „Izazovna vremena u sektoru financija“, kako je naslovljen panel na konferenciji Poslovnog dnevnika „Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2023.“ na kojem su sudjelovali čelnici Zabe, PBZ-a, RBA i HPB-a, za njih i nisu naročito izazovna.
- Ukupno 7,1 milijarda eura dobiti očekuje se za grupaciju u ovoj godini, što je najviše od 2007. Osim što su se povećali prihodi, troškovi su ostali na istoj razini unatoč inflaciji, a zadržao se i udio loših kredita na samo jedan posto – zadovoljan je čelnik PBZ-a Dinko Lucić koji kaže da na predstojeću godinu treba gledati s umjerenim optimizmom, pod pretpostavkom da poremećaji koji su sad neće eksplodirati i da neće doći do novih žarišta jer to utječe na cijenu energenata, lance opskrbe i sve ostalo se odražava na planiranje godine.
- I mi planove baziramo na uspješnosti naših klijenata – konstatirao je Lucić. Predsjednik Uprave Zabe Ivan Vlaho istaknuo je kako je poveznica između svih tržišta istočne Europe činjenica da se smatra kako imaju prostora za rast - zbog konvergencije prema EU i nižih startnih osnovica.
- Koliko god taj rast bio mali, bit će veći nego u ostatku EU – kaže Vlaho. Na pitanje o najvećim kamatama na štednju na tržištu s kojima su napravili iskorak u ovoj godini, Marko Badurina, čelnik HPB-a odvraća:
POVEZANI ČLANCI:
- HPB je najbrže rastuća banka u Hrvatskoj zadnjih godina, i organski i ukupno. To nam je dalo impuls za novi proizvod kakav drugi nemaju. Do danas je u „super štednju“ 22 tisuće građana uložilo 800 milijuna eura. Usto, nismo imali odljev za vrijeme upisa trezorskih zapisa, nego rast. Novi cilj nam je milijarda eura, što je između dva i 2,5 posto potrošnje kućanstava u proračunu – time dajemo doprinos borbi protiv inflacije – najavio je Badurina.
Lucić je napomenuo da su u PBZ-u, nakon uvođenja eura, poslovni resursi posvećeni uvođenju novih proizvoda i za poduzeća i za građane te imaju niz novih proizvoda vezanih uz ESG.
- Preuzeli smo odgovornost do 2030. imati nultu emisiju CO2 kao banka, a do 2050. što se tiče investicijskog portfelja. Cijelu flotu automobila banke preveli smo na električni pogon, na dvije poslovnice imamo solarne elektrane, u Slavonskom Brodu i Splitu. Imamo posebne kreditne linije i za napretke u „governanceu“ te za cirkularnu ekonomiju, ne samo za energetsku obnovu – kaže Lucić. Vlaho je konstatirao kako je nesporno da Hrvatska već ima benefite od ulaska u eurozonu.
- Znam da se više favorizira u javnom prostoru negativna vijest pa vidimo istupe ljudi koji govore da inflacija raste zbog toga, a zanemaruju podatke koji govore upravo suprotno, vidjevši zemlje koje nisu u eurozoni. Hrvatskoj se otvaraju prilike, ulazak u eurozonu i u Schengen već otvara prostor, investicije u najavi imamo i za proizvodnju i za turizam – otkrio je čelnik Zabe.
Liana Keserić, predsjednica Uprave RBA, otkrila je kako je u RBA počela raditi kao pripravnica, na razvoju jednog softvera koji je sad i „umirovila“ te svjedoči kako se u poslovanju krugovi nekako zatvaraju.
- Ljudi su najvažniji, ako ne unesete novu kulturu u poslovnu organizaciju, nema benefita. U promjeni kulture glavni je izazov balans – u organizacijama koje su fokusirane na ishod često su ljudi samo sredstvo. Mi u RBA gradimo agilnu organizaciju rada, oko klijenata i zadataka, a ne u organizacijske strukture, neovisno o tome gdje zaposlenici u organizaciji sjede – istaknula je L. Keserić koja smatra da se moderan leadership temelji na vođenju ljudi i na „challengiranju“, a ne na čistom izvršavanju.
- Želim da ljudi nose i teret i zaslugu, i kod donošenja odluka, i kod dobro obavljenog posla – poručila je čelnica RBA.
Za Lucića su sadašnje razine Inflacije pozitivan trend s obzirom da je prije godinu dana bila dvostruko veća.
- Svima onima koji sumnjaju u dobar tajming uvođenja eura najbolji bi argument trebale biti stope inflacije u zemljama koje su u EU, ali ne u eurozoni: u Češkoj je dvostruko veća, u Mađarskoj 2,5 puta veća. Možda ćemo negdje krajem sljedeće godine imati razinu blizu dva posto – smatra šef PBZ-a.
Liana Keserić najavila je pak, da će, nakon ovladavanja vještinama upravljanja podacima u oblaku koje smatra revolucionarnim iskorakom, biti jeftiniji prema krajnjem korisniku, dok s umjetnom inteligencijom i chat GPT-om treba biti oprezan. Čelnik HPB-a Marko Badurina obznanio je da će, ako bude akvizicijskih prilika, HPB biti spreman.
- Prvi put HPB ima dugoročnu stabilnost tako da, uz isporučivanje dobiti dioničarima, nakon pripajanja Nove hrvatske banke, a prije toga Jadranske, imamo i iskustvo i ambiciju za nove projekte – najavio je Badurina. Zaključno, svo četvero bankara izjasnilo se o prognozama za 2024. Ivan Vlaho kratko je rekao: „Sve će biti dobro“, Dinko Lucić umjereno je optimističan, Liana Keserić smatra da nas očekuje visoka dinamika uz fokus, dok Marko Badurina s Lucićem dijeli optimizam, ali bez euforije.